Pratite nas

Povijesnice

Dan D – Masovno iskrcavanje u Normandiji – 1944.

Objavljeno

na

Na današnji dan započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja. Na obale Normandije u sjevernoj Francuskoj iskrcalo se oko 160,000 savezničkih vojnika u pokušaju da otvore novu frontu protiv vojske Trećeg Reicha.

[ad id=”93788″]

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika .

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Najvažnije je bilo pripremiti mjesto i vrijeme invazije . Određena je regija Normandija čije su plaže dobile kodna imena Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword . Ključno je bilo pogoditi i vremenske prilike, svjetlost mjeseca te plimu i oseku. Zaključeno je da bi idealno vrijeme bilo kada oseka lagano prelazi u plimu kako bi se mogle vidjeti barikade i mine na plažama . Ključni faktori poklapali su se 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je prvo htio početi napad 5. lipnja, no zbog visokih valova i uzburkanog mora odlučio ga je odgoditi za 6. lipnja. Napad je krenuo u zoru, oko 6.30 sati.

Izumili nova oružja i zavarali Nijemce

Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk , odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.

Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike .

Svake minute poletio jedan zrakoplov

Noć prije ‘Dana D’ 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika .

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.

dan d normandija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Najkrvavija bitka Domovinskog rata – Bitka za Vukovar (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Tri mjeseca trajala je bitka za Vukovar. Grad je od desetaka tisuća pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i tzv. JNA branilo samo 1800 hrvatskih branitelja. Višestruko brojniji agresori – na grad su dnevno bacali i više od 10.000 granata, bombi i raketa.

Tijekom herojskog otpora stradalo je 2717 hrvatskih branitelja i civila, grad je praktički sravnjen sa zemljom. U koncentracijske logore u Srbiji odvedeno je oko 7 tisuća branitelja i civila, iz Vukovara je prognano oko 22.000 tisuće ljudi.

Krajem kolovoza 91. Vukovar dobiva prve udarce. Izložen je teškom bombardiranju sa zemlje i iz zraka.Grad je razoren i pust. Branitelji daju sve za slobodu. Samo na Trpinjskoj cesti uništeno je na desetke neprijateljskih tenkova. A bolnica, utočište ranjenicima i civilima – glavni je cilj napada i ubrzo ruševina.

Glas koji probija opsadu, glas hrabrosti i nade onaj je Siniše Glavaševića s Hrvatskog radija Vukovar. Među 2000 branitelja je i Jean Michel Nicolier – dao je život za obranu dotad mu nepoznate Hrvatske.

Agresor nije imao milosti. Stanovnici u koloni napuštaju rođeni grad, u nadi da će se jednoga dana vratiti. Drugi pak završavaju u masovnim grobnicama i logorima smrti. Vukovar je razrušen, ali nikada neće biti zaboravljen.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Pad Vukovara i Škabrnje, 18. 11. 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko selo Škabrnja, u zadarskom zaleđu, bilo je trn u oku Srbima koji su živjeli u okolnim srpskim selima pa su 1991. godine tijekom pobune napali selo, stanovnike Hrvate ubili i protjerali, a selo opljačkali i spalili. Zločin je izveden planski i tempirano, istovremeno kada su četničke horde divljale u okupiranom Vukovaru, kao i drugim područjima Hrvatske gdje su četnici ubijali sve hrvatsko (Kostrići, Saborsko, Slunj, Nadin, Vrhovine i drugdje).

Tim istovremenim masovnim zločinima najgore vrste i neljudskosti (silovanja žena, masovna ubojstva, mučenja, logori, ubijanja trudnica, djece i staraca, palež kuća, rušenje katoličkih crkava), Srbija i njeni četnici htjeli su potpuno demoralizirati i poniziti Hrvate, te prisliti na moralni i vojnički slom.

Pokolj u Škabrnji izveli su četnici iz susjednih srpskih sela uz pomoć JNA, dana 18. studenoga 1991. godine. Tog dana ubijene su 43 osobe, a ukupno su u Škabrnji tijekom Domovinskoga rata ubijene 84 osobe hrvatske nacionalnosti, 26 branitelja i 58 civila.

Pokolj u u susjednom Nadinu, samo dan kasnije, pnovono su izvršili domaći četnici 19. studenoga 1991. godine. Ubijeno je 14 civila i 5 branitelja, a tri osobe se vode kao nestale.

Hrvatsko selo Škabrnja, u zadarskom zaleđu, bilo je trn u oku Srbima koji su živjeli u okolnim srpskim selima pa su 1991. godine tijekom pobune napali selo, stanovnike Hrvate ubili i protjerali, a selo opljačkali i spaliti. Zločin je izveden planski, istovremeno kada su četničke horde divljale u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su napravljeni zločini (Saborsko, Vrhovine i drugdje).

Napad na Škabrnju započeo je žestokom topničkom paljbom, upadom tenkova i oklopnih vozila iz pravca Biljana Donjih i Zemunika Gornjeg (srpskih sela). Stanovnici Škabrnje su se sklonili u podrume. Agresor je žene i djecu izvukao iz podruma i ubio 43-je hrvatskih civila. Ubojstva civila izvršena su vatrenim oružjem, tupim predmetima te gaženjem tenkom. Neke su žrtve mučili prije nego što su ih ubili. O zvjerskom ponašanje pobunjenih Srba i nekih pripadnika JNA postoje i svjedočanstva vojnika JNA koji su bili sudionici napada i razaranje Škabrnje.

JNA je htjela zločin zataškati, ali je pod pritiskom predstavnika Međunarodnoga crvenog križa i europskih promatrača hrvatskoj strani na Musapstanu kod Zadra predala 35 tijela u crnim najlonskim vrećama, a naknadno još 9 tijela, ukupno 44 žrtve. Tijela su dovezena iz Škabrnje u ukradenim teretnim kamionima. Kod osnovne škole bila je još jedna masovna grobnica koja je otkrivena nakon oslobađanja Škabrnje. U toj masovnoj grobnici bila su tijela osoba koje su ostale u Škabrnji.

Po okončanju napada, Srbi su Škabrnju spalili i u potpunosti uništili. Katoličku crkvu su do temelja srušili. Nakon što je opustošeno selo, kraj je miniran.

Oni civili koji su bili pošteđeni, kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima pa su kasnije razmijenjeni. Jednu skupinu stanovnika Škabrnje četnički zločinci nisu otkrili u jednom podrumu. Njih je uspješno noću izvukao i doveo na slobodni teritorij velečasni don Tomislav Sikirić.

Nakon oslobođenja Škabrnje u najslavnijoj vojnoj pobjedi Hrvatske vojske, Oluju, te povratka u Škabrnju od posljedica kretanja kroz minska polja, još je nekoliko škabrnjskih civila poginulo.

Četnički koljači u Škabrnji došli su iz susjednih sela:

Srbi iz susjednih sela i JNA su i prije pokolja napadali Škabrnju želeći pobiti prognati sve stanovnike toga hrvatskog sela. Napadi su bili žestoki 17. rujna 1991. i 5. listopada 1991. godine. U rujnu su stanovnici bili evakuirani na Ugljan, ali su se vratili nakon potpisanog primirja. U razdoblju od 4. do 10. listopada na Škabrnju je palo više od 2.000 granata. Škabrnja je bila raketirana iz zrakoplova; na selo su bačene velike bombe, tzv. „Krmače“.

Pokolji u Vukovaru i Škabrnji i diljem Hrvatske bili su dio plana i strategije Beograda za uništenje Hrvata i konačni slom branitelja radi stvaranja genocidne tvorevine Velike Srbije.

Izvor: narod.hr

 

Blago Zadro uvijek je bio sa svojim ljudima, na prvoj crti, u vatri i u paklu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari