Za utvrÄivanje istine o stradanjima hrvatskog naroda u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraÄu u subotu su se u svojim obraÄanjima okupljenima na misnom slavlju i blagoslovu novoizgraÄene spomen-crkve NaÅ”aÅ”Äa svetog Križa u Zrinu zauzeli zagrebaÄki nadbiskup kardinalĀ Josip BozaniÄ i sisaÄki biskup Vlado KoÅ”iÄ.
Oni su posebni govorili o stradanju Zrinjana 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani pod izlikom kako se radi o ustaÅ”kom selu napali Zrin, razruÅ”ili sve kuÄe, spalili župnu crkvu, ubili 291 od ukupno 800 stanovnika, a ostale su raselili te je i nakon Drugog svjetskog rata Zrinjanima iĀ njihovim potomcima bioĀ zabranjen povratak u to mjesto.
PrisjeÄajuÄi se žrtava Zrina danas smo i radosni jer otvaramo novu spomen-crkvu. Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz ÄetniÄkih pretvorile u partizanske postrojbe, pitanje je kome je Zrin smetao. To je bilo oÄito zbog katoliÄkog identiteta mjesta. ViÅ”e nikada ne smijemo zatajiti naÅ”u istinu i neÄemo zaboraviti imena žrtava, rekao je biskup KoÅ”iÄ.
Istina sve viÅ”e izlazi na vidjelo, a bez Zrinjana ne bi bilo ni danas ove crkve. Oni koji bi to trebali ne žele niÅ”ta rijeÅ”iti kao ni odgovoriti na pitanja naÅ”ih Zrinjana da nije 1995. Zrin osloboÄen istina se ne bi nikada saznala. Jugoslavenska komunistiÄka vlast oduzela je Zrinjanima sva prava i ta se nepravda mora ispraviti, istaknuo je.
Je li istraživanje istine o Drugome svjetskom ratu i poraÄu u nas revizija povijesti?
Kardinal BozaniÄ uptao je u propovijedi zaÅ”to se o ovom i tolikim drugim zloÄinima komunistiÄkoga režima desetljeÄima Å”utjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje, A i danas, upozorio je BozaniÄ,Ā Ā nerijetko se istinu želi zataÅ”kati, preÅ”utjeti ili bar umanjiti.
āKakvo je to osloboÄenje ā ma s koje strane dolazilo ā u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suÄenja? Kako je moguÄe da se desetljeÄima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraÄu u nas revizija povijesti?ā
Upozorio je BozaniÄ da onajĀ tko seĀ bojiĀ istine i istraživanja povijesnih Äinjenica, taj u suvremenim okolnostima omoguÄuje Å”irenje mržnje i netrpeljivosti.
āI ovo danaÅ”nje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlaÄim naraÅ”tajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistiÄka vlast nametnula Å”utnju. NeÄemo se uspjeti suoÄiti s proÅ”loÅ”Äu, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitaristiÄkih režimaā, poruÄio je..
āKao Å”to sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: āSamo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naÅ”ih pokojnika koji su baÄeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su politiÄkoj opciji pripadali, jer svi su naÅ”i, samo tada Äe zavrÅ”iti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat'ā, istaknuo je BozaniÄ i dodao kako mu je drago da su u posljednje vrijeme na tom podruÄju vidljivi pozitivni pomaci.
Rekao je kako istina o zloÄinu etniÄkoga ÄiÅ”Äenja koji je provedeno ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zloÄine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, oÄitovanu u Domovinskome ratu.
Istina vodi u novi poÄetak,Ā ona je zalog pomirenja i praÅ”tanja
āTa je Äinjenica joÅ” tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz proÅ”la vremena, nego se joÅ” uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti naÅ”eg pravnog sustava da omoguÄi ispraviti nepravde. Nadamo se da Äe i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj druÅ”tvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguÄe da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla Å”ire istinuā, istaknuo je.
KazavÅ”i kako je puno joÅ” zala nanesenih Hrvatskoj i naÅ”emu narodu koja se skrivaju, upozorio je kako je zbog toga uvijek iznova moguÄe sijati neistine i unositi nemir.
āI ne trebamo se Äuditi da Äe se od toga zla skretati pozornost na neÅ”to drugo. Ako se sami ne zalažemo da istina bude promicana, Äini se da je nismo dostojni, kao ni žrtve koja je podnesena za nasā, poruÄio je.
āIstina može uznemiriti, baÅ” kao Å”to je uznemirila Nikodema, Äovjeka željnog istine, u onome noÄnom razgovoru s Isusom. Istina ne mijenja samo reÄenice u znanstvenim radovima i Å”kolskim udžbenicima; ona mijenja, ona revidira živote.
Koliko nam je samo potrebna revizija naÅ”e proÅ”losti koja dopuÅ”ta istini da proÄisti optereÄujuÄe laži gomilane desetljeÄimaā, rekao je kardinal uz poruku da se neÄemo umoriti ponavljati da istina vodi u novi poÄetak, da je ona zalog pomirenja i praÅ”tanja.
āKada nje nema, tada se ne lijeÄi žariÅ”te iz kojega dolazi svaka vrsta zala i bolesti druÅ”tva. Kao vjernici za to se trebamo zalagatiā, istaknuo je BozaniÄ.
On je prije svete mise blagoslovio vodu, zvona i novu crkvu, rekavÅ”i kako smo svi mi živa Crkva koja je znak i svjedoÄanstvo one ljubavi kojom Bog ljubi sve ljude.
PrisjeÄajuÄi se žrtava Zrina biskup Vlado KoÅ”iÄ takoÄer se zauzeo za istinu ne samo o Zrinu nego i svih nepravdi koje su nanesene hrvatskom narodu.
SveÄana komemoracija u Zrinu poÄela je Äitanjem 291 ubijenog mjeÅ”tana, te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeÄa brojnih državnih, županijskih i opÄinskih izaslanstava, te braniteljskih udruga.
Nakon blagoslova nove crkve spomen-ploÄe s imenima svih ubijenih u II. svjetskom ratu otkrili su najstariji živuÄi mjeÅ”tani Zrina Stjepan Petanjek i Andrija FeketiÄ.
Kardinal BozaniÄ misno je slavlje služio u zajedniÅ”tvu sa sisaÄkim biskupom KoÅ”iÄem, krÄkim biskupom Ivanom Petanjkom, te biskupima ZagrebaÄke metropolije Ivanom Å aÅ”kom i Mijom Gorskim, te Vjekoslavom Huzjakom.
Prilikom arheoloÅ”kih istraživanja na mjestu spaljene crkve pronaÄeni su temelji joÅ” starije gotiÄke crkve iz 14. stoljeÄa, ali i ljudske koste za koje je ustanovljeno da potjeÄu iz vremena Drugog svjetskog rata.
Kosti Zrinjana položene su u kriptu novoizgraÄene spomen-crkve. (Hina)

Ā
Ā
Ā
