āMoralna policija sastavljena od kolumnistiÄkih virtualnih do ā brotvora zadnjih sedam dana preventivno odraÄuje posao kako se nitko ne bi usudio zucnuti niÅ”ta protiv kad prve tisuÄe migranata, prema kojima nemamo nikakav specifiÄan politiÄki ni povijesni dug, nahrupe u naÅ”u zemlju.ā
[ad id=ā68099ā³]
Kad sam prije tri tjedna ovim rijeÄima zapoÄeo kolumnu nisam, kao ni danas, bio nikakav poseban geostrateÅ”ki struÄnjak ni proroÄica Kasandra. Volio bih da sam bio u krivu i da sam ispao paranoiÄni ksenofob i kad sam prije manje od mjesec dana pisao sljedeÄe: āNakon Å”to se, kao u proroÄanstvu koje se samoispunjava, zadnjih mjeseci provalila kopnena ruta, moglo bi se dogoditi da se zemlje na ābalkanskoj rutiā napune migrantima na putu prema sjeverozapadu, a da onda EU blokira schengensku granicu, dajuÄi zauzvrat financijsku pomoÄ za smjeÅ”taj zemljama u kojima su se migranti veÄ zatekli.
U praksi to bi znaÄilo novcem za humanitarne projekte potkupiti naÅ”u politiÄku scenu, medije i biznismene koji Äe graditi prihvatne centre i opskrbljivati ih kao posrednici izmeÄu europskih fondova i lokalne stvarnosti. DugoroÄno gledano, ovakav razvoj dogaÄaja imao bi katastrofalne posljedice: deseci tisuÄa novopridoÅ”lica zaglavili bi protiv svoje volje u zemljama s golemom vlastitom nezaposlenoÅ”Äu i socijalnom napetoÅ”Äu, bez moguÄnosti integriranja u svijet rada, a time i u druÅ”tvo ljudi drugaÄijeg jezika i kulture. Stvorila bi se geta, neÅ”to izmeÄu palestinskih izbjegliÄkih logora i siromaÅ”nih imigrantskih predgraÄa europskih gradova, a u zemlji bi ojaÄao ksenofobni ekstremizam.ā Pola ovog scenarija veÄ se odigralo. UnatoÄ tome, medijska se manipulacija nastavlja, iako je pred slikama iz Tovarnika, koje su u potpunom raskoraku s multi-kulti bajkom, sve teže održati privid da je situacija pod kontrolom. Trash sentimentalizam u prikazu migranata prelazi sve granice.
Vidjeli smo svojedobno pijanista na kijevskom Majdanu, patetiku tijekom Arapskog proljeÄa, pratimo i srpske medije pa smo vidjeli foru s policajcem koji u naruÄju drži djeÄaka kao poziv doÄite, ovdje Äemo vas paziti i maziti. VeÄ prvi dan u medijima osvanula je i njegova hrvatska varijanta. Slike djece najÄeÅ”Äe su sredstvo emocionalne pornografije u službi manipuliranja javnosti. Nasuprot slici āizbjegliceā koju su nam kao u reklami servirali mediji, a to je Äupava, slatka djevojÄica, uplakani djeÄak, ili, ako je sluÄajno muÅ”karac, onda je arhitekt iz Damaska ili neurokirurg iz Kobanea, brojke na kraju prvog dana pokazuju potpuno drukÄiju stvarnost. ProsjeÄni izbjeglica ne pripada ranjivoj skupini. ViÅ”e od 70 posto migranata koji su uÅ”li u Hrvatsku su muÅ”karci, Å”to je stidljivo, odnosno samo u brojkama, ne u postocima, navela i Vesna PusiÄ prvi dan prihvata izbjeglica.
Hrvatska se može nositi s nekoliko tisuÄa migranata, ali ne i s desecima tisuÄa ljudi, izjavila je ministrica, istiÄuÄi da bi u tom sluÄaju Hrvatska zatražila pomoÄ europskih i izvaneuropskih zemalja, Å”to najviÅ”e i zabrinjava. āJednim dijelom se tu radi o ekonomskoj migraciji, a jednim dijelom su to ljudi koji bježe iz rata i traže azilā. Ista ta Vesna PusiÄ prije dva dana govorila je o izbjeglicama, a ne o migrantima, a danas priÄa drugu priÄu. Zanimljivo je da broj muÅ”karaca nije samo dvostruko veÄi, nego i to da se on najviÅ”e poveÄava kako pristižu novi valovi migranata. Je li rijeÄ o statistiÄkoj sluÄajnosti koja Äe se joÅ” izmijeniti ili se u prve redove radi olakÅ”anog prihvata Å”alju žene i djeca joÅ” Äemo vidjeti. Pogledamo li situaciju u susjedstvu, odnosno trenutaÄne sukobe na maÄarskoj granici, vidljivo je da su mnogi od njih u punoj snazi i ne prežu od nasilja. Ako to pokuÅ”amo opravdati maÄarskom restriktivnom politikom, postavlja se pitanje zaÅ”to se sliÄan scenarij upravo odvija u najgostoljubivijoj zemlji Europske unije Hrvatskoj: incidenti u Dugavama i prijetnje probijanja policijske ograde u Tovarniku? A tek smo poÄeli āÅ”iriti rukeā.
Tko je Äiji talac i tko kome ugrožava slobodu? Migranti domaÄinima ili domaÄini migrantima? Dok Hrvatska u maniri Å”trebera iz prve klupe istiÄe kako smo mi āprva zemlja u EU koja je prihvat migranata odradila po propisimaā, aktivisti Crvenog križa na prostoru VaÅ”ariÅ”ta u Å idu daju smjernice migrantima kako da ilegalno uÄu u naÅ”u zemlju, odnosno nekažnjeno Å”vercaju ljude. āHodajte oko 400 metara ravno i onda skrenite lijevo. Zatim ponovno nastavite ravno i tako Äete uÄi u Hrvatsku, odnosno prvo selo na hrvatskoj strani, objasnila je žena Muhamedu iz Irana, koji je potom poveo kolonu prema Hrvatskoj.ā
Dok su migranti ilegalno prelazili hrvatsku granicu, naÅ”i razdragani mediji pratili su ih kroz kukuruze. Sutradan su neki od njih ispali i narodni heroji jer su djetetu na ljetnim temperaturama obukli svoje Äarape. HoÄe li itko pozvati na odgovornost tu organizaciju? Je li praksa da otvoreno, Å”toviÅ”e medijski popraÄeno, krÅ”e zakone države u kojima djeluju? Uz skupinu mladiÄa iz Irana (je li rat u Iranu?), tu je i Amadu (35) koji kaže da je doÅ”ao iz Mauritanije, a rijeÄ je uzeo i dvadesetogodiÅ”nji Mohamed Kadir koji stiže iz Pakistana. ZaÅ”to bi mi gostili mladiÄa iz Irana ili Pakistana?
Provaljeno je i da se Å”tancaju bez problema lažni sirijski pasoÅ”i, da neki od njih lažu da su Sirijci ili da namjerno zagube dokumente. NaÅ”i āÅ”treberiā joÅ” nisu shvatili da se EU raspala po ovom pitanju pa se i dalje dokazuju, govore kako trebamo položiti ātest humanostiā i cvjetaju jer su europski mediji o nama pozitivno pisali prvi dan. Pred kim to mi polažemo test humanosti? Äiji smo mi to i dalje Äaci? Pred razvijenim zemljama EU koje imaju izravnu odgovornost za razvaljivanje Sirije i Libije, te bogatu kolonijalnu proÅ”lost, a danas trebaju jeftinu radnu snagu? Pred onima koji su sotonizirali OrbĆ”na, a sad rade isto zatvarajuÄi granice? Å to misliti pred nepromiÅ”ljenom MilanoviÄevom tvrdnjom da Äe migranti sto posto otiÄi iz Hrvatske, kad isti dan slovenski kolega Cerar pozivanjem na propise EU suptilno najavljuje zatvaranje granice i vraÄanje u Hrvatsku migranata koji ilegalno uÄu u Deželu? Na jadu desetaka tisuÄa migranata koji vrlo lako mogu dugoroÄno zaglaviti u neželjenoj siromaÅ”noj Hrvatskoj netko Äe i dobro zaraditi. Dio naÅ”ih kompradora dobit Äe pluseve radi kooperativnosti u Bruxellesu i Washingtonu. Oni veÄ sada spominju i Å”est tisuÄa eura koje Äe RH dobiti po migrantu. Zaradit Äe i taj tko Äe graditi i opremati prihvatne centre. Perverzno je u cijeloj situaciji da postajemo Äuvar konc-logora. Ma koliko mi njih navodno željeli, migranti ne žele ostati u Hrvatskoj. Migranti putuju milom i silom (MaÄarska) preko Å”est sigurnih zemalja da doÄu u onu u kojoj je najbolja socijala. Oni su jasno izrazili svoje želje: mi bismo u NjemaÄku. A tko ne bi?
Je li za nas, jednako kao i za MaÄarsku, kojoj se polako u operativnosti pridružuje sve viÅ”e zemalja EU, jedini izlaz potpuno zatvaranje granice dok veÄ pristigli migranti ne napuste Hrvatsku i ne odu prema destinacijama na koje su krenuli? Alternativa je poigravanje s nacionalnom sigurnoÅ”Äu, Å”to sada uviÄa i predsjednica Grabar-KitaroviÄ koja je na poÄetku isticala kako nikako ne želi u Hrvatskoj vidjeti prijem izbjeglica kakav je bio u susjednim zemljama, misleÄi pritom na njihovu nespremnost i negostoljubivost. Perverzna je situacija da se za raÄun bijedne poltronske politiÄke i medijske vrhuÅ”ke pretvorimo u Äuvare europskog konc-logora, i da dobijemo konflikte i nesigurnost u gradovima, Å”to Äe rezultirati militantnom ksenofobijom i lovom na migrante i one koji su ih prizivali.
LakÅ”e je i ljepÅ”e praviti se blesav i napisati: budimo ljudi, otvorimo svoja srca i domove, i skupiti par bodova kod publike i politike, ali trebat Äe se pogledati u zrcalu i sutra i za godinu i za deset godina.
Nino RaspudiÄ/VeÄernji List/Sloboda.hr
