Pratite nas

Kronika

Zašto migranti pale kuće?

Objavljeno

na

Facebook/

Učestale paljevine kuća, hala, napuštenih prostora, iza kojih stoje ilegalni migranti, mogle bi se pripisati načinu paljenja vatre. Obzirom da im je cilj da se ugriju ili skuhaju jelo, migranti koriste sprejeve i gorivo da lakše zapale vatru, piše Avaz.ba

Često to izmakne kontroli i bukne požar.

– Na nekoliko tih paljevina pronašli smo ostatke sprejeva, kanistera i boca u kojima je bilo gorivo – kaže izvor iz policije Unsko – Sanskog kantona.

Nakon što zapale vatru, migranti bježe glavom bez obzira jer su se doveli u životnu opasnost.

U posljednjih desetak dana na području Unsko – Sanskog kantona zapalili su tri napuštena objekta. Zapalili su i kuću partizanskog komandanta Zuhdije Žalića, u kući porodice Pozderac u Cazinu koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, vršili su nuždu i polomili podove i prozore, piše Avaz.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kronika

Kod Veleprometa pronađeni posmrtni ostaci jedne osobe iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja

Na prostoru Veleprometa, javlja Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe koji, prema preliminarnim nalazima, potječu iz razdoblja Domovinskog rata. Kako navode iz Uprave, pronađeni posmrtni ostaci prevezeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi daljnje obrade i identifikacije.

“Temeljem dojave o navodnoj masovnoj grobnici, probnim iskapanjem pretražena je označena površina od oko 15 m² na koju je ukazao izvor, no na označenoj lokaciji nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava, kao ni tragovi u tlu koji bi upućivali na to da su na navedenoj lokaciji posmrtni ostaci bili ukopani. Daljnjim istraživanjem pretražena je deseterostruko veća površina (oko 150 m²), a mjesto pronalaska posmrtnih ostataka nalazi se na mjestu masovnih grobnica na Veleprometu koje je tzv. JNA još u prosincu 1991. godine u sklopu asanacije terena premjestila na Novo groblje u Vukovaru, odakle su ekshumirani 1998. godine te većim dijelom i identificirani”, stoji u priopćenju Uprave.

Dodaju kako se pretpostavlja da su pronađeni posmrtni ostaci zaostali na tom području prilikom asanacije terena, a na navedeni zaključak upućuju tragovi ranijih iskopa vidljivi u strukturi tla, kao i ovom prilikom pronađeni zaostali osobni predmeti već identificiranih osoba ekshumiranih na Novom groblju u Vukovaru.

Napominju i kako su u neposrednoj blizini mjesta pronalaska posmrtnih ostataka provedena probna iskapanja i u studenome 2000. te u svibnju 2003. godine, ali tom prilikom posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Prema službenim podacima Republika Hrvatska još uvijek traga za 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru, među kojima je i neutvrđeni broj hrvatskih branitelja i civila izdvojenih na Veleprometu.

Trenutačno se terenska istraživanja provode na Priljevu u Vukovaru i na području Svinjarevaca, kao i na drugim mjestima za koja prikupljena saznanja upućuju na mogućnost ukopa posmrtnih ostataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Vesna Vlahović-Štetić suspendirana s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razlog je tome, navedeno je u službenom priopćenju Sveučilišta, ozbiljno i trajno kršenje zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka.

Priopćenje u cijelosti prenosimo u nastavku:

– Odluka o suspenziji temelji se u prvom redu na presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja 2020. kojom je prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje – mobing zaposlenika Fakulteta čime je ugrožavala dostojanstvo osobe (zaposlenika) u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Presuda definira mobing kao svako fizičko i psihičko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Sud je utvrdio da je prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor u trajnom zvanju i zaposlenik Filozofskog fakulteta bio izložen takvom zlostavljanju na radnom mjestu u svim sferama koje karakteriziraju mobing od strane prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić od stupanja na dužnost dekanice u studenom 2017. pa sve do prestanka njegova radnog odnosa na Filozofskom fakultetu 15. studenoga 2018. U Odluci rektora navodi se kako je takvim postupanjem, koje je nespojivo s obnašanjem dužnosti dekanice, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić osim povrede dostojanstva zaposlenika nanijela i veću materijalnu štetu Fakultetu, jer je presudom naloženo da Fakultet zbog povrede prava osobnosti mora zaposleniku isplatiti naknadu u iznosu od 25.000,00 kuna kao i pripadajuće sudske troškove u iznosu 11.250,00 kuna.

Kao daljnji razlozi za suspenziju u Odluci se navode pisana upozorenja koja je rektor u različitim prigodama bio prisiljen donijeti zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja dekanice, suspendiranje protupropisne odluke o smjeni povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika te brojni zahtjevi za očitovanjem i postupanjem po pritužbama zaposlenika Fakulteta. U obrazloženju Odluke konstatira se kako kroz višestoljetnu povijest Sveučilišta u Zagrebu nije zabilježeno da bi jedan čelnik sastavnice tako sustavno i kontinuirano kršio odredbe zakona i Statuta i na njima utemeljenih odluka na temelju čega se daje ocjena da se cjelina dosadašnjeg mandata dekanice Vlahović-Štetić može označiti kao „ekscesni mandat” u kojem su tijela Fakulteta kontinuirano kršila pravne norme, dobre običaje i uzuse akademske demokracije.

Odluka o suspenziji stupa na snagu danom donošenja, ali je podložna potvrdi na Senatu. Prema odredbama Statuta Sveučilišta, Senat u roku od 30 dana odlučuje o potvrdi odluke o suspenziji čelnika sastavnice. U slučaju potvrde odluke o suspenziji čelnik sastavnice, dekan, razriješen je dužnosti, a izbor novog čelnika potrebno je obaviti u roku od 3 mjeseca. U postupku izbora novog čelnika razriješeni se dekan ne može kandidirati.

U istoj odluci rektor je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenovaoprof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, koji preuzima upravljanje Fakultetom do izbora novog dekana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari