Cijene u turističkoj sezoni 2026. bit će presudni faktor hrvatskog turizma, poručio je premijer Andrej Plenković na petoj sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma održanoj u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Unatoč solidnim rezultatima u prvih mjeseci godine, Vlada je turističkom sektoru poslala jasnu poruku: cjenovna razumnost više nije preporuka, nego uvjet opstanka rasta.
Cijene u turističkoj sezoni: brojke govore, ali i upozoravaju
Turistički promet od početka godine pokazuje umjeren, ali stabilan rast. Ostvareno je više od 2,3 milijuna dolazaka, što predstavlja porast od tri posto, te 6,5 milijuna noćenja uz rast od 1,4 posto. Posebno ohrabruje činjenica da kontinentalna Hrvatska bilježi pet posto rasta dolazaka i tri posto rasta noćenja, čime se potvrđuje opravdanost sustavnih ulaganja u kontinentalni turizam koja su provođena posljednjih godina.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prihodi od stranih turista u 2025. godini iznosili su 15,3 milijarde eura, uz rast od dva posto. Hrvatski turizam stabilizirao se na oko 22 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja godišnje. Upravo ta stabilizacija nameće pitanje: kako zadržati dinamiku rasta kad su prirodne granice ekspanzije dosegnute?
Plenković sektoru: formiranje cijena mora biti pametnije nego lani
Premijer je bio nedvosmislen. Inflacija je u travnju iznosila 5,8 posto na godišnjoj razini, dijelom kao posljedica rasta cijena energenata, a Vlada upozorava da rast cijena usluga ne smije dodatno pridonositi inflacijskim pritiscima. Plenković je pozvao turistički sektor da cijene formira pametnije nego prošle godine, istaknuvši da bi to bila najveća korist i za sektor i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
Vlada, kako je naglašeno, već poduzima konkretne mjere. Ograničavanje cijena naftnih derivata jedna je od ključnih intervencija, motivirana činjenicom da je Hrvatska većinski autodestinacija. Putnici koji dolaze automobilom čine okosnicu turističkog prometa, pa cijena goriva izravno utječe na atraktivnost destinacije. U svim dosadašnjim krizama, od pandemije do energetskih udara, Vladine mjere su, prema Plenkovićevim riječima, išle u prilog turističkom sektoru.
Bliskoistočna kriza kao prilika za Hrvatsku
Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca imaju dalekosežne posljedice za globalni turizam. Cijene avionskih karata u prva dva mjeseca 2026. već su bile 24 posto više nego u istom razdoblju prethodnih godina. Cijena mlaznog goriva više se nego udvostručila od početka sukoba, a dio europskih aviokompanija najavio je otkazivanje letova i smanjivanje kapaciteta. Lufthansa planira ukinuti 20.000 kratkih letova u idućih šest mjeseci, a Ryanair je upozorio na mogućnost otkazivanja do deset posto letova tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci.
Paradoksalno, upravo ta kriza otvara priliku za Hrvatsku. Destabilizacija konkurentskih destinacija na istočnom Mediteranu i preusmjeravanje turističke potražnje prema sigurnoj Europi stvara prostor koji se može iskoristiti, ali samo ako je ponuda cjenovno konkurentna i kvalitetna. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina potvrdio je tu logiku, istaknuvši da cjenovna konkurentnost ove sezone ima presudnu ulogu te da konkurencija već reagira smanjenjem marži kroz cijeli lanac vrijednosti.
Rast zahtijeva drugačiji pristup
Glavina je jasno artikulirao ono što mnogi u sektoru znaju, ali ne žele čuti: hrvatski turizam ulazi u fazu u kojoj tržište postavlja granice i gdje dosadašnji rast više nije automatski održiv. S 22 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja, Hrvatska je dosegnula plato koji zahtijeva kvalitativne, a ne samo kvantitativne pomake. Vijeće za upravljanje razvojem turizma, institucionalizirano donošenjem novog zakonskog okvira, upravo je forum na kojem se takvi strateški zaokret može oblikovati.
Sjednica u NSK-u okupila je širok spektar dionika: predstavnike turističkih udruženja, kompanija i cehovskih organizacija, više ministara te guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Sama prisutnost guvernera centralne banke na turističkom vijeću govori o tome koliko je turistički sektor prepletena s makroekonomskom stabilnošću zemlje. Kada turizam generira prihode koji premašuju 15 milijardi eura godišnje, cjenovna politika u tom sektoru postaje pitanje koje nadilazi tržišnu logiku i ulazi u domenu ekonomske odgovornosti.
Poruka s pete sjednice Vijeća stoga nije samo apel na umjerenost. To je upozorenje da se pobjednici nadolazeće sezone neće odrediti brojem ležajeva ili kilometrima obale, nego sposobnošću da turisti za svoj novac dobiju ono što očekuju, po cijenama koje neće otjerati potražnju prema konkurentskim destinacijama koje su to već shvatile.