Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sv. Pio V.
Crkva danas slavi blagdan Blažene Djevice Marije od krunice, spomendan utemeljen kao zahvalu Gospi za veliku pobjedu kršćanske vojske nad turskom u bici kod Lepanta na današnji dan 1571. godine. Tad su se kršćani, na poziv pape Pija V., molitvom krunice utekli zagovoru Majke Božje i pobijedili nadmoćniju tursku vojsku. Nakon drugih pobjeda nad Turcima, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Klement XI. ustanovio je ovaj blagdan za prvu nedjelju u listopadu. Danas je on vezan uz dan 7. listopada.
Istraživanja otkrivaju da zasluge za nastanak krunice idu kartuzijanskom prioru Adolfu von Essenu. Prema predaji, prior je u samostan primio mladića po imenu Dominik koji se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio prioru, on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.
Većoj Dominikovoj sabranosti u molitvi pomogla je i podjela Isusova života u 50 rečenica uz 50 Zdravomarija. Sve je to zapisao na komad papira i ubrzo osjetio vidan pomak u razmatranju. Novi način molitve Dominik je otkrio svom prioru, a ovaj je zatražio prijepis. Zbog velike potražnje za tom molitvom, Dominik je načinio malu promjenu – proširio je Isusov život na 150 Zdravomarija. Molitva se potom vrlo brzo proširila.
Krunicu s 15 otajstava složili su članovi kruničarske bratovštine iz južne Njemačke. Tekst krunice prvi put je tiskan 1481. u Ulmu. Kao zanimljivost ističemo da je prva crkva izgrađena nakon Drugoga svjetskoga rata u gradu Zagrebu bila crkva Blažene Djevice Marije od Krunice. Krunicom je bio obilježen i naš Domovinski rat. (HKM/K.)
7. listopada 1571. Bitka kod Lepanta – najveća kršćanska pomorska pobjeda nad Osmanlijama