Zid dronova je višeslojni obrambeni sustav koji EU planira uspostaviti radi detekcije, praćenja i neutralizacije bespilotnih letjelica duž istočnog krila do kraja 2027. godine, a u planu su zajedničke operativne jedinice, senzorska mreža i interoperabilni centar za obradu podataka.
Zid dronova: kako će funkcionirati detekcija i praćenje
Plan pod nazivom „Preserving Peace – Defence Readiness Roadmap 2030“ predviđa uspostavu europske inicijative za obranu od dronova s ciljem da primarne sposobnosti budu funkcionalne do kraja 2027. godine.
Tehnologije u mreži obrane
Riječ je o kombinaciji fiksnih i pokretnih radara za niskoleteće ciljeve, akustičkih senzora za otkrivanje tihih malih dronova, optičkih i infracrvenih kamera, te pokretnih platformi na kamionima i robotiziranim vozilima. Svi podaci bit će integrirani u zajednički operativni centar gdje će umjetna inteligencija razlikovati prijetnje od civilnog prometa i prioritetizirati reakcije.
Neutralizacija: ometanje, presretanje ili lovci na dronove
Strategija neutralizacije uključuje elektroničko ometanje i lažne naredbe te, ovisno o političkoj odluci, kinetičke opcije: od presretanja zrakoplovima i zemaljskim projektilima do upotrebe specijaliziranih lovaca na dronove. Europski povjerenik za obranu upozorio je na nerazmjer troškova — rušenje jeftinog drona skupim projektilem nije održivo.
Organizacija, trošak i pravna pitanja
Projekt predviđa zajedničke europske nabave i interoperabilnost, no izazovi su znatni: financiranje, edukacija osoblja, prekogranična koordinacija i jasna pravna ovlast za donošenje odluka u slučaju udara ili presretanja. Dokument kombinira inicijative za zračni štit, nadzor istočnog krila i obrambeni svemirski sloj u jedinstvenu strategiju.
Uloga Hrvatske i partnerstva s Ukrajinom
Hrvatska je, prema službenim i medijskim najavama, među državama koje žele preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji i implementaciji malih dronova i protudron sustava, radeći u tehničkoj suradnji s drugim članicama i s Ukrajinom kako bi se što brže uspostavila operativna kapaciteta.
Analitičari ističu da će stvarni uspjeh projekta ovisiti o brzini donošenja odluka, praksi interoperabilnosti i redovitom prilagođavanju taktika prema iskustvima iz Ukrajine, gdje su se sposobnosti i protivmjera razvijale u stvarnim uvjetima sukoba.
Plan je ambiciozan i nužan za sigurnost europskih građana, no njegova provedba tražit će strogu politiku i racionalizaciju troškova kako bi obrana bila učinkovita i održiva.
Hina/Kamenjar.com
