Prijedlog Zakona o medijaciji. čiji je cilj rasterećenje sudova, saborska je oporba u srijedu pozdravila, no, dvoji hoće li polučiti rezultat, s obzirom da građani ni do sada nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali taj institut, iz HDZ-a naglašavaju da je Zakon izrađen u interesu građana.
“Ako gledamo zadnjih pet godina, priljev novih predmeta na sudove je 1, 3 milijuna svake godine, a sudaca je oko 1650. Upravo zato pokušavamo ojačati alternativne načine rješavanja sporova”, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, predstavljajući zakon čiji je cilj riješiti spor mirnim putem prije pokretanja sudskih postupaka, posebice u kontekstu opterećenosti sudova.
Pozitivnim je ocijenio pad broja neriješenih sporova s 464.000, koliko ih je bilo 2020. godine, na 384.000 u veljači ove godine.
Habijan: Postupak medijacije će biti besplatan i osiguran na cijelom teritoriju Hrvatske
Kako je pojasnio, Zakonom se propisuje „kvazi dužnost“ rješavanja parničkih sporova medijacijom prije pokretanja parničnog postupka u dvije situacije – u postupku koji proizlazi iz ostavinskog postupka te prije postupka radi naknade štete u sporovima male vrijednosti, uz izuzetak postupaka koji se odnose na radne odnose i osiguranje.
Najprije je potrebno provesti informativni sastanak, nakon kojega stranke odlučuju žele li spor pokušati riješiti medijacijom ili u sudskom postupku. Bez informativnog sastanka slijedi troškovna sankcija u vidu gubitka prava na trošak parničkog postupka, neovisno o ishodu, a informativni sastanak znači i oslobađanje sudskih postrojbi. Prihvaćen je prijedlog oporbe kojim u slučajevima rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji stranke neće biti dužne pokušati riješiti spor medijacijom.
Medijaciju i informativne sastanke će provoditi Nacionalni centar za medijaciju kroz četiri podružnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, samostalno ili u suradnji s drugim medijatorima ili institucijama za medijaciju upisanima u registar, a medijacija će se provoditi besplatno za sve.
Na upozorenje Dalibora Pausa (IDS) da u Istarskoj županiji nema ni jedne institucije za medijaciju, a i da je mali broj medijatora, ministar je naglasio kako će provedba medijacije biti omogućena na cijelom teritoriju Hrvatske.
“Već smo razgovarali sa Zajednicom županija i Udrugom gradova da osiguraju svoje prostore pa da građani, primjerice, to mogu obaviti u Hvaru, a ne ići u Split”, pojasnio je Habijan dodavši kako se radi i na reviziji registra medijatora. Najavio je i mogućnost provedbe online medijacije.
Oporba: Godišnje tek oko 170 postupaka medijacije
Oporbeni zastupnici pozdravili su ideju rješavanja sporova mirnim putem, no pitaju koje se aktivnosti planiraju da bi se povećao broj postupaka medijacije, s obzirom da ih se do sada godišnje provodilo tek oko 170.
“Sigurno će biti potrebno još jače medijski promovirati takav način rješavanja sporova, ali moramo mijenjati i naš metalni sklop. Nekad je bolje i u interesu je svih da se to riješi puno brže i besplatno, a ne da se pokreće postupke radi samih postupaka jer ima i toga”, rekao je ministar.
Iz SDP-a se nadaju da će ovaj Zakon potaknuti češću primjenu medijacije, no ne očekuju previše s obzirom da se to, podsjećaju, nije dogodilo ni dosadašnjim Zakonom o mirnom rješavanju sporova.
“Opterećenost sudova je i dalje velika, što pokazuje da građani prednosti mirnog rješavanja sporova i dalje ne prepoznaju”, istaknula je Anita Curiš Krok.
Iako načelno podržava medijaciju kao mogućnost rješavanja sporova, ni Paus (Klub IDS-a) ne smatra da će ove promjene polučiti uspjeh u većem broju provedenih postupaka medijacije. “I druge države imaju zakone o mirenju i uređenije pravne sustave, no rezultati medijacije po pitanju smanjenja broja predmeta na sudovima nisu značajni”, dodao je.
Smatra da će kvazi obvezatnost ulaska u informativni sastanak rezultirati dužim trajanjem postupka, ali da će on sada biti i kompliciraniji i skuplji.
Medijacija i svi alati mirnog rješavanja sporova su izuzetno vrijedni, naglašavaju iz iz Kluba Možemo!, no upozoravaju da medijacija ne bi smjela postati samo formalnost koju stranke moraju proći prije nego dođu do suda. “U Zakonu se prevladavajuće govori o medijaciji, a u samo jednom članku se spominju i drugi oblici mirnog rješavanja spora, što je nedostatno jer sve različite mogućnosti mirnog rješavanja sporova bi se trebale aktivno uključiti u sudske postupke”, ustvrdila je Urša Raukar.
Raukar: Medijatore pozvati i u Sabor
Predložila je, kako je rekla, bez imalo cinizma, pozivanje medijatora u Sabor, a koji će okupiti vladajuće i oporbu i pokazati kako je “dogovor oko izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda neophodan i da se do tog rješenja dolazi dogovorom, a ne ucjenom”.
SDP-ov Tonči Restović iskoristio je priliku i pitao ministra kada će završiti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, na što je Habijan kazao da on kao ministar u cijelom postupku nema nikakvu nadležnost ni ulogu te da je daljnji tijek postupka “stvar dobre volje određenih dionika”.
I Ante Kujundžić (Most) je skeptičan da će se ovim zakonskim rješenjem polučiti priželjkivani rezultati. Ocjenjuje kako je predloženi Zakon pokušaj promjene paradigme od kulture parničenja prema kulturi dijaloga, “no moramo biti realni, Zakon sam po sebi neće promijeniti naš mentalitet”.
HDZ: Zakon ide u smjeru interesa građana
Nikola Mažar (Klub HDZ-a) naglasio je kako Zakon ide u smjeru interesa građana i kao se njegovoj izradi pristupilo na vrlo stručan način.
“Vjerujem da ćemo zakon podržati velikom većinom, svaki naš sugrađanin moći će doći do ove usluge i kvalitetnih medijatora, koji su ili suci, sudski savjetnici, odvjetnici ili pravnici i riješiti svoj konflikt na zadovoljavajući način”, rekao je, posebno pohvalivši online i besplatno provođenje medijacije. .
Mažar je naveo kako je preko 50 posto medijacija riješeno već prilikom prvog sastanka te da je ukupno sklopljeno nagodbi u preko 80 posto slučajeva.
Podatak o novih 1,3 milijuna predmeta na sudovima godišnje ukazuje na potrebu traženja alternativnih rješenja, ustvrdio je Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) i dodao kako ovaj Zakon donosi iskorake. “Iz dosadašnjeg iskustva treba izvući pouke i da ovaj normativni zahvat doista proizvede promjene u samoj praksi”, dodao je.
(Hina)
