Vlada povećava neoporezive pragove za studentski rad na 4800 i 12.000 eura
Vlada od 2026. povećava neoporezive pragove za studentski rad na 4800 eura za studente na poreznoj olakšici roditelja i 12.000 eura za one koji nisu na olakšici, a studentski centri ističu da će mjera stabilizirati prihode, olakšati zapošljavanje i unaprijediti standard mladih.
Studentski centar u Zagrebu, najveći u Hrvatskoj s oko 42.000 registriranih studenata i 12.500 poslodavaca, pozdravio je odluku Vlade o povećanju neoporezivih godišnjih limita za studentski rad ističući da nova mjera prepoznaje realne potrebe studenata u razdoblju kontinuiranog rasta satnice i troškova života.
Minimalna studentska satnica u Hrvatskoj ove je godine 6,06 eura, a od početka 2026. porast će na 6,56 eura. Sukladno novoj odluci, neoporezivi limiti za studentski rad povećat će se na 4.800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i na 12.000 eura za one koji nisu.
NAjavljeno je i podizanje koeficijenta za izračun prvog poreznog limita s 6 na 8, što znači da roditelji studenata mogu zadržati poreznu olakšicu i ako student zaradi više.
Novi limiti rasterećuju studente
Iz SC-a Zagreb ističu kako su upravo dugogodišnji nerazmjeri između rasta satnice i statičnih poreznih pragova stvarali najveće poteškoće studentima.
“Odluka je pravovremena i utemeljena u stvarnosti tržišta. Samo prošle godine više od 13.800 studenata prešlo je dosadašnji limit od 3360 eura, a preko 1500 ih je premašilo gornji prag od 10.080 eura. Zbog straha od prekoračenja mnogi su prekidali rad usred godine, iako je potražnja poslodavaca rasla, a troškovi stanovanja i prehrane stalno rastu”, poručuju iz Ureda ravnatelja.
Novi limiti, procjenjuju u SC-u Zagreb, omogućit će studentima da rade tijekom cijele godine uz prosječnu mogućnost zarade oko 1000 eura mjesečno, što predstavlja, kažu, realni doprinos studentskom standardu i financijskoj stabilnosti.
Administrativno, sustav već sada funkcionira gotovo u potpunosti digitalno – 90 posto ugovora izdaje se online, a samo u prvih deset mjeseci 2025. izdano je 310.000 ugovora, što, ističu, potvrđuje učinkovitost i pripremljenost za povećani obujam posla.
SC Split: Potražnja najveća u turizmu i trgovini
Pozitivne trendove potvrđuje i Studentski centar Split, koji je u 2024. evidentirao 75.941 posredovanje u studentskim poslovima.
Najviše studenata radilo je u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, gdje tradicionalno postoji najveća potražnja. Među najčešćim poslovima ističu se skiperi, turistički vodiči, sobari i sobarice, konobari, kuhari, prodavači te logističko osoblje.
Prosječna godišnja zarada po studentu u Splitu iznosila je 3715 eura, dok je 234 studenata ostvarilo više od 10.800 eura prihoda isključivo putem Studentskog servisa.
Sa SC-om Split surađivalo je 4150 poslodavaca, što, prema njihovoj ocjeni, potvrđuje stabilnost i širinu studentskog tržišta rada.
Iz splitskog SC-a poručuju da će nova mjera “značajno smanjiti administrativne rizike i poslodavcima i studentima”, posebno tijekom ljetnih sezona kada potražnja za radnom snagom naglo raste.
“U praksi smo godinama imali situacije da student prestane raditi u trenutku kada mu je najviše potrebno, samo kako ne bi premašio limit”, navode.
Važan dio nove mjere odnosi se i na promjene u strukturi poslova. Najveća potražnja u zemlji i dalje je u ugostiteljstvu, trgovini, call centrima, administraciji, IT sektoru, programiranju, logistici, fizičkim poslovima i promociji.
Istodobno, stručni i IT poslovi bilježe primjetan rast, što potvrđuje trend da studenti sve više traže angažmane povezane sa svojim studijem.
Iz SC-a Zagreb napominju da se to posebno vidi kod studenata tehničkih i informatičkih područja, koji sve češće rade na projektima, programiranju, analitici i drugim specijaliziranim poslovima.
Studentski zbor: Dugoročno uskladiti porezne pragove
Na odluku Vlade pozitivno su reagirali i u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, koji podržava povećanje, ali ističe da je nužno i dugoročno rješenje.
“Ovo povećanje je važno i hitno, ali moramo izbjeći ponavljanje istih problema za dvije ili tri godine. Minimalna satnica rasla je iz godine u godinu, a limiti nisu pratili taj rast. Zalažemo se da se ti pragovi u budućnosti automatski usklađuju s rastom satnice”, poručuju iz Zbora.
Upozoravaju i na problem studenata čije su struke zakonski regulirane, poput zdravstvenih, pravnih i nekih tehničkih područja, zbog čega tijekom studija ne mogu raditi u struci.
“Ti studenti izlaze na tržište rada bez praktičnog iskustva, što ih stavlja u nepovoljan položaj. Povećanje limita im pomaže financijski, ali ne rješava strukturnu prepreku,” dodaju.
Studenti čine važan dio hrvatske radne snage, a njihovi prihodi predstavljaju ključan oslonac tijekom studija, potvrđuju podaci iz SC-a Zagreb i SC-a Split.
Povećanje neoporezivih pragova dolazi u pravom trenutku te, prema ocjeni studenata i centara, dodatno će stabilizirati sustav, olakšati zapošljavanje i unaprijediti studentski standard.
Lucija Vujnović / Vera Kadijević (Hina)