Pratite nas

Povijesnice

Bitka za Gvozdansko zaslužuje pokroviteljstvo najviših državnih institucija!

Objavljeno

na

Iako je 2018. godine obilježena 440. obljetnica jedne od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj vojnoj povijesti, događaj je kao važna obljetnica ostao bez pokroviteljstva najviših javnih institucija. Ova važna bitka s tragičnim svršetkom po hrvatsko katoličko stanovništvo, ukazuje i dandanas na nesalomljiv duh naroda i njegovo ne pristajanje na polovična i privremena rješenja. Branitelji Gvozdanskog te su 1578. godine pokazali što je žrtva u obrani vlastita kućnog praga.

Prodor 10.000 Osmanlija kroz pitomi ruralni kraj hrvatskog Pounja označio je početak duge i krvave borbe za opstanak kršćanstva i života kakvog Europa tada poznaje. Sijući smrt i razaranja, ostavljajući iza sebe mrtve i osakaćene žitelje i spaljene kuće, osvajači dolaze do podnožja utvrde koju brani 300 kršćanskih branitelja, koji nisu svi vojnici.

Borba za utvrdu Gvozdansko traje puna tri mjeseca do kobne noći s 12. na 13. siječnja 1578. godine kada je otpor branitelja prestao i kada su u mukloj zimskoj tišini Osmanlije provalili vrata i ušli u utvrdu.

Utvrda je bila puna nepomičnih tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece koji su odolijevali daleko jačem neprijatelju bez hrane, vode i drva za ogrjev. Imali su priliku za uzmak, jer im je bio ponuđen izlazak iz utvrde i prelazak na prijateljski teritorij bez žrtava, no branitelji Gvozdanskog radije su izabrali junačku smrt braneći svoj dom i svoju granicu od Osmanlija i svijeta kojem nisu pripadali.

Ova predanost žitelja posjeda plemenitaša Zrinskih u Gvozdanskom, seljaka i rudara sa ženama i djecom, podsjeća na upornost branitelja američke utvrde Alamo, s osnovnom razlikom što je priča o Alamu poznata u svjetskim razmjerima, a u američkom je društvu simbol otpora protiv tirana.

U Gvozdanskom su smrznuti branitelji dočekali ulazak osvajača u grad, prizor koji je 1578. potresao i same Osmanlije, koji im stoga odaju pijetet u vidu sahrane po kršćanskom obredu. A kakav im pijetet odajemo mi danas?

Naše pretke, branitelje katoličkog svijeta ondašnje Europe, sporadično spomenemo u popularnoj literaturi. Da bismo ispravili ovu nepravdu, našim pradjedovima treba odati počast sukladnu njihovom činu i simbolici koju on predstavlja: borba protiv tiranije i borba za život kakav poznajemo u vlastotoj zemlji.

Stoga i opet apeliram na Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor da preuzmu pokroviteljstvo nad daljnjim obilježavanjem ovog herojskog događaja u godinama koje su pred nama, a autoritetom iniciraju znanstvena istraživanja, ali i popularizaciju bitke za hrvatski Alamo – Gvozdansko.

Doc.dr.sc. Vlatka Vukelić

Gvozdansko – nepoznata priča o hrvatskom junaštvu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan Hrvatska se plasirala u finale Svjetskog prvenstva

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan prije dvije godine hrvatska nogometna reprezentacija u produžetku je pobijedila Englesku s 2:1 (0:1, 1:1) i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u Rusiji.

Vatreni su time ostvarili svoj najbolji rezultat u povijesti. Zanimljivo, na današnji dan Vatreni su osvojili i broncu 1998. na svjetskoj smotri u Francuskoj.

Englesku je u vodstvo doveo Trippier već u 5. minuti, ali pogocima Ivana Perišića u 68. minuti i Marija Mandžukića u 109. minuti na Perišićevu asistenciju, Hrvatska se probila u finale u kojem ih je čekala Francuska.

Zanimljivo, Hrvatska je i treći susret u nizu u fazi na ispadanje igrala najmanje produžetke i sve tri utakmice je dobila. Vatreni su u osmini finala boljim izvođenjem jedanaesteraca pobijedili Dansku, potom su u četvrtfinalu, također nakon udaraca s kreča bili bolji od Rusije, da bi u polufinalu nakon 120 minuta igre srušili Englesku, prenosi HRT

Njihov plasman u finale pamtiti ćemo i po veličanstvenom dočeku.

– Htio sam mijenjati igrače, ali nitko nije želio izaći, svi su govorili da mogu. To je karakter. Zbog toga hvala i liječnicima i fizioterapeutima. Neki igrači su igrali s ozljedama, a dvojica su bila takoreći s pola noge, ali to se nije vidjelo, rekao je tada izbornik Zlatko Dalić.

Ulazak hrvatske reprezentacije u finale izazvo je euforiju u ‘Lijepoj našoj, ali ludovalo se i u Argentini, SAD, Australiji, Njemačkoj, Irskoj… Hrvatski navijači diljem svijeta ‘vatreno’ su slavili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prvi oklopnjak u Domovinskom ratu ‘TIN’

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najvećih problema pred kojima se Hrvatska našla u začecima formiranja oružanih snaga bio je nedostatak naoružanja.

Nezahvalna situacija nagnala je mnoge da sami krenu u izradu naoružanja i sredstava za obranu od nadolazeće velikosrpske agresije.

Među tim sredstvima našla su se i oklopna vozila koja su uglavnom bila namijenjena opskrbi i zaštiti pripadnika hrvatskih snaga. Takva vozila izrađivana su u poduzećima koja su imala potrebnu tehničku opremu, a čast izrade prvog improviziranog oklopnjaka pripala je tvornici ferolegura iz Dugog Rata.

Iz nje je 11. srpnja 1991. izašlo prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod. TIN je uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakcije iz Beograda koji je naložio da se TIN mora uništiti. Iako je imao značajnu ulogu u borbenim djelovanjima 4. gardijske brigade, njegova važnost bila je u pokazivanju da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.

U Hrvatskoj je izrađeno preko 250 različitih improviziranih oklopnih vozila koja su nastajala na svim vrstama podvozja, od traktora, buldoždera, kamiona ili autobusa pa sve do vlakova. Zarobljavanjem većih količina borbene tehnike Jugoslavenske narodne armije, značaj improviziranih vozila je opao, a njihova je izrada prestala.

Nerijetko su takva vozila sudjelovala u najtežim borbama Domovinskog rata poput zasjede u selu Kusonje pokraj Pakraca u kojoj je oklopnjak TOP 1 zaustavljen pogotkom rakete iz ručnog bacača.

Mnoga od vozila ipak su dočekala kraj rata, no ne i TIN koji je uništen u listopadu 1991. pri napadu na selo Briševo u zadarskom zaleđu, piše HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari