Prisjećanje na opsadu Vukovara i ratne strahote
Vukovarci se prisjećaju opsade, stradanja i sloma obrane iz 1991. godine. Mjesec studeni duboko je obilježen sjećanjima na strahote koje su pretrpjeli tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara u ljeto i jesen 1991. godine, koja je kulminirala slomom obrane grada 18. studenoga.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici počeli i ranije, početak bitke za Vukovar najčešće se veže uz 25. kolovoza 1991. godine, kada su JNA i srpske paravojne snage krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.
Brojčana nadmoć agresora
Grad je bio pod opsadom 87 dana te se u hrvatski ustavno-pravni poredak vratio 15. siječnja 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja. U srpnju i kolovozu 1991. JNA, potpomognuta paravojnim snagama, napala je hrvatska sela u okolici Vukovara.
Unatoč očekivanju vrha JNA da će grad slomiti u tjedan dana, borbe su trajale gotovo tri mjeseca. Grad i okolica bili su svakodnevno granatirani, uz česte tenkovske napade koji su trebali presjeći obranu.
Po podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, agresor je na Vukovar poslao 30.000 vojnika, 1600 oklopnih vozila, 60 zrakoplova i 350 topova, dok je branitelja bilo svega 1800. JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, oklopne i gardijske divizije, kao i četničke postrojbe.
Bolnica pod stalnim udarom
Život u opkoljenom Vukovaru bio je iznimno težak. Nije bilo struje, ni uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civila tjednima je boravila u podrumima i skrovištima.
Vukovarska bolnica bila je teško oštećena i gotovo u cijelosti preseljena u podrum. Humanitarni konvoj „Liječnika bez granica“ 19. listopada uspio je prvi i posljednji put ući u grad te evakuirati stotinjak ranjenih branitelja.
Pad ključnih točaka obrane
Pad gradske četvrti Lužac 2. studenoga dodatno je pogoršao stanje. Branitelji su u središtu grada ostali odsječeni od onih u Borovu naselju. Nakon pada Bogdanovaca 10. studenoga, jedina poveznica sa slobodnim područjem bila je presječena. Grad se našao u potpunom okruženju.
U razrušenom Vukovaru nalazilo se oko 15.000 civila, među kojima i 3500 djece. Suočeni s nedostatkom streljiva i na rubu snaga, dio branitelja pokušao je proboj kroz minska polja, dok su drugi zarobljeni ili ubijeni.
Zločini nakon sloma obrane
Među žrtvama su i ranjenici iz bolnice – njih 260 je odvedeno, a 200 ekshumirano iz masovne grobnice na Ovčari. Krajem rujna ove godine pronađeni su posmrtni ostaci Jean Michela Nicoliera, Josipa Batarela i Zorislava Gašpara, također odvedenih 20. studenoga.
Tijekom agresije u Vukovaru je poginulo 450 branitelja i 1350 civila, uključujući 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, a ranjeno je više od 2500 ljudi. Mnogi su prošli kroz srpske logore.
Tijekom i nakon reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica. Prema podacima Franjevačkog samostana, u agresiji je poginulo i ubijeno 2717 branitelja i civila.
Traganje za nestalima
Od 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni, 328 ih je iz Vukovara, a 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije. Potraga se nastavlja, a obitelji žrtava i dalje čekaju istinu i pravdu.
(Hina/Kamenjar)