Pratite nas

Život

Vitamini u službi zdravlja

Objavljeno

na

Za rast i razvoj, normalno funkcioniranje ljudskog tijela i očuvanje zdravlja važno je što i koliko jedemo, pri čemu veoma značajnu ulogu ima opskrba organizma vitaminima. Neke od njih organizam može sam proizvesti, a većinu ih je potrebno osigurati pravilnom i raznovrsnom prehranom te ih stoga nazivamo esencijalnim nutrijentima. Vitamini nisu izvor energije, već su neophodni za održavanje metabolizma te su kao takvi nezamjenjivi, a mogu biti biljnog ili životinjskog podrijetla.

Naziv vitamin skovao je poljski znanstvenik K. Funk, nakon što je izolirao kristale vitamina B3 i utvrdio njegovu kemijsku strukturu. Riječ vitamin potiče od latinskog izraza amin vitae, što znači amin života te se taj naziv i danas zadržao iako se zna da nisu svi vitamini amini. Vitamini se na osnovu topljivosti dijele na one koji su topljivi u vodi i one koji su topljivi u mastima. U vitamine topljive u vodi ubrajaju se vitamin C i vitamini B kompleksa, dok se vitamini A, D, E i K ubrajaju u vitamine topljive u mastima.

Vitamin C je drugi naziv za askorbatnu kiselinu, koja je antioksidans, stimulira sintezu kolagena i zarastanje rana, smanjuje rizik od razvoja makularne degeneracije kod starijih osoba te pospješuje apsorpciju željeza. Citrusi poput limuna, narandže i grejpfruta su veoma bogati ovim vitaminom, ali i svježe povrće poput paprike. Budući da je ovaj vitamin izrazito termolabilan, preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća kako bi se osigurala njegova adekvatna količina. Kod povećanih potreba pored pravilne prehrane preporučljiva je i uporaba dodataka prehrani s vitaminom C, od kojih su neki s trenutačnim, a neki s produženim oslobađanjem, što osigurava potpuniju apsorpciju. Osobama osjetljivog želuca preporučuje se uporaba dodataka prehrani s kalcijevim askorbatom (Ester-C), a na tržištu je također dostupan liposomalni vitamin C koji se iz probavnog sustava apsorbira u većem postotku.

Vitamini B kompleksa imaju mnogobrojne bitne funkcije u ljudskom organizmu, neophodni su za normalan metabolizam, stvaranje crvenih krvnih stanica te funkcioniranje živčanog sustava. Tako je, na primjer, vitamin B9 (folna kiselina) neophodan za normalan razvoj fetusa, a s vitaminom B12 (kobalamin) sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca te sprječava nastanak anemije. Budući da su bitni u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava dodaci prehrani s vitaminima B kompleksa često se preporučuju kao dodatna terapija u liječenju herpesa ili kod umora i iscrpljenosti. Vitamin B6 (piridoksin) čest je dodatak pripravcima magnezija budući da pospješuje njegovu apsorpciju u probavnom sustavu. Studije su pokazale da vitamini B6 i B12 smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U hranu bogatu B vitaminima ubrajaju se ribe, pileće i crveno meso, zeleno povrće poput špinata, kelja i brokule, grahorice, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Vitamin A je neophodan za normalno funkcioniranje vida, rast tkiva te normalno funkcioniranje imuniteta. Vitamin A životinjskog podrijetla bolje se apsorbira od biljnog. Ovim vitaminom bogati su mrkva, brokule, špinat, marelica, dinja, jetra i žumanjak. U ljekarnama se može pronaći dodatak prehrani na bazi beta karotena, koji je provitamin vitamina A, što znači da se u organizmu pretvara u vitamin A. Pušačima se preporučuje oprez i primjena u skladu s preporukama liječnika jer beta karoten kod njih može povisiti rizik od razvoja plućnog karcinoma.

Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija, a time i normalan razvoj i održavanje kostiju. Stoga se daje maloj djeci radi prevencije rahitisa, a odraslima radi prevencije i liječenja osteopenije i osteoporoze. Ovaj vitamin također je neophodan za održavanje normalnog nivoa kalcija i fosfata u organizmu te ima ulogu imunomodulatora. Može se sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka, pa je suplementacija dodacima prehrani preporučljiva zimi, osobama koje provode puno vremena u zatvorenom ili koje žive u onim dijelovima svijeta gdje ima malo sunčeve svjetlosti. Neki od izvora vitamina D su losos i bakalar.

Vitamin E je snažan antioksidans, a često se nalazi i u kombiniranim dodacima prehrani koji se koriste u sprječavanju napredovanja makularne degeneracije kod starijih osoba. Važni izvori ovog vitamina su biljna ulja, orašasto voće (naročito bademi), pšenične klice i avokado. Dodatke prehrani s vitaminom E trebalo bi uzimati prema preporuci i dogovoru s liječnikom.

Vitamin K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi pa njegov nedostatak rezultira krvarenjima. Također, usmjerava taloženje kalcija u kostima pa nalazi u mnogim dodacima prehrani namijenjenim osobama koje boluju od osteoporoze te dodacima prehrani za malu djecu koji se koriste u prevenciji rahitisa. Hrana osobito bogata ovim vitaminom je zeleno povrće poput zelene salate, kelja, blitve i raštike. U većoj količini se nalazi i u mesu, mlijeku, mliječnim proizvodima i jajima.

Potreba tijela za vitaminima ovisi o spolu, dobi i fiziološkom stanju, a izražava se kao preporučeni dnevni unos (engl. recommended dietary allowance, RDA). Raznovrsna prehrana bogata voćem i povrćem osigurava neophodne količine vitamina tijelu.

Vitaminski dodaci prehrani preporučuju se starijim osobama, osobama sa specifičnim zdravstvenim stanjima ili životnim navikama, ženama u menopauzi te trudnicama i dojiljama. Bolesti probavnog sustava, gušterače, jetre i žučnih kanala mogu prouzročiti smanjenu probavu hrane, dok specifične dijete mogu rezultirati smanjenim unosom određenih nutrijenata. Oprez se preporučuje striktnim vegetarijancima, osobama alergičnim ili intolerantnim na različite sastojke hrane te pušačima i alkoholičarima. Masna stolica ili smanjen unos masnoće hranom zbog različitih redukcijskih dijeta mogu rezultirati smanjenim količinama vitamina topljivih u mastima te posljedično i razvojem specifičnih simptoma. S druge strane, prevelike količine vitamina topljivih u mastima mogu biti toksične jer stvaraju rezerve u tijelu iz kojih se naknadno oslobađaju. Vitamini topljivi u vodi brzo se izluče urinom pa pokazuju manju tendenciju nakupljanja u tijelu, ali je oprez svakako preporučljiv.

Neki od vitamina mogu se stvarati u ljudskom tijelu, a neki se unose u obliku provitamina koji se metabolizmom prevode u aktivne oblike. Tako izlaganje kože sunčevim zrakama stimulira sintezu vitamina D u koži, dok je normalna crijevna mikrobiota odgovorna za sintezu vitamina K u crijevima. Tako nedovoljno izlaganje suncu i provođenje puno vremena u zatvorenom može rezultirati smanjenom količinom vitamina D u organizmu, a česta uporaba antibiotika, posebno širokospektralnih, smanjenom količinom vitamina K, budući da oni ne mogu razlikovati patološke od simbiotskih bakterijskih sojeva u crijevima. Aktivni oblik vitamin A se u organizmu dobiva iz provitamina karotena. Prilikom odabira vitaminskog pripravka potrebno je obratiti pažnju i na lijekove koji se uzimaju kako bi se izbjegle nepoželjne interakcije te osigurala njihova djelotvornost i neškodljivost. Tako, na primjer, istovremena primjena vitamina K i antikoagulansa varfarina nije preporučljiva jer vitamin K smanjuje djelotvornost ovog lijeka. Drugi primjer bila bi kombinacija vitamina A s izotretinoinom koji se koristi u liječenju teškog oblika akni jer je toksična. Zato je preporučljivo prije odabira bilo kojeg dodatka prehrani savjetovati se liječnikom ili ljekarnikom.

Igor Sović, mag.pharm.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Zaboravljena ulica u četvrtom najvećem hrvatskom gradu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Zdenko Roso,

Rubrike Vjerovali ili ne često zaokupljaju pažnju čitateljstva zbog nevjerojatnih i nesvakodnevnih situacija i događaja. Jedan od takvih zasigurno je i osječki slučaj “zaboravljene uliceˮ koja nosi nasiv poznatoga i znamenitoga mađarskoga skladatelja, Béle Viktora Jánosa Bartóka, koji je svoju zemlju proslavio i njezino ime pronio i izvan europskih granica.

I svaka bi se ulica trebala ponositi ukoliko je imenovana prema junacima koji su nas u bilo kojem smislu svojim životom i radom zadužili. Ali stanje u ovoj osječkoj ulici nikako nije slavno kao ime čovjeka čije ime nosi. I ne bi tomu možda ništa bilo čudno da je takva ulica, primjerice, u nekoj zemlji trećega svijeta, a ne u Lijepoj Našoj, u četvrtom najvećem gradu u Hrvatskoj, u Osijeku.

“Zaboravljena ulicaˮ nalazi se svega jednu tramvajsku stanicu od samoga središta Retfale, velike gradske četvrti u gradu Osijeku. Riječ je o Ulici Bele Bartoka koja je primjer nebrige gradske vlasti i vodećih struktura u Gradu kada je riječ o osnovnim egzistencijalnim uvjetima za život. Gotovo da je nevjerojatno da, za hrvatske prilike, u tako velikom gradu kao što je Osijek, postoji ulica u kojoj se njezini stanovnici boje godinama izići iz vlastita doma kako se ne bi zbog lošega stanja kolnika polomili. Isti ti stanovnici preko 40 godina trpe uslijed bilo koje veće kiše poplavljivanje vlastitih domova i suterenskih stanova čiji su se nosivi zidovi počeli urušavati, a skupe sanacije i popravke podnose sami. Nije rijetkost da su vodene ulične bujice stanovnicima ulazile i u automobile.

Stanovnici se preko ljeta boje odlaziti na ljetovanja jer ne znaju hoće li ih u vlastitu domu po povratku zateći fekalijama poplavljen podrum. Nekoliko su puta televizijske kuće dolazile snimati reportaže, ali jednostavno – nikoga nije briga. U četrdeset godina – niti jedno službeno očitovanje Grada Osijeka. Ulica i njezini stanovnici jednostavno su – zaboravljeni.

Zbog stanja koje se više ne može trpiti i tolerirati nekolicina se entuzijasta u ulici, vijećnica Gradske četvrti Retfala, Antonija Huljev, i predstavnik ulice, Zdenko Roso, odlučilo pokrenuti peticiju kako bi se konačno počeo rješavati problem kanalizacije i oborinske odvodnje u ulici.

Prikupljen je 161 potpis te se javnobilježnički ovjerena peticija, uz fotodokumentaciju, proslijedila 8. srpnja 2019. godine Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu Grada Osijeka. Kako niti tada Grad nije pokazao nikakavo zanimanje za ogorčene građane, 12. studenoga 2019. godine sazvana je medijska konferencija kojom se traži cjelovita analiza stanja i poduzimanje kapitalnih rješenja za Ulicu Bele Bartoka.

Pojedini stanovnici ulice svjedoče da čak i 46 godina trpe poplavljivanje svojih kuća, a da stvar bude mnogo gora, u središtu je ulice i Dječji vrtić “Jelenkoˮ te su brojni roditelji prisiljeni djecu voziti u kolicima posred ceste jer ulica nema primjerenu pješačku stazu niti kolnik. Ulična je kanalizacija na brojnim mjestima ulegnuta pa nije rijetkost niti da automobili svojim podnožjima zapinju za kolnik te se trgaju.

Predsjednik Gradskoga odbora Hrvatske demokratske zajednice, Ivan Radić, pozvao je gradsku vlast da konačno počne osluškivati i rješavati probleme svojih građana koji skupo plaćaju gradski proračun, a srazmjer cijene i usluge nije odgovarajuć. Mate Jurčević, predsjednik Gradske četvrti Retfala, istaknuo je kako se niti na tematskoj sjednici Vijeća Gradske četvrti Retfala nitko od predstavnika Grada nije pojavio, niti na ijednoj sljedećoj sjednici očitovao. Ogorčenim građanima kap je prelila čašu i odlučili su stati pred televizijske kamere i novinare te vlastitim primjerima i žrtvom posvjedočiti o problematici koju žive i trpe godinama. Naime, pojedini su stanovnici Ulice Bele Bartoka svoje nekretnine zaštitili i policama osiguranja, no ispostavilo se, govore, da osiguravateljske kuće ne pokrivaju troškove sanacije od posljedica poplava.

Iz svega navedenoga, dok tužno dočekuju sljedeća kišna razdoblja, ovi se Osječani nadaju da će ih konačno netko čuti i odlučiti im pomoći u rješavanju njihovih problema mada ono što traže nije ništa što im po pravu ionako ne pripada.

Antonija Huljev

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

‘Ella Dvornik saznala spol embrija’

Objavljeno

na

Objavio

Fb

Većina medija piše kako je Ella Dvornik saznala spol bebe, što je i objavila na Facebooku.

To je lijepo, krasno, divno i neka ih bude još… Ali je krajnje licemjerno u svrhu profesionalne propagande nazivati nerođenu djecu nakupninom stanica, fetusima, nekakvim tkivom… a onda svoje nerođeno dijete zvati bebom, komentirao je mladi aktivist i kolumnist Marijan Knezović.

Po njezinoj životnoj filozofiji, po kojoj je i osuđivala Hod za život, zajedno s mnogim medijima, naslovi bi trebali biti: “Ella Dvornik saznala spol embrija,” ”

Pogledajte kako zanosno Ella Dvornik izgleda s nakupninom stanica u stomaku” ili “Ella: Jedva čekam da naš fetus postane beba.”

Bit će poseban dan onda kad sve bebe budu bebe, i one s naslovnica i one iz kojekakvih ordinacija smrti, zaključio je Knezović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari