Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s EU Paktom o azilu i migracijama s ciljem učinkovitijeg sprječavanja sekundarnih migracija, a za tražitelje azila uvodi se obveza učenja hrvatskog jezika.
Predloženim izmjenama, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova, omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira, a izmijenjeni zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.
Među ključnim novinama su postrožavanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite, kao i mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima, ali i sudjelovanje u obveznim integracijskim mjerama, među kojima je i obveza pohađanja tečajeva hrvatskog jezika.
Tako će azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom biti obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.
Zakon se usklađuje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav s ciljem lakše identifikacije osoba, uključujući podatke o djeci u dobi od šest i više godina, a što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja.
Izmjenama Zakona propisuje se dubinska provjera migranata
Izmjene Zakona omogućit će i dubinsku provjeru migranata odmah po policijskom zaticanju te odvajanje onih koji je ne trebaju te onih koji predstavljaju opasnost javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti ili zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite. Predviđeno je i ustrojavanje posebnih centara za dubinske provjere osoba u postupku azila, koje se neće moći svojevoljno kretati po Hrvatskoj, a jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.
“Uvodi se obvezna granična procedura azila za tražitelje zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica te koje na temelju ugovora s Ministarstvom pružaju pravno savjetovanje osigurat će se učinkovit pristup tražiteljima tijekom granične procedure, no opunomoćeniku i predstavniku organizacije može se privremeno ograničiti pristup tražitelju kada je to prijeko potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka RH.
Zakonom se tražiteljima međunarodne zaštite osigurava pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, ali i tržištu rada. Definiraju se i striktna pravila za pružanje materijalnih uvjeta prihvata, u što spadaju smještaj u prihvatilištu, hrana, odjeća, proizvodi za osobnu higijenu te novčana naknada, koja trenutno iznosi 20 eura. Ta se prava mogu ukinuti ili ograničiti u propisanim uvjetima, a među kojima je i nesudjelovanje na tečajevima hrvatskog jezika.
Nadalje, uvodi se i zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla uz mogućnost nacionalne liste, čime će se, kazao je ministar, ubrzati postupci zahtjeva tražitelja međunarodne zaštite, te se propisuje izrada Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite.
“Propisuju se kraći rokovi i širi kriteriji za utvrđivanje odgovorne države članice u dublinskom postupku, uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom. Koliko je poznato, Hrvatska je za ovu godinu izuzeta od solidarnih doprinosa”, naveo je Božinović.
Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika
Vlada je dala suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026 godinu. Kako je pojasnila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, radi se o jednogodišnjem programu Zavoda za obnovu Dubrovnika koje po Zakonu o obnovi Dubrovnika nakon potresa iz 1980. financira Ministarstvo zajedno s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.
“To su redoviti radovi i možda je vrijedno spomenuti u kontekstu svih naših napora u obnovi nakon zagrebačkog potresa, da su ovakve inicijative i ovakvi dugoročni projekti zapravo jedini način da se spriječe štete. Puno se toga naučilo i u metodologiji i u tehnologiji od dobrog primjera Zavoda za obnovu”, istaknula je Koržinek.
Sredstva za rad Zavoda u 2026. osiguravaju se iz proračuna osnivača pa će tako Grad Dubrovnik osigurati iznos od tri milijuna eura, Ministarstvo 251.900, a Dubrovačko-neretvanska županija 71.960 eura.
Za program zaštite kulturnih dobara u 2026. sredstva se osiguravaju iz gradskog proračuna, od prihoda koje Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina i iz drugih izvora, a planirana su u iznosu od 2,2 milijuna eura.
Proglašenje posljednjeg tjedna u svibnju svake godine “Tjednom Hrvata izvan RH”
Donesena je i odluka o proglašenju posljednjeg tjedna u svibnju svake godine “Tjednom Hrvata izvan RH”, a kako bi se, istaknuo je premijer Andrej Plenković, “dinamizirala poveznica između domovinske iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je Vlada poduzela u proteklom razdoblju.”
Na sjednici je dana suglasnost na Statut Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kojim se, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, povećava broj članova Upravnog vijeća te preciziraju ovlasti Upravnog vijeća i ravnatelja prilikom provedbe velikih nabava i raspolaganja imovinom, a definira se i provedba javnog natječaja za imenovanje ravnatelja.
Vlada je podnijela amandman na konačni prijedlog Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se dodatno precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića na način da se za vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva doznačavaju njima, dok se sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za vrtiće kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba doznačavaju direktno vrtićima.
(Hina)