ZAGREB, 29. travnja 2026. – U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol, na kojem su predstavljeni podaci o više od 750 prikrivenih masovnih grobišta i tisućama žrtava bez dostojnog ukopa.
Komunistički zločini u Sloveniji: razmjeri i prikrivanje
Okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina“ okupio je znanstvenike i stručnjake koji se godinama bave ovom temom. Skup je organizirao predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Ivan Penava.
Kako se navodi u priopćenju, masovna pogubljenja zarobljenih vojnika i civila bez suđenja, osobito Hrvata vraćenih nakon Bleiburga i Križnog puta, ukazuju na sustavnost zločina i dugotrajno prikrivanje njihove stvarne razmjere :contentReference[oaicite:0]{index=0}.
Prema dostupnim podacima, evidentirano je više od 750 lokacija prikrivenih masovnih grobišta u Sloveniji, dok je do sada otkriveno 9.146 posmrtnih ostataka, i to na tek 15 posto istraženih lokaliteta. Ti podaci potvrđuju da je riječ o jednom od najvećih nerazjašnjenih poglavlja poslijeratne povijesti.
Znanstveni pristup i politički kontekst rasprave
Organizator skupa naglasio je da rasprava nije imala za cilj relativizirati zločine nacističkog i fašističkog režima, nego otvoriti prostor za cjelovito suočavanje s totalitarnim nasljeđem. Istaknuto je da je riječ o temi koja nadilazi ideološke podjele te zahtijeva znanstveni pristup i društveni konsenzus.
Sudionici su upozorili da javnost i dalje nema potpunu sliku o razmjerima komunističkih zločina zbog sustavnog prikrivanja tijekom jugoslavenskog razdoblja. Naglašena je potreba za jasnom osudom svih totalitarnih režima kao temeljem demokratskih vrijednosti.
Izjave stručnjaka o odgovornosti i potrebi istraživanja
Povjesničar dr. sc. Mitja Ferenc istaknuo je da su masovna pogubljenja bila planski organizirana, uz potpuno uskraćivanje prava žrtvama na grob i identitet. Posebno je naglasio da za te zločine do danas nitko nije odgovarao.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura poručio je da dostojan ukop žrtava nije pitanje simbolike, nego civilizacijska obveza svakog društva. Prema njegovim riječima, ignoriranje tog pitanja znači odricanje od temeljnih vrijednosti.
Izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić upozorila je da istraživanje totalitarnih zločina nije samo historiografsko pitanje, nego i pitanje nacionalne sigurnosti i identiteta. Istaknula je da odnos prema prošlosti definira pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu.
Pitanje ekshumacija i međunarodne suradnje
Predstavnici civilnog društva naglasili su važnost dovršetka ekshumacija i identifikacije žrtava. Posebno je istaknuto stratište Tezno kod Maribora, koje se smatra najvećim stratištem Hrvata u povijesti.
Upozoreno je da je do sada ekshumiran samo dio žrtava te da je nužna intenzivnija suradnja Hrvatske i Slovenije kako bi se osigurala dostojna sahrana i spriječile manipulacije brojem stradalih.
Sudionici su zaključili da se bez cjelovitog rasvjetljavanja komunističkih zločina ne može izgraditi stabilan i vrijednosno utemeljen društveni okvir, osobito u kontekstu suvremenih europskih sigurnosnih i političkih izazova.