Pratite nas

Magazin

Vratija se Roko, di je bija, krila izgubija…

Objavljeno

na

ISPADANJE IZ NATJECANJA EUROVIZIJE USPJEH/NEUSPJEH?

Nakon druge večeri napora za ulazak u završnicu ovogodišnjeg jeruzalemskog natjecanja za pjesmu Eurovizije, ne ulazak našeg natjecatelja s pjesmom „The dream“ bio je za mene konsternirajući. Prigodom izvedbe, što je treći puta kako sam pjesmu čuo, čak sam zajedno s pjevačem zapjevao početak refrena… Znači,“ ušla“ mi je pjesma u uho,  a i inače mi se glazbeno svidjela, a pogotovo glas i pjevanje pjevača… Međutim…

Već prigodom prvog slušanja na domaćem terenu nisu mi se svidjela krila, točnije njihov dizajn, pa sam u svojem komentaru na FB bio preporučio moderniji oblik krila kakav mi je bio poznat iz opusa akademske kiparice Dijane Ive Sesartić i njezinog kipa jednog od arkanđela na solinskoj rivi.

PJESMA LIJEPA –KRILA SE NISU UKLAPALA

Na Euroviziji izvedba je bila sjajna, ali ostao  je dojam da su krila bila nezgrapna, a izvođač je u snimanju iz daljine izgledao kao, ne mogu si pomoći,  ormar ili, ajmo reč, ormarek s krilima. Ali i sa zavidnom eksplozijom pljeska na kraju izvedbe, dužom i bučnijom od drugih izvođača, prije i poslije našeg Roka…

Naravno da je ovo moja subjektivna ocjena. Ali i teško mirenje s odlukom glasača, po onoj narodnoj  – svatko sudi po sebi. Kako doći do objektivnije stručnije ocjene boljeg poznavatelja i usporediti s njom vlastito mišljenje? Temeljno novinarsko pravilo je  „u glavu“. Kako naći takvu „glavu“,  kada se radi o multidisciplinarnom spektaklu u kojem je pjesma i glazba samo nit vodilja. Potražih Facebook i FB prijatelja Zorana  Škugora, poznatog producenta i all round intelektualca, koji poznaje background glazbenih manifestacija, od klapskih, do eurovizijskih i šire…

ŠKUGOR: DANAS SE PISME GLEDAJU, A NE SLUŠAJU

S njegovim dopuštenjem, iz inboxa objavljujem moje pitanje i odgovor. Pitanje je glasilo:“ Kad bu meritorna ocjena palih anđela. Meni je pjesma lijepa, ulazi u uho. Je li dekoracija potopila pjesmu, naravno uz druge motive, od političkih na dalje…? Odgovor je bio: Danas se pisme gledaju, a ne slušaju… Moja reakcija je bila: Ojme, falila dekoracija. Fala, bila je ka prije trideset godin…ne?“. I to je sve. Zamolih g. Škugora za intervju. Nije bilo reagiranja,  pa intervjua nema.

Zato nastavljam s osvrtom. Dobih glazbenjačku potvrdu i poduku poznatu meni i iz moje teniske amaterske sfere, da se tenis igra nogama, a pomaže rukama. Premda se loptica preko mreže prebacuje s reketom u ruci. Prevedeno na glazbenu natjecateljsku sferu u slobodnoj interpretaciji – možeš imati super i glazbu i izvođača, ali odlučuju ostali i vidljivi i nevidljivi činitelji iz sfere znanja sposobnosti, stručnosti, ali i kockarski… Sve,ali baš sve, vidljivo s pomoću televizijskog prijenosa…

SVE JE VIDLJIVO NA TELEVIZORU

Za moj dojam da je pjesma dobra dobih potvrdu čitajući subotnji Večernjak. Evo samo nekoliko konstatacija. Poznati pjevač ocjenjuje da naš Roko odlično pjevao, ali da Eurosong nije više natjecanje pjesama nego polako postaje Eurovideosong. Poznata pjevačica je nastup Roka opisala da ima sjajan vokal, da je lijepo otpjevao pjesmu i da je pjesma vrlo korektna. Naglasila je da je vizualno iznimno važno, jer to nije festival, ni koncert na kojem slušate svojeg omiljenog pjevača. Eurosong je nepredvidiv, zahtijeva autentičnost. Svojedobno poznata TV voditeljica drži da na Eurosongu nismo podbacili i da je naša pjesma bila sjajna kao i interpretacija. Izrazila je razočaranje ukusom Europe. Citirat ću, uz nadanje da ne ću dobiti „po nosu“, mojeg FB prijatelja, glazbenog kritičara Hrvoja Horvata koji kaže: „Na Eurosongu je bitno i biti simpatičan, a ne samo vikati i pjevati visoke tonove i iskazivati tehničke moći pjevača. Eurosong ima drugačije postulate  i često sasvim slučajne stvari odlučuju o pobjedniku“…

TKO GUBI, IMA SE PRAVO LJUTITI…

Poslije svakog debakla, po narodnoj : Tko gubi ima se pravo ljutiti, postavljaju se pitanja, viri u susjedstvo, i u dvorišta moćnih, traže se krivci. Sve to traje neko vrijeme dok aktualna politika i PR ne ponude nešto drugo, a Eurosong polako siđe s pozornice javnosti. Međutim, radi se o imidžu države i njezinog kulturnog statusa u svijetu i ne bi nam trebalo biti svejedno da nas je toliko zemalja preteklo u finalnom natjecanju.

Ne bi trebalo u državi koja je svojedobno bila uspješna u ovom natjecanju  biti svejedno ima li nas ili nema u natjecanju, ali i završnici. Stoga nije neopravdano očekivati od mjerodavnih, ne znam tko su oni, ali njihovo djelovanje je ocjenjivo i vidljivo, da pokušaju pronaći algoritam za pripremu uspješnog nastupa, jer, očito je, da samo pjesma i glazba ne odlučuju sami po sebi, nego u sinergiji brojnih ostalih  činitelja. Želimo im, ne baš poznatima, ali po neuspjehu prepoznatima, uspjeh u tom poslu.

OJ, MJERODAVNI, RADI SE O IMIDŽU HRVATSKE…

U odgovoru na pitanje iz naslov, nezadovoljni smo bez ulaska u završnicu. Ipak,  zadovoljni smo, ne samo ja, lijepom pjesmom i njenim interpretatorom i interpretacijom. Očito je da brojnost utjecajnih činitelja čini nastup kao svojevrsni lutrijski  podvig. U ostalom, što u životu nema lutrijskih natruha? Kvaliteta  pjesme pokazat će se na tržištu brojem prodanih nosača zvuka, što želimo. Nastup na Euroviziji, pa ne i u završnici, pridonijet će promociji, ako ju naši poslovnjaci s tog područja budu znali provesti i uspješno iskoristiti. U ovom slučaju radi se o njihovom džepu, pa se očekuje uspješna „prodaja“ dobrog proizvoda.

Do idućeg Eurosonga bez krila, jer se zna kako je Ikar završio kad su mu se „rastopila“ zbog Dedalova izbora ljepila. Razmislimo možda, našalimo se, o čarobnom letećem sagu i Aladinovoj svjetiljci… Učinila bi, moguće, put  do uspjeha transparentnijim…

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Francuski magazin Le Figaro objavio veliku reportažu o Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najutjecajnijih francuskih medija, magazin Le Figaro objavio je u svom tjednom izdanju veliku reportažu o Slavoniji na 10 stranica. Reportažu je pripremio Jean-Louis Tremblais, vrsni novinar i zaljubljenik u Hrvatsku u suradnji s Ericom Martinom, jednim od najcjenjenijih francuskih fotografa.

Ovaj je dvojac tijekom rujna prošle godine u organizaciji HTZ-a boravio u Slavoniji gdje su bili gosti Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a njihova „slavonska iskustva“ pretočena su u veliku fotoreportažu pod naslovom „Na granicama Hrvatske. Terasa na Dunavu“.

U objavljenoj reportaži, koju će vidjeti milijuni potencijalnih francuskih turista, Slavonija je nazvana muzejom na otvorenom koji će oduševiti ljubitelje netaknute prirode i kulturne baštine, kao i one koje privlače neotkriveni krajolici daleko od turističke vreve i dobro poznatih lokaliteta.

„Od gurmana do ljubitelja povijesti, vina, konja i prirode, Slavonija je neotkriven kutak Europe za goste istančana ukusa.“ – otkrivaju reporteri utjecajnog francuskog tjednika.

Uzgoj Lipicanaca, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine, posebno je oduševio francuske reportere, kao i djelatnici ergele u Đakovu koji predano rade svoje poslove s ciljem nastavljanja i očuvanja obiteljske tradicije. U reportaži su spomenute i tradicionalne manifestacije koje se njeguju u Slavoniji poput Vinkovačkih jeseni koje zadržavaju autentičnost što je rijetkost u turističkim destinacijama današnjice.


Također, ova povijesna regija predstavljena je kao gastronomski raj za ljubitelje lokalnih specijaliteta poput kulena i različitih sorti vina poput traminca i graševine. U posebnom dijelu članka pod nazivom „Hedonistički i kulturološki bijeg od svakodnevice“ naveden je detaljan pregled najatraktivnijih restorana, hotela, parkova i muzeja koje obavezno treba posjetiti. Tijekom boravka u Slavoniji Tremblais i Martin su obišli i brojne druge turistički atraktivne lokalitete kao što su Kopački rit, etno-selo Karanac, Muzej vučedolske kulture, katedralu u Đakovu i dr.

S tržišta Francuske Hrvatska bilježi izvrsne rezultate zahvaljujući i projektima poput objava reportaža renomiranih novinara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Njemački tjednik stavio Kolindu na listi najutjecajnijih žena svijeta

Objavljeno

na

Objavio

Njemački tjednik Gala u novom broju donosi fotografije i kratke crtice iz života 24 najutjecajnije žene svijeta, a među njima se našla i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Žene na vlasti” naslov je teksta odnosno infografike koju na dvije stranice donosi utjecajni njemački tjednik Gala. Svrstali su tu i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, uz čiju su fotografiju napisali: “Plavokosu hrvatsku predsjednicu svijet je osobito upoznao tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine, kada je zajedno sa svojim muškim kolegama hrvatsku reprezentaciju bodrila s tribina.

Ova 51-godišnjakinja predsjednica je od 2015. godine, a prije toga je radila kao diplomatkinja. Ima dvoje djece, a njezin suprug se odrekao pozicije profesora na pomorskom fakultetu kako bi je podržao u karijeri.” , prenosi Bljesak.info.

Među najutjecajnijim ženama na vlasti našle su se i Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, njemačka političarka Ursula von der Leyen koja je prva žena u povijesti Europske unije koja je postala predsjednica Europske komisije, njemačka kancelarka Angela Merkel, srpska premijerka Ana Brnabić, nova slovačka predsjednica Zuzana Čaputová, osma predsjednica Maršalovih otoka Hilda Heine, predsjednica Trinidad i Tobaga Paula Mae Weekes, predsjednica Nepala Bidbya Devi Bhandari, nova premijerka Moldavije Maia Sandu, premijerka Norveške Erna Solberg, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen, predsjednica Singapura Halimah Yacob, namibijska premijerka Saara Kuugongelwa-Amadhila, čelnica administrativne regije Hong Kong, Carrie Lam, predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili, premijerka Bangladeša Scheikh Hasina Wajed, premijerka Rumunjske Viorica Dăncilă, premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern, predsjednica Gruzije Salome Surabischwili, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednica Etiopije Sahle-Work Zewde, mijanmarska političarka i aktivistica Kyi Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari