Bitka kod Lepanta, odigrana 7. listopada 1571. godine na ulazu u Korintski zaljev, bila je najveći pomorski sukob kršćanske i osmanske flote u povijesti. Tog dana, saveznička flota Svete lige, koju su činile Španjolska, Venecija, Papinska Država, Malta, Genova i Savoja, porazila je osmansku mornaricu i time zauvijek zaustavila njezinu dominaciju nad Sredozemljem. Ova pobjeda ostala je simbol obrane kršćanske Europe i povijesni razlog za blagdan Gospe od Ružarija, koji se i danas obilježava 7. listopada.
Najveća bitka galija u povijesti
Na prostoru širokom poput Bračkog kanala sukobilo se gotovo 450 ratnih galija, više od 80 posto svih brodova koji su tada plovili Sredozemljem. Flota Svete lige brojala je oko 210 brodova s 62.000 mornara i vojnika, dok su Osmanlije imale oko 280 brodova i 58.000 boraca. Sukob je trajao svega četiri sata, ali je u tom razdoblju život izgubilo više od 40.000 ljudi.
Kršćanska flota, kojom je zapovijedao Don Juan Austrijski, imala je prednost u vatrenoj moći. Galije Venecije i Španjolske bile su opremljene modernim topovima i arkebuzima, dok su Osmanlije još uvijek koristile lukove i strijele. Posebnu ulogu odigrale su velike mletačke galijase, brodovi s višeslojnim palubama i topovima koji su već u prvim satima bitke razbili osmansku prvu liniju.
Hrvatske galije i mornari u službi Svete lige
U bitci kod Lepanta sudjelovalo je i šest hrvatskih galija iz gradova Krka, Raba, Cresa, Šibenika, Trogira i Hvara. Povjesničari navode da su hrvatski pomorci bili dio mletačke flote, gdje su činili značajan udio veslača, topnika i pješaštva. Jedna zadarska galija, iako nije sudjelovala u samoj bitki, prethodno je razbijala osmanske gusarske brodove kod obale Lepanta, osiguravajući slobodan prolaz saveznicima.
Procjenjuje se da je u redovima Svete lige bilo oko 8.000 Hrvata, što pokazuje koliki je bio doprinos hrvatskih obalnih komuna obrani kršćanske Europe. Galija s Hvara, “Sveti Jerolim”, posebno se spominje kao simbol hrabrosti dalmatinskih mornara. Njezin pramac i danas je povijesni artefakt hvarske pomorske tradicije.
Poraz Osmanlija i kraj njihove dominacije na moru
Flota Osmanskog Carstva gotovo je potpuno uništena, izgubljeno je 84 posto njihovih brodova, a između 20.000 i 25.000 mornara i vojnika poginulo je u bitci. Kršćanska flota pretrpjela je manje gubitke, ali je izvojevala pobjedu koja je promijenila povijest. Osmanlije više nikada nisu uspjele obnoviti pomorsku nadmoć na Sredozemlju.
Iako su u sljedećim godinama ponovno izgradili dio flote, njihova moć nikada se nije vratila na razinu prije Lepanta. Europa je dobila predah i ojačala svoje granice prema jugu, dok je Papinska Država ovu pobjedu proglasila čudom pripisanim zagovoru Blažene Djevice Marije.
Duhovna pobjeda i spomendan Gospe od Ružarija
Papa Pio V., koji je potaknuo stvaranje Svete lige, utemeljio je nakon pobjede blagdan Gospe od Ružarija. Prema predaji, u trenutku bitke Rimom se proširila molitva krunice, a papa je vidio viđenje pobjede dok je molio u bazilici sv. Marije Velike. Od tada se 7. listopada u Katoličkoj Crkvi slavi kao dan zahvalnosti i sjećanja na pobjedu kršćanske Europe nad Osmanlijama.
Kamenjar.com
