U prozorskoj općini po izborima poslije pada komunističkog sustava u studenom 1990. ustrojena je civilna vlast sukladno izbornim rezultatima. Srpski agresor JNA napali su zapadne dijelove prozorske općine sredinom travnja, a topništvom granatirali sela tijekom svibnja 1992. godine. Slabo naoružana i malobrojna postrojba HVO obranila je Ramu od agresora, a u njoj se, pokraj Hrvata, borio i manji broj Muslimana – Bošnjaka. Od srpskog dalekometnog topništva poginulo je pet osoba hrvatske nacionalnosti.
U obrani od srpskog agresora i JNA, Hrvati su organizirani u HVO. U njegovim postrojbama je mali broj Muslimana – Bošnjaka. Usporedo, Muslimani – Bošnjaci se drže jugoslavenskog sustava obrane, u sustavu TO (teritorijalne obrane) koja je integralni dio JNA (Jugoslavenska narodna armija). Glavni zapovjednik “štaba TO općine Prozor” je Muharem Šabić i on stvara plan “Elif” i plan “Be” obrane, s tim da prvi predviđa suradnju s HVO-om, a drugi samostalno djelovanje. Tek 26. svibnja 1992. godine “štab TO” donosi odluku o formiranju prve dobrovoljačke čete TO Prozor, a za njenog zapovjednika postavljen je Salih Ruvić, rođen 1940., iz Prozora, po činu kapetan prve klase u JNA. Muslimani su na organizaciji obrane počeli raditi tek potkraj ožujka 1992., nakon što je Izvršni odbor SDA Prozor na sjednici održanoj 28. ožujka donio Odluku o “formiranju jedinica TO muslimanskog naroda”. Odluka je obrazložena tvrdnjom da nije uspio pokušaj formiranja zajedničke TO obrane općine Prozor, pa je donesena odluka da se osnuju postrojbe Muslimana “radi zaštite svog naroda”. Za pripremne radnje Izvršni odbor je zadužio Muharema Šabića, Fudu Hadžića i Mustafu Heru.
Njihova je obveza bila da u što kraćem roku naprave plan obrane i osnuju postrojbe. U jednoj kasnijoj informaciji Foruma “Prognanih” muslimanskih organizacija iz Prozora tvrdi se daje navodno dogovoreno da 16. travnja 1992. počne rad zajedničkog Štaba obrane općine Prozor, te da je nakon neuspjeha u njegovom formiranju osnovan posebni muslimanski Štab TO. Za tu tvrdnju, barem za sada, nema dokaza. Po vojno-teritorijalnoj podjeli TO SR BiH, Prozor je bio u sastavu Okružnog štaba TO Mostar. Osnivanjem muslimanske TO Prozor je tek sredinom srpnja dobio zapovijed da se Štab TO preustroji u Općinski štab obrane i privremeno podredi Okružnom štabu obrane Zenica. Potkraj istog mjeseca nad snagama TO u Prozoru proširene su ingerencije Prve taktičke grupe (TG-1), privremene formacije, koja je prvotno osnovana za koordiniranje i djelovanje nad muslimanskim snagama na području Konjica, Jablanice i Pazarića. Na osnovi odluke Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine o vojno-teritorijalnoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine, osnovan je Okružni štab obrane Mostar. U njegov sastav ušao je i Općinski štab obrane Prozor.
U kolovozu 1992. godine počinju su osjećati napetosti između HVO-a i Armije BiH, a raskol u zajedničkoj obrani ramskog prostora od srpskog agresora, koji još napada, čini “štab TO” 29. kolovoza 1992. godine aktivirajući plan “Be”, što znači i početak djelovanja Armije BiH protiv HVO-a.
O oružanim sukobima između Armije BiH i HVO-a dosta se često govorilo u domaćoj javnosti. Međutim, stvarni uzroci i početak tog sukoba rijetko su kada pravilno opisani. Rijetkima je poznato da su ti sukobi u biti otpočeli otpočeli još koncem listopada 1992. godine u Dobrošinu općina Prozoru, i to napadom postrojbi Armije BiH na HVO.
Postrojbe HVO-a koje su iz Tomislavgrada krenule u pomoć opkoljenom Jajcu blokirane su od muslimanskih snaga Armije BiH kod sela Dobrašin te je tom prilikom iz zasjede ubijena četvorica pripadnika HVO-a.
Nakon okončanja borbi i potpunog ovladavanja Prozorom pripadnici HVO-a došli su u posjed zanimljivih dokumenata.
Uvidom u ta dokumenta, čiji je autor bio zapovjednik takozvanog štaba Teritorijalne obrane Prozora Muharem Šarić postalo je vidljivo kako su prozorski muslimani imali razrađena dva plana. Prema planu «Elif» bila je predviđena suradnja sa HVO-om, dočim je planom «Be» bilo predviđeno samostalno muslimansko djelovanje. Uvidom u istu tu dokumentaciju došlo se do zaključka kako je plan «Be» aktiviran još 29. kolovoza 1992. godine, što znači kako je sa tim nadnevkom otpočelo i djelovanje Armije BiH protiv postrojbi HVO-a.
Takozvani Štab TO općine Prozor sastao se 21. listopada 1992. godine u selu Blace, a na tom sastanku bili su nazočni i predstavnici muslimanskih vlasti iz susjednih općina a sastanku je predsjedavao Mustafa Hero. Tijekom sastanka obavijestio je nazočne da će u petak 23. listopada1992. doći do sukoba u Prozoru i da će nakon toga “čaršijom vladati Muslimani”.
Do oružanih sukoba je uistinu i došlo 23. listopada 1992. godine, a neposredan povod ovom sukobu treba tražiti u činjenici što su pripadnici Armije BiH iz zasjede kod sela Dobrošin ubili četvoricu pripadnika HVO-a.
Ramskim postrojbama Armije BiH u pomoć su krenule postrojbe iz Konjica, Jablanice i Uskoplja. Pripadnici Armije BiH iz ramskih sela Lapsunj, Lug, Varvara i Kovačevo Polje su međutim odbili zapovijed Muharema Šabića da napadnu HVO i položili su oružje.
Međutim, umjesto objektivnog vrednovanja ovih činjenica danas se generalu Praljku sudi za navodni pokušaj secesionizma i sudjelovanje u navodnom zločinačkom pothvatu.
izvor: ZLOČIN S PEČATOM Ivica Mlivončić, HR Svijet
Kamenjar.com
>>Višnja Starešina: Kako je tužiteljstvo Haškog suda krivotvorilo istinu?