Pratite nas

Herceg Bosna

22 godine od početka napada Armije BIH na HVO

Objavljeno

na

U prozorskoj općini po izborima poslije pada komunističkog sustava u studenom 1990. ustrojena je civilna vlast sukladno izbornim rezultatima. Srpski agresor JNA napali su zapadne dijelove prozorske općine sredinom travnja, a topništvom granatirali sela tijekom svibnja 1992. godine. Slabo naoružana i malobrojna postrojba HVO obranila je Ramu od agresora, a u njoj se, pokraj Hrvata, borio i manji broj Muslimana – Bošnjaka. Od srpskog dalekometnog topništva poginulo je pet osoba hrvatske nacionalnosti.

U obrani od srpskog agresora i JNA, Hrvati su organizirani u HVO. U njegovim postrojbama je mali broj Muslimana – Bošnjaka. Usporedo, Muslimani – Bošnjaci se drže jugoslavenskog sustava obrane, u sustavu TO (teritorijalne obrane) koja je integralni dio JNA (Jugoslavenska narodna armija). Glavni zapovjednik “štaba TO općine Prozor” je Muharem Šabić i on stvara plan “Elif” i plan “Be” obrane, s tim da prvi predviđa suradnju s HVO-om, a drugi samostalno djelovanje. Tek 26. svibnja 1992. godine “štab TO” donosi odluku o formiranju prve dobrovoljačke čete TO Prozor, a za njenog zapovjednika postavljen je Salih Ruvić, rođen 1940., iz Prozora, po činu kapetan prve klase u JNA. Muslimani su na organizaciji obrane počeli raditi tek potkraj ožujka 1992., nakon što je Izvrš­ni odbor SDA Prozor na sjednici održanoj 28. ožujka donio Odluku o “formiranju jedinica TO mu­slimanskog naroda”. Odluka je obrazložena tvrdnjom da nije us­pio pokušaj formiranja zajednič­ke TO obrane općine Prozor, pa je donesena odluka da se osnuju postrojbe Muslimana “radi za­štite svog naroda”. Za pripremne radnje Izvršni odbor je zadužio Muharema Šabića, Fudu Hadžića i Mustafu Heru.

Njihova je obveza bila da u što kraćem roku naprave plan obrane i osnuju postrojbe. U jednoj kasnijoj informaciji Fo­ruma “Prognanih” muslimanskih organizacija iz Prozora tvrdi se daje navodno dogovoreno da 16. travnja 1992. počne rad zajednič­kog Štaba obrane općine Prozor, te da je nakon neuspjeha u njego­vom formiranju osnovan posebni muslimanski Štab TO. Za tu tvrd­nju, barem za sada, nema dokaza. Po vojno-teritorijalnoj podjeli TO SR BiH, Prozor je bio u sastavu Okružnog štaba TO Mostar. Osni­vanjem muslimanske TO Prozor je tek sredinom srpnja dobio zapovi­jed da se Štab TO preustroji u Op­ćinski štab obrane i privremeno podredi Okružnom štabu obrane Zenica. Potkraj istog mjeseca nad snagama TO u Prozoru proširene su ingerencije Prve taktičke gru­pe (TG-1), privremene formacije, koja je prvotno osnovana za ko­ordiniranje i djelovanje nad mu­slimanskim snagama na područ­ju Konjica, Jablanice i Pazarića. Na osnovi odluke Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovi­ne o vojno-teritorijalnoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine, osnovan je Okružni štab obrane Mostar. U njegov sastav ušao je i Općinski štab obrane Prozor.

U kolovozu 1992. godine počinju su osjećati napetosti između HVO-a i Armije BiH, a raskol u zajedničkoj obrani ramskog prostora od srpskog agresora, koji još napada, čini “štab TO” 29. kolovoza 1992. godine aktivirajući plan “Be”, što znači i početak djelovanja Armije BiH protiv HVO-a.

O oružanim sukobima između Armije BiH i HVO-a dosta se često govorilo u domaćoj javnosti. Međutim, stvarni uzroci i početak tog sukoba rijetko su kada pravilno opisani. Rijetkima je poznato da su ti sukobi u biti otpočeli otpočeli još koncem listopada 1992. godine  u Dobrošinu općina  Prozoru, i to napadom postrojbi Armije BiH na HVO.

Postrojbe HVO-a koje su iz Tomislavgrada krenule u pomoć opkoljenom Jajcu  blokirane su od  muslimanskih snaga Armije BiH  kod sela Dobrašin  te je tom prilikom iz zasjede ubijena četvorica pripadnika HVO-a.

Nakon okončanja borbi i potpunog ovladavanja Prozorom pripadnici HVO-a došli su u posjed zanimljivih dokumenata.

Uvidom u ta dokumenta, čiji je autor bio zapovjednik takozvanog štaba Teritorijalne obrane Prozora Muharem Šarić postalo je vidljivo kako su prozorski muslimani imali razrađena dva plana. Prema planu «Elif» bila je predviđena suradnja sa HVO-om, dočim je planom «Be» bilo predviđeno samostalno muslimansko djelovanje. Uvidom u istu tu dokumentaciju došlo se do zaključka kako je plan «Be» aktiviran još 29. kolovoza 1992. godine, što znači kako je sa tim nadnevkom otpočelo i djelovanje Armije BiH protiv postrojbi HVO-a.

Takozvani Štab TO općine Prozor  sastao se 21. listopada 1992. godine u selu Blace, a na tom sastanku bili su nazočni i predstavnici muslimanskih vlasti  iz susjednih općina a sastanku je predsjedavao Mustafa Hero. Tijekom sastanka obavijestio je nazočne da će u petak 23. listopada1992. doći do sukoba u Prozoru i da će nakon toga “čaršijom vladati Muslimani”.

Do oružanih sukoba je uistinu i došlo 23. listopada 1992. godine, a neposredan povod ovom sukobu treba tražiti u činjenici što su pripadnici Armije BiH iz zasjede kod sela Dobrošin ubili četvoricu pripadnika HVO-a.

Ramskim postrojbama Armije BiH u pomoć su krenule postrojbe iz Konjica, Jablanice i Uskoplja. Pripadnici Armije BiH iz ramskih sela Lapsunj, Lug, Varvara i Kovačevo Polje su međutim odbili  zapovijed Muharema Šabića da napadnu HVO i položili su oružje.

Međutim, umjesto objektivnog vrednovanja ovih činjenica danas se generalu Praljku sudi za navodni pokušaj secesionizma i sudjelovanje u navodnom zločinačkom pothvatu.

izvor: ZLOČIN S PEČATOM Ivica Mlivončić, HR Svijet

Kamenjar.com

 >>Višnja Starešina: Kako je tužiteljstvo Haškog suda krivotvorilo istinu?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Marin Topić otvoreno u emisiji Agape radiopostaje MIR Međugorje

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Dan sjećanja na 1529 ramskih žrtava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: rama-prozor.info

Rama i Hrvati nisu zaboravili svoje žrtve

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529., piše Rama-prozor.info.

Uz suslavlje osam svećenika, u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao vlč. Milan Ivančević. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti!

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari