Connect with us

BiH

BiH zavrijeđuje europsku perspektivu, Hrvatska joj je najsnažniji zagovornik

Objavljeno

on

Hrvatski non-paper o BiH kojega su poduprle Bugarska, Cipar, Grčka, Mađarska i Slovenija postala je službena europska inicijativa O tome će se dokumentu i BiH raspravljati na sljedećoj sjednici Vijeća EU na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman ovaj dokument smatra poticajem EU i domaćim vlastima BiH. (Večernji TV)

Hrvatski non-paper o BiH, koji su poduprle Bugarska, Cipar, Grčka, Mađarska i Slovenija, postao je službena europska inicijativa. O tome će se dokumentu i BiH raspravljati na sljedećoj sjednici Vijeća EU na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman ovaj dokument smatra poticajem EU i domaćim vlastima BiH.

Što sadrži dokument koji ste predstavili kolegama iz zemalja članica EU?

– To je sveobuhvatan dokument koji BiH pristupa na holistički način. On je jedna dobra podloga za raspravu kako bi se BiH u cijelosti predstavila – od povijesnog presjeka do stvaranja moderne BiH koju sada doživljavamo kao jedinstvenu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. BiH zaslužuje europsku perspektivu i euroatlantske integracije. Pri tome treba respektirati sve specifičnosti i posebnosti BiH koje održavaju njezinu multietničnost, koja postoji stoljećima i koja je ugrađena kao sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Zato je važno pomoći BiH da postane funkcionalna zemlja u kojoj će konstitutivni narodi biti jednakopravni, kao i svi građani. To, u biti, znači izgradnju demokratskog društva.

Gordan Grlić Radman: Non-paper o BiH dobro prihvaćen među ministrima EU-a

Kakve su pri tome ambicije Hrvatske?

– Hrvatska, odnosno Europska unija, s BiH dijeli najdužu granicu. Našom zadaćom i obvezom smatramo pomoći BiH ostvariti euroatlantski put. Sve ovo vrijeme, ne samo BiH nego i ostale zemlje zapadnog Balkana, ne mogu reći da su bile zaboravljene, ali bilo je jako puno tema s kojima se Europska unija suočavala. Od trećih zemalja i problema u širem susjedstvu do migrantske krize, koronavirusa. Ovo je vrijeme kada se ponovno uspostavljaju i transatlantske veze, prije svega sa SAD-om, tradicionalnim partnerom Hrvatske. To sada posebno dolazi do izražaja nakon dolaska nove administracije predsjednika Bidena. Zato hrvatska Vlada želi ponovno staviti u fokus BiH. Ako Europska unija želi biti snažna, tu snagu trebamo pokazati prema susjedstvu. Taj non-paper rezultat je želje da pomognemo BiH.

Kakva su očekivanja od rasprave pred Vijećem EU za vanjske poslove?

– Taj bi se dokument, po najavi gospodina Josepha Borella, trebao naći na raspravi u Vijeću Europske unije već sljedećeg mjeseca. Bit će dobra podloga i za širu raspravu o zapadnom Balkanu. Hrvatska je, kao zemlja inicijator, uime šest zemalja već predstavila taj dokument. Hrvatska, Bugarska, Cipar, Grčka, Mađarska i Slovenija složne su da se otvori razgovor o BiH.

Znači li to da druge zemlje nisu spremne poduprijeti inicijativu?

– Ne, ne znači. U svakom slučaju, ne želim prejudicirati rezultat rasprave, ali u razgovoru s drugim kolegama ministrima čuo sam stajališta da je taj dokument dobrodošao. Sve su zemlje članice u njegovu posjedu. Ponavljam, dokument je zasigurno dobro polazište za sveobuhvatnu raspravu reformi koje su potrebne u BiH.

Je li taj dokument pisan za potrebe bh. Hrvata ili je pak uključiv, dovoljno širok za realizaciju ključnoga cilja – perspektive zemlje članice u EU?

– Ovaj je dokument apsolutno inkluzivan i nije ekskluzivan prema bilo kojoj strani. Ovdje govorimo o cjelini BiH. Pri tome je Hrvatska svjesna kako je hrvatski narod u BiH najmalobrojniji i najosjetljiviji. Zbog toga ne bi trebao biti u bilo čemu zakinut. Današnja BiH utemeljena je na dogovoru triju konstitutivnih naroda iz Daytona. Bez obzira na brojnost, sva tri naroda moraju imati jednaka prava koja se jasno vide u tome da biraju vlastite predstavnike u vlasti. Ne bi bilo dobro da ijedan narod bude getoiziran ili da ima monopol nad BiH. Imate nekoliko zemalja u Europi koje imaju sličnu višenacionalnu sliku. Čak i u vremenima nedemokratskih režima poštovala se ta raznolikost, a bilo bi paradoksalno da se te vrijednosti BiH ne poštuju u demokratskoj eri.

Rasprava o ovom dokumentu u EU dolazi u vrijeme kada politički predstavnici u BiH vode razgovore o izmjenama Izbornog zakona. Može li ovaj poticaj iz EU biti potpora bh. predstavnicima?

– Mislim da da. Političkim elitama to bi trebalo biti u interesu. Njihovi su ih birači zbog toga birali. Na njima je odgovornost za vlastite građane, birače i zapravo budućnost generacija koje dolaze kako bi se ustrojila stabilna i funkcionalna BiH. Ispunjavanjem 14 kriterija i svih kasnijih uvjeta BiH treba steći ono što Hrvatska danas baštini. Mi smo vrlo teško radili na ispunjavanju svih uvjeta, a danas s ponosom možemo reći kako smo jedna uspješna priča i dobar primjer kako se isplati raditi na reformama i preuzimanju pravne stečevine. Mir, demokracija i vladavina prava nemaju alternativu. No u BiH treba, s obzirom na to da je zemlja višenacionalna, zadovoljiti sve interese, prava građana i konstitutivnih naroda.

Čuju se glasovi da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH, a pojedini probošnjački lobisti tvrde kako se radi isključivo u interesu HDZ-a BiH oko izmjene Izbornog zakona, dok se pak s druge strane tvrdi kako će izmjenom Izbornog zakona ova stranka izgubiti monopol nad Hrvatima?

– Tu treba imati na umu da je Hrvatska potpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i da ima određenu odgovornost kada je u pitanju cjelovitost i međunarodnopravni integritet BiH. Hrvatska, kao i nijedna druga država, ne može se miješati u unutarnje političko stanje BiH. Ali činjenica da u BiH imate visokog predstavnika govori o tome da se brine za budućnost ove zemlje. Činjenica jest i da su Hrvati u BiH najmalobrojniji narod i da ih je polovina sada u odnosu na vrijeme prije rata. Hrvati također žele da se njihov glas čuje s obzirom na to da ne mogu ostvariti svoja prava. To je zapravo jedina pomoć s naše strane. Hrvati u BiH okupljaju se oko jedne stranke, koja je i svojevrstan pokret, kako bi ostvarili ta prava. Onoga trenutka kada Hrvati u BiH steknu prava koja im pripadaju, manje će biti važno koliko ima stranaka i koje su na vlasti. Sada je njihov status ugrožen jer ne mogu birati svoje predstavnike zbog majorizacije drugih naroda i zbog toga se okupljaju oko stranke za koju vjeruju da može pomoći ostvariti njihova prava.

Gospodine ministre, pojednostavljeno rečeno, često se hrvatske stranke optužuje da ne žele osigurati prava još manje brojnima, manjinama, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”. Kako vi na to gledate i kakav je stav RH?

– Mi smo opredijeljeni za vladavinu prava i poštovanje svih presuda. Jednako treba provesti presude Suda za ljudska prava kao i Ustavnoga suda BiH, od slučaja “Sejdić – Finci” do presude “Ljubić”.

Bili ste u Neumu, gdje se govorilo o federalizmu, EU, NATO-u. Kakve dojmove nosite?

– Važno je da na tim skupovima ne govore samo političari. A ova konferencija je održavala, prije svega, stav znanosti i struke kroz prizmu transatlantskih integracija. Cilj je bilo ponuditi odgovore kako BiH kao jedna multietnička zajednica može ostvariti svoje članstvo u EU i NATO-u. U trima panelima govorili su međunarodno priznati stručnjaci. Ja sam jako profitirao slušajući predstavnike EU, gospodina Varhelyja, zamjenika glavnog tajnika NATO-a, zatim Miroslava Lajčáka te stručnjake iz Irske, SAD-a, Švicarske… Uvjerili smo se u različita iskustva Belgije, Švicarske, primjere federalizma. Jako me se dojmilo izlaganje profesorice iz Švicarske koja je govorila o tamošnjem federalizmu, odnosno konfederalizmu. Isto tako, istaknut je i primjer Belgije i tamošnjeg konsocijalizma. Takvi primjeri mogu biti uzor za BiH, ali svaki se sustav mora prilagoditi mjeri stanovnika određene zemlje, od tradicije i povijesti do aktualnoga političkog konteksta. Uspjeh ove konferencije bio je u tome što je imala široku platformu različitih pristupa. Uz to, bila je i jako dobro ispraćena. Čak 1300 ljudi slušalo ju je online, a imala je i dobar medijski odjek.

U izlaganjima na konferenciji istaknuto je i da će BiH morati mijenjati Ustav na putu k EU, ali prije toga potrebno je vratiti povjerenje među trima narodima. Kako je to moguće ostvariti?

– Dobro ste rekli. Povjerenje je ključna riječ. Treba ga vratiti među bh. narode. Nakon Neuma bio sam u Bugojnu, gdje su pokopana tijela četvorice logoraša Hrvata. To povjerenje može se i mora izgrađivati na pronalasku žrtava i osudi zločina. U Bugojnu sam posjetio i načelnika općine gospodina Ajkunića s kojim sam razgovarao o povratku povjerenja. Bugojno je bilo dobro mjesto suživota prije rata. Treba početi od malih krugova, malih mjesta. Vjerujem u stabilnu i funkcionalnu BiH i samo tako se može ići k EU.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari