Pratite nas

Herceg Bosna

22 godine od početka napada Armije BIH na HVO

Objavljeno

na

U prozorskoj općini po izborima poslije pada komunističkog sustava u studenom 1990. ustrojena je civilna vlast sukladno izbornim rezultatima. Srpski agresor JNA napali su zapadne dijelove prozorske općine sredinom travnja, a topništvom granatirali sela tijekom svibnja 1992. godine. Slabo naoružana i malobrojna postrojba HVO obranila je Ramu od agresora, a u njoj se, pokraj Hrvata, borio i manji broj Muslimana – Bošnjaka. Od srpskog dalekometnog topništva poginulo je pet osoba hrvatske nacionalnosti.

U obrani od srpskog agresora i JNA, Hrvati su organizirani u HVO. U njegovim postrojbama je mali broj Muslimana – Bošnjaka. Usporedo, Muslimani – Bošnjaci se drže jugoslavenskog sustava obrane, u sustavu TO (teritorijalne obrane) koja je integralni dio JNA (Jugoslavenska narodna armija). Glavni zapovjednik “štaba TO općine Prozor” je Muharem Šabić i on stvara plan “Elif” i plan “Be” obrane, s tim da prvi predviđa suradnju s HVO-om, a drugi samostalno djelovanje. Tek 26. svibnja 1992. godine “štab TO” donosi odluku o formiranju prve dobrovoljačke čete TO Prozor, a za njenog zapovjednika postavljen je Salih Ruvić, rođen 1940., iz Prozora, po činu kapetan prve klase u JNA. Muslimani su na organizaciji obrane počeli raditi tek potkraj ožujka 1992., nakon što je Izvrš­ni odbor SDA Prozor na sjednici održanoj 28. ožujka donio Odluku o “formiranju jedinica TO mu­slimanskog naroda”. Odluka je obrazložena tvrdnjom da nije us­pio pokušaj formiranja zajednič­ke TO obrane općine Prozor, pa je donesena odluka da se osnuju postrojbe Muslimana “radi za­štite svog naroda”. Za pripremne radnje Izvršni odbor je zadužio Muharema Šabića, Fudu Hadžića i Mustafu Heru.

Njihova je obveza bila da u što kraćem roku naprave plan obrane i osnuju postrojbe. U jednoj kasnijoj informaciji Fo­ruma “Prognanih” muslimanskih organizacija iz Prozora tvrdi se daje navodno dogovoreno da 16. travnja 1992. počne rad zajednič­kog Štaba obrane općine Prozor, te da je nakon neuspjeha u njego­vom formiranju osnovan posebni muslimanski Štab TO. Za tu tvrd­nju, barem za sada, nema dokaza. Po vojno-teritorijalnoj podjeli TO SR BiH, Prozor je bio u sastavu Okružnog štaba TO Mostar. Osni­vanjem muslimanske TO Prozor je tek sredinom srpnja dobio zapovi­jed da se Štab TO preustroji u Op­ćinski štab obrane i privremeno podredi Okružnom štabu obrane Zenica. Potkraj istog mjeseca nad snagama TO u Prozoru proširene su ingerencije Prve taktičke gru­pe (TG-1), privremene formacije, koja je prvotno osnovana za ko­ordiniranje i djelovanje nad mu­slimanskim snagama na područ­ju Konjica, Jablanice i Pazarića. Na osnovi odluke Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovi­ne o vojno-teritorijalnoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine, osnovan je Okružni štab obrane Mostar. U njegov sastav ušao je i Općinski štab obrane Prozor.

U kolovozu 1992. godine počinju su osjećati napetosti između HVO-a i Armije BiH, a raskol u zajedničkoj obrani ramskog prostora od srpskog agresora, koji još napada, čini “štab TO” 29. kolovoza 1992. godine aktivirajući plan “Be”, što znači i početak djelovanja Armije BiH protiv HVO-a.

O oružanim sukobima između Armije BiH i HVO-a dosta se često govorilo u domaćoj javnosti. Međutim, stvarni uzroci i početak tog sukoba rijetko su kada pravilno opisani. Rijetkima je poznato da su ti sukobi u biti otpočeli otpočeli još koncem listopada 1992. godine  u Dobrošinu općina  Prozoru, i to napadom postrojbi Armije BiH na HVO.

Postrojbe HVO-a koje su iz Tomislavgrada krenule u pomoć opkoljenom Jajcu  blokirane su od  muslimanskih snaga Armije BiH  kod sela Dobrašin  te je tom prilikom iz zasjede ubijena četvorica pripadnika HVO-a.

Nakon okončanja borbi i potpunog ovladavanja Prozorom pripadnici HVO-a došli su u posjed zanimljivih dokumenata.

Uvidom u ta dokumenta, čiji je autor bio zapovjednik takozvanog štaba Teritorijalne obrane Prozora Muharem Šarić postalo je vidljivo kako su prozorski muslimani imali razrađena dva plana. Prema planu «Elif» bila je predviđena suradnja sa HVO-om, dočim je planom «Be» bilo predviđeno samostalno muslimansko djelovanje. Uvidom u istu tu dokumentaciju došlo se do zaključka kako je plan «Be» aktiviran još 29. kolovoza 1992. godine, što znači kako je sa tim nadnevkom otpočelo i djelovanje Armije BiH protiv postrojbi HVO-a.

Takozvani Štab TO općine Prozor  sastao se 21. listopada 1992. godine u selu Blace, a na tom sastanku bili su nazočni i predstavnici muslimanskih vlasti  iz susjednih općina a sastanku je predsjedavao Mustafa Hero. Tijekom sastanka obavijestio je nazočne da će u petak 23. listopada1992. doći do sukoba u Prozoru i da će nakon toga “čaršijom vladati Muslimani”.

Do oružanih sukoba je uistinu i došlo 23. listopada 1992. godine, a neposredan povod ovom sukobu treba tražiti u činjenici što su pripadnici Armije BiH iz zasjede kod sela Dobrošin ubili četvoricu pripadnika HVO-a.

Ramskim postrojbama Armije BiH u pomoć su krenule postrojbe iz Konjica, Jablanice i Uskoplja. Pripadnici Armije BiH iz ramskih sela Lapsunj, Lug, Varvara i Kovačevo Polje su međutim odbili  zapovijed Muharema Šabića da napadnu HVO i položili su oružje.

Međutim, umjesto objektivnog vrednovanja ovih činjenica danas se generalu Praljku sudi za navodni pokušaj secesionizma i sudjelovanje u navodnom zločinačkom pothvatu.

izvor: ZLOČIN S PEČATOM Ivica Mlivončić, HR Svijet

Kamenjar.com

 >>Višnja Starešina: Kako je tužiteljstvo Haškog suda krivotvorilo istinu?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Posušje: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.

-Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25. godina kako obilježavamo obljetnice naših Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono što nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono što se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.

-Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sadašnje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo prošlošću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na iskušenja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svjeće, izgovaramo molitve, danas u Posušju a tako i u još 24, 25 općina, gradova, u našoj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.

-Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previše opterećivati kada oni tako nešto govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih iskušenja će biti, jer mi nismo formalno završili ono što smo trebali. Trebamo štitit vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo naših branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije završio kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.

U Orašju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg – Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo što se još da uraditi sa zakonima u RH kako bi naši branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije završeno, ali znamo da smo u to ugradili sve što smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nazadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.

-Ostanimo zajedno i budimo svjesni iskušenja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogriješili, međusobno se razdijelili bude nauk, da više takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posušju.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.

Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posušje pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.

Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenik Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari