Pratite nas

Život

Vitamini u službi zdravlja

Objavljeno

na

Za rast i razvoj, normalno funkcioniranje ljudskog tijela i očuvanje zdravlja važno je što i koliko jedemo, pri čemu veoma značajnu ulogu ima opskrba organizma vitaminima. Neke od njih organizam može sam proizvesti, a većinu ih je potrebno osigurati pravilnom i raznovrsnom prehranom te ih stoga nazivamo esencijalnim nutrijentima. Vitamini nisu izvor energije, već su neophodni za održavanje metabolizma te su kao takvi nezamjenjivi, a mogu biti biljnog ili životinjskog podrijetla.

Naziv vitamin skovao je poljski znanstvenik K. Funk, nakon što je izolirao kristale vitamina B3 i utvrdio njegovu kemijsku strukturu. Riječ vitamin potiče od latinskog izraza amin vitae, što znači amin života te se taj naziv i danas zadržao iako se zna da nisu svi vitamini amini. Vitamini se na osnovu topljivosti dijele na one koji su topljivi u vodi i one koji su topljivi u mastima. U vitamine topljive u vodi ubrajaju se vitamin C i vitamini B kompleksa, dok se vitamini A, D, E i K ubrajaju u vitamine topljive u mastima.

Vitamin C je drugi naziv za askorbatnu kiselinu, koja je antioksidans, stimulira sintezu kolagena i zarastanje rana, smanjuje rizik od razvoja makularne degeneracije kod starijih osoba te pospješuje apsorpciju željeza. Citrusi poput limuna, narandže i grejpfruta su veoma bogati ovim vitaminom, ali i svježe povrće poput paprike. Budući da je ovaj vitamin izrazito termolabilan, preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća kako bi se osigurala njegova adekvatna količina. Kod povećanih potreba pored pravilne prehrane preporučljiva je i uporaba dodataka prehrani s vitaminom C, od kojih su neki s trenutačnim, a neki s produženim oslobađanjem, što osigurava potpuniju apsorpciju. Osobama osjetljivog želuca preporučuje se uporaba dodataka prehrani s kalcijevim askorbatom (Ester-C), a na tržištu je također dostupan liposomalni vitamin C koji se iz probavnog sustava apsorbira u većem postotku.

Vitamini B kompleksa imaju mnogobrojne bitne funkcije u ljudskom organizmu, neophodni su za normalan metabolizam, stvaranje crvenih krvnih stanica te funkcioniranje živčanog sustava. Tako je, na primjer, vitamin B9 (folna kiselina) neophodan za normalan razvoj fetusa, a s vitaminom B12 (kobalamin) sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca te sprječava nastanak anemije. Budući da su bitni u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava dodaci prehrani s vitaminima B kompleksa često se preporučuju kao dodatna terapija u liječenju herpesa ili kod umora i iscrpljenosti. Vitamin B6 (piridoksin) čest je dodatak pripravcima magnezija budući da pospješuje njegovu apsorpciju u probavnom sustavu. Studije su pokazale da vitamini B6 i B12 smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U hranu bogatu B vitaminima ubrajaju se ribe, pileće i crveno meso, zeleno povrće poput špinata, kelja i brokule, grahorice, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Vitamin A je neophodan za normalno funkcioniranje vida, rast tkiva te normalno funkcioniranje imuniteta. Vitamin A životinjskog podrijetla bolje se apsorbira od biljnog. Ovim vitaminom bogati su mrkva, brokule, špinat, marelica, dinja, jetra i žumanjak. U ljekarnama se može pronaći dodatak prehrani na bazi beta karotena, koji je provitamin vitamina A, što znači da se u organizmu pretvara u vitamin A. Pušačima se preporučuje oprez i primjena u skladu s preporukama liječnika jer beta karoten kod njih može povisiti rizik od razvoja plućnog karcinoma.

Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija, a time i normalan razvoj i održavanje kostiju. Stoga se daje maloj djeci radi prevencije rahitisa, a odraslima radi prevencije i liječenja osteopenije i osteoporoze. Ovaj vitamin također je neophodan za održavanje normalnog nivoa kalcija i fosfata u organizmu te ima ulogu imunomodulatora. Može se sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka, pa je suplementacija dodacima prehrani preporučljiva zimi, osobama koje provode puno vremena u zatvorenom ili koje žive u onim dijelovima svijeta gdje ima malo sunčeve svjetlosti. Neki od izvora vitamina D su losos i bakalar.

Vitamin E je snažan antioksidans, a često se nalazi i u kombiniranim dodacima prehrani koji se koriste u sprječavanju napredovanja makularne degeneracije kod starijih osoba. Važni izvori ovog vitamina su biljna ulja, orašasto voće (naročito bademi), pšenične klice i avokado. Dodatke prehrani s vitaminom E trebalo bi uzimati prema preporuci i dogovoru s liječnikom.

Vitamin K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi pa njegov nedostatak rezultira krvarenjima. Također, usmjerava taloženje kalcija u kostima pa nalazi u mnogim dodacima prehrani namijenjenim osobama koje boluju od osteoporoze te dodacima prehrani za malu djecu koji se koriste u prevenciji rahitisa. Hrana osobito bogata ovim vitaminom je zeleno povrće poput zelene salate, kelja, blitve i raštike. U većoj količini se nalazi i u mesu, mlijeku, mliječnim proizvodima i jajima.

Potreba tijela za vitaminima ovisi o spolu, dobi i fiziološkom stanju, a izražava se kao preporučeni dnevni unos (engl. recommended dietary allowance, RDA). Raznovrsna prehrana bogata voćem i povrćem osigurava neophodne količine vitamina tijelu.

Vitaminski dodaci prehrani preporučuju se starijim osobama, osobama sa specifičnim zdravstvenim stanjima ili životnim navikama, ženama u menopauzi te trudnicama i dojiljama. Bolesti probavnog sustava, gušterače, jetre i žučnih kanala mogu prouzročiti smanjenu probavu hrane, dok specifične dijete mogu rezultirati smanjenim unosom određenih nutrijenata. Oprez se preporučuje striktnim vegetarijancima, osobama alergičnim ili intolerantnim na različite sastojke hrane te pušačima i alkoholičarima. Masna stolica ili smanjen unos masnoće hranom zbog različitih redukcijskih dijeta mogu rezultirati smanjenim količinama vitamina topljivih u mastima te posljedično i razvojem specifičnih simptoma. S druge strane, prevelike količine vitamina topljivih u mastima mogu biti toksične jer stvaraju rezerve u tijelu iz kojih se naknadno oslobađaju. Vitamini topljivi u vodi brzo se izluče urinom pa pokazuju manju tendenciju nakupljanja u tijelu, ali je oprez svakako preporučljiv.

Neki od vitamina mogu se stvarati u ljudskom tijelu, a neki se unose u obliku provitamina koji se metabolizmom prevode u aktivne oblike. Tako izlaganje kože sunčevim zrakama stimulira sintezu vitamina D u koži, dok je normalna crijevna mikrobiota odgovorna za sintezu vitamina K u crijevima. Tako nedovoljno izlaganje suncu i provođenje puno vremena u zatvorenom može rezultirati smanjenom količinom vitamina D u organizmu, a česta uporaba antibiotika, posebno širokospektralnih, smanjenom količinom vitamina K, budući da oni ne mogu razlikovati patološke od simbiotskih bakterijskih sojeva u crijevima. Aktivni oblik vitamin A se u organizmu dobiva iz provitamina karotena. Prilikom odabira vitaminskog pripravka potrebno je obratiti pažnju i na lijekove koji se uzimaju kako bi se izbjegle nepoželjne interakcije te osigurala njihova djelotvornost i neškodljivost. Tako, na primjer, istovremena primjena vitamina K i antikoagulansa varfarina nije preporučljiva jer vitamin K smanjuje djelotvornost ovog lijeka. Drugi primjer bila bi kombinacija vitamina A s izotretinoinom koji se koristi u liječenju teškog oblika akni jer je toksična. Zato je preporučljivo prije odabira bilo kojeg dodatka prehrani savjetovati se liječnikom ili ljekarnikom.

Igor Sović, mag.pharm.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Vratili se iz egzotične Afrike i bogate Njemačke u  blagu Posavinu

Objavljeno

na

Objavio

Martin Jurić, koji vodi dom je živio i radio u Južnoj Africi. Nakon određenog vremena odlučio se vratiti u svoj zavičaj i tu je započeo ovaj hvale vrijedni humanitarni, ali i gospodarski objekt. Njegova obitelj, supruga Karmen i dvije kćerke Ankica i Ivana također su zavoljele posao koji je više od posla. No, Jurići koji su svojim egzotičnim izgledom i načinom života doista hit u Orašju, nisu jedini povratnici a koji su zaposleni u ovom domu. Gospođa Marica Topić je iz sela Oštra Luka. Kao njegovateljica radila je u Njemačkoj, a onda se odlučila vratiti i život posvetiti starijim osobama. Kaže da je ponosna što svojim primjerom može pokazati mladima kako se može živjeti i u Orašju i to ponosno, dostojanstveno i lijepo i raditi posao koji voliš i znaš.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Uz samu obalu rijeke Save u Orašju se smjestio velebni objekt Starački  Dom Rivera, u kojem svoje staračke dane provodi tridesetak starijih ljudi iz  sela oraške, odžačke, brčanske i gradačačke Posavine. Kažu da svoj dom ne bi dali ni zašto a razloga je mnogo:

– Tu se možemo opustiti, porazgovarati, prošetati, pogledati preko Save, itd… Svi nas vole i paze, a najviše naša Marica, kaže Ivo Gašparević i  napominje da svi ljudi koji su smješteni u ovom domu imaju svoju priču, a priču imaju i oni koji Dom vode.

Naime, Martin Jurić, koji vodi dom je živio i radio u Južnoj Africi. Nakon određenog vremena odlučio se vratiti u svoj zavičaj i tu je započeo ovaj hvale vrijedni humanitarni, ali i gospodarski objekt. Njegova obitelj, supruga Karmen i dvije kćerke Ankica i Ivana također su zavoljele posao koji je više od posla. No, Jurići koji su svojim egzotičnim izgledom i načinom života doista hit u Orašju, nisu jedini povratnici a koji su zaposleni u ovom domu. Gospođa Marica Topić je iz sela Oštra Luka. Kao njegovateljica radila je u Njemačkoj, a onda se odlučila vratiti i život posvetiti starijim osobama. Kaže da je ponosna što svojim primjerom može pokazati mladima kako se može živjeti i u Orašju i to ponosno, dostojanstveno i lijepo.

– Ovi ljudi te jednostavno dižu kao osobu. Kada si tu u onim najtežim trenucima za njihove živote i najbliži i kad osjetiš koliko je to važno, onda ne govoriš o uvjetima rada, koji su ovdje uistinu odlični, nego ti je na pameti samo pomoći onima koji su u potrebi. Živimo kao jedna obitelj. Starije gledam kao svoje najbliže. U svakom od njih vidim majku ili oca, kaže Marica i napominje kako su uvjeti Doma ustinu dobri te da projekt još uvijek nije završen, nego se nastavlja, a u tim poslovima pomaže i njezin suprug, nekada poznati nogometaš u bosanskoj Posavini:

– On je tu za ove teže fizičke poslove. Majstor je i zna svašta raditi, a to nam je vrlo potrebno. Radi kao domar, električar, a tu je i za manje popravke. Moram istaći dobru suradnju s Centrom za socijalni rad i Crvenim križem ovdje u Orašju, kaže Marica i ističe kako joj je ljepše raditi u svom Orašju nego u Njemačkoj.

– Gdje god radiš radiš, ali je ljepše raditi u svom i pomagati svom. Odlučili smo se za našu Posavinu i lijepi pogled na Savu. To nam nitko ne može platiti a niti zamijeniti, kaže i pokazuje  nam dvoje staraca, koji se pripremaju za igru domina.

Brzo nam je prošlo vrijeme u posavskom raju, gdje ljudi znaju za posao, ali i za potrebu  čovjeka za toplu lijepu riječ, iskren pogled i smiješak na odlasku. Još dok smo zalazili iza krivine vidjeli smo tople u zrak dignute ruke u znak pozdrava i zahvalnosti za posjetu, a u srcima još uvijek odjekuju riječi bake Mande: “Bog Vas blagoslovio, dico!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Sanijela Matković: PRIHVATITE IZAZOV zvan ŽIVOT!

Objavljeno

na

Objavio

U svim dijelovima Bosne i Hercegovine žive posebni ljudi. Nesvakidašnji. Neki od njih znaju praviti neobične skulpture, neki se brinu o povijesti. Neki uspješno čuvaju prirodu i okoliš, a neki se kreativno se izražavaju. Na Širokom Brijegu od svojega rođenja živi samozatajna književnica i kreativna svaštarka
Poštovana gospođice Sanijela, već ste duži niz godina u svijetu književnosti. Što je to što Vas privlači u svijet bjeline papira?

– U čarobnom svijetu Književnosti sam 9 godina, a u svijetu književnog stvaralaštva cijeli život. Znam da su čitatelji već čuli tu rečenicu, ali pišem od kada sam naučila prva slova. Prvo sam pisala u Dnevnicima, zatim preko 10 godina bila sam blogerica pod šifrom. Međutim nakon što sam uprizorila oko dvadesetak predstava, odlučila sam nekoliko njih objaviti u prvijencu OTISAK SRCA. Nakon kojega je uslijedila zbirka ljubavne poezije, zatim duhovna zbirka, meditativna, zavičajna poezija, domoljubna, prvi roman i ta priča se hvala Bogu nastavlja u ovoj godini s dva nova naslova.

Neki kažu, a to je rekao i veliki Antun Branko Šimić da su pjesnici čuđenje u svijetu. Je li tako ili ne? Kakva su vaša iskustva?

– U jednoj svojoj pjesmi, pjesnike sam nazvala SOMELIJERIMA SNOVA.Mi smo dakle ti (jer sam prvotno pjesnikinja) koji kušamo okus stvarnosti, prelijevajući je po stihovima, kao nekim lijepim posudama. Stih je puno više od poretka riječi. Usporedila bih ga s tetovažom, rezbarijom.. Proza ima formu, stih je izliven iz srca, kao rijeka koju stavimo u korito riječi! Pjesništvo je način percepcije, komunikacije, života… to su osebujna bića koja stihom uokviruju protočnost vremena.
Do sada ste ukoričili veliki niz svojih umotvorevina. Pred nama su sada novi roman i nova zbirka poezije. što nam to novoga dolazi iz duše Sanijele Matković?

– Roman je za mene bio poseban kreativni izazov i sretna sma što sam ga prihvatila. KIŠA BOJE TULIPANA roman je koji obrađuje specifičnu temu i mislim da je prvi takav na ovim našim prostorima. Ne znam koliko ću ih još napisati ali ova KIŠA će uvijek imati posebno mjesto kako u književnom stvaralaštvu, tako i u životu. Sigurna sam kako će ga čitatelji dobro prihvatiti, jer se svatko može u njemu pronaći. Osebujna je to priča, koja ima boju tulipana, a miriše na žute ruže.
Nova zbirka poezije TRI ZIME DO PROLJEĆA u pet poglavlja, donosi 261 stih. Zahvaljujem recezentima koji su u tim pjesmama prepoznali otisak svjetske poezije. Peto poglavlje posvetila sam pjesnicima koje volim. U njemu se nalaze pjesme pisane specifičnim stilom. Naime, kada posvećujem pjesmu nekom književniku, pjesmu pišem koristeći se naslovima njegovih pjesama. Tako da su ti stihovi svojevrsni OMAŽ pjesnicima i njihovom stvaralaštvu.
Pored književnosti okušali ste se i u nekim drugim kreativnim aktivnostima?

– Točno, dugo vremena slikarstvo mi se činilo nedokučivim. Međutim prije šest godina krenula sam na tečaj slikarstva, nakon čega je postalo velika strast. Volim slikati, najviše uljanom tehnikom i pastelom, a mjerodavni tvrde da je i moje slikarstvo LIRSKOG karaktera. U spomenutom vremenu nastalo je nekih tridesetak uradaka, koje sam darovala dragim prijateljima. U zbirci MISTIČNIM TRAGOM SUZE osim stihova, nalaze se i moje slike.

Druga velika strast je KAZALIŠTE , velika ljubav kroz koju sam upoznala drage kreativce i stekla nove prijatelje. Od 2000., napisala sam i režirala 23 predstave. Predstave su izvođene u BiH i Hrvatskoj i lijepo prihvaćene od publike. Meni najdraža je ujedno i najizvođenija je predstava BOŽIĆNI DAR.
Vas vidimo na brojnim književnim susretima. Volite izlagati svoju književnost?
– Književnost, bilo da je riječ o poeziji ili prozi je PORUKA koju treba iskomunicirati. Iako sam prisutna na skoro svim društvenim mrežama gdje imam drage prijatelje koji prate moju poeziju, susreti sa živom publikom su nešto posebno. Nastojim se odazvati koliko je to moguće, jer takvi susreti rađaju nekim novim retcima i prijateljstvima.
Što poručiti mladima koji tek kreću putem književnog stvaranja?

Neću im poručiti da „ŽIVE SVOJE SNE“
Moja poruka je – PRIHVATITE IZAZOV zvan ŽIVOT!

Odvažite se ;pomicati granice, hodati i kad je teško, trčati po kiši, vjerovati u svoju ideju i onda kad nemate podrške…
Budite UNIKATNI i svojom BOJOM obojite prostor i vrijeme u kojem živite!
Budite izvor novih ideja, projekata, pjesama, dobrote.
Budite KREATORI kvalitetne i sretne sadašnjosti i budućnosti!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari