Današnjom Sinjskom alkom obilježava 298 godina od pobjede nad Osmanlijama koja je spriječila njihov prodor u Europu. Na današnji je dan prije 18 godina počela vojno-redarstvena akcija Oluja koja je svojim rezultatima donijela kraj rata na Balkanu.
Proslavom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja Hrvatska će se sutra prisjetiti vojno-redarstvene akcije ‘Oluje’ u kojoj je prije 18 godina oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.
‘Oluja’ je počela na današnji dan 1995. godine u pet sati ujutro i najavila kraj petogodišnje srpske okupacije, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je srpskim paravojnim postrojbama pomagala JNA.
Toga 4. kolovoza Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Rano navečer toga dana hrvatska i međunarodna javnost upoznate su da akcija, tijekom koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama, teče po planu.
Točno u podne u subotu, 5. kolovoza, na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava, što je značilo da je Knin, kao središte i simbol srpske pobune, oslobođen.
Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Idući dan, 6. kolovoza hrvatske su snage oslobodile Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije ‘Oluje’ u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, to jest gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U ‘Oluji’ su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Iako je Oluja bila legitimna vojna akcija, imala je i svoju crnu stranu – civilne žrtve. Naime veliki broj Srba pobjegao je s tih područja, a velika većina njih ni dan danas se nije vratila unatoč brojnim pozivima hrvatskih dužnosnika.
Sinjska alka – Originalno sjećanje na pobjedu Hrvata nad Turcima
Viteško natjecanje ove se godine održava po 298. put. Gotovo 300 godina ova se igra održava na trkalištu u Sinju u spomen na pobjedu hrvatskog naroda nad osmanlijskom vojskom koja je 1715. godine u svom osvajačkom pohodu pokušala osvojiti sinjsku tvrđavu koja bi Turskom Carstvu omogućila slobodan prolaz do samog središta Europe.
Sinjska alka – igra u kojoj alkari jašući konje kopljem gađaju alkarski kolut. Zbog golemog doprinosa povijesnih, kulturnih i etnografskih vrijednosti sinjska je alka 1979. godine proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije, a 2010. godine uvrštena je u popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
KAKO SE TRČI ALKA?
Alkarski kolut napravljen je od kovanog željeza a sastoji se od dva koluta sa zajedničkim središtem. Veći obruč je promjera 131,7 mm, manji 35,1 mm, a povezani su trima kracima koji obruč dijele na tri jednaka dijela.
U alkarski kolut se gađa kopljem napravljenim od drveta koje je dugačko 290-300 cm, a na čijem se vrhu nalazi željezni šiljak kojim se pokušava pogoditi sredina koluta, ili ‘u sridu’.
ALKARSKA POVORKA
U alkarskoj povorci sudjeluju vojvoda, četa alkara, četa momaka i pratnja. Četu alkara predvodi zapovjednik alajčauš, a četu momaka arambaša.
Svi natjecatelji obučeni su u svečanu odoru, na glavi nose ukrašeni kalpak, na nogama crne čizme s mamuzama, a na bedru im visi sablja te u ruci drže neizostavno koplje.
Osim alkara, u svečane odore obučeni su i članovi čete momaka dok su bubnjari trubači, namještač alke i njegov pomoćnik obučeni u nešto jednostavnije narodne nošnje. Članovi časnog suda nose tamnoplava odijela s vrpcom na prsima.
BARA I ČOJA
Dva dana prije alke održava se Bara, a dan prije Čoja. Oba natjecanja održavaju se prema istim pravilima kao i alka samo što ne nose svečane odore te ne dolazi do isključivanje iz utrke ovisno o broju osvojenih punata.
S obzirom na jedinstvenost ovog događaja ni ne čudi da na alku dolazi velik broj ljudi iz zemlje, ali i svijeta, a zanimljivo je da je prošle godine po prvi put ovoj viteškoj utrci prisustvovao i turski dužnosnik – veleposlanik Burak Ozugergin.
Za slavodobitnika ovogodišnje sinjske Alke nadmetat će se, po odluci alkarskog vojvode Ante Vučića, maksimalno dopuštenih 17 alkara kopljanika. Među kopljanicima je jedan debitant, a jedan debitant je i u pratnji barjaka. Alkarski barjak s likom Čudotvorne Gospe Sinjske nosit će dragovoljac Domovinskog rata Stipe Bilandžić.
R.I. / Dnevnik.ba