Pratite nas

Najave

Dani hrvatskoga filma u Orašju

Objavljeno

na

Počelo odbrojavanje za početak filmskog festivala u Orašju

Filmski festival „Dani hrvatskog filma Ivo Gregurević“

Orašje, od 7. do 14. rujna

U Orašju je polako počelo odbrojavanje za najveću kulturnu manifestaciju Županije Posavske pa i regije, filmski festival „Dani hrvatskoga filma“ koji se prvi puta održavaju bez njegovog inicijatora, velikana hrvatskog filma Ive Gregurevića. Njemu u čast manifestacija se od ove godine upravo zove po njemu „Dani hrvatskog filma Ivo Gregurević“. Kako se i očekivalo, veliki je interes svih djelatnika iz filmske industrije Hrvatske za dolazak u Orašje, najviše glumaca, redatelja, producenata i svih filmaša ,pa se organizatori ponovo snalaze na razno razne načine kako smjestiti brojne goste. Svi smještajni kapaciteti Županije Posavske odavno su popunjeni, pa se veliki broj Ivinih prijatelja smješta i u domovima posavljaka. Kako su glumci već odavno preko Gregurevića zavoljeli Posavinu gdje se zapravo osjećaju kao doma, smještaj je najmanji problem, a prioritet dolazak u Orašje, doznajemo, čak i autobusima.

Skulptura Ivo Gregurević

Visoki pokrovitelji manifestacije su predsjednik HNS BiH dr. Dragan Čović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, a među pokroviteljima manifestacije je i Hrvatska matica iseljenika koju od samog početka prati ustrajno filmski festival u Orašju. -Sve je spremno za početak manifestacije koja se po prvi puta održava bez našeg Ive pa je sve u ozračju sjete i melankolije, međutim, njemu u spomen i čast moramo ovu manifestaciju održati kao naše najveće kulturno blago koje nam je Ivo ostavio, ističe Benković. Prijemom svih gostiju kojemu je domaćin načelnik općine Orašje Stanko Vincetić započet će prvi festivalski dan koji se kao i prethodnih 23. godine održava u prvoj suboti mjeseca rujna. Na groblju Karaula, posljednjem počivalištu Gregurevića položit će se vijenci, a onda će biti upriličeno svečano otkrivanje skulpture Ive Gregurevića na prostoru novog parka u Orašju, u neposrednoj blizini Školskog centra i nove sportske dvorane u kojoj će se održati svečana premijera i otvorenje festivala. Dvorana je kapaciteta i do tisuću mjesta pa će po prvi puta premijeru moći pratiti svi zainteresirani, ponajprije posavljaci koji su svih ranijih godina džentlmenski ustupali svoja mjesta brojnim gostima.

Festival otvara „Dopunska nastava“

Festival otvara film „Dopunska nastava “ . U vrijeme snimanja festivala Gregurević je preminuo tako da će s razlogom ovaj film Ivana Gorana Viteza otvoriti filmski festival u Orašju. -Dostojno Gregurevića doprinosa hrvatskom filmu, ali i ogromne ljubavi prema rodnom kraju, festival se priprema s ljubavlju ali i detaljima koji će pokazati kako Ivin rodni kraj želi nastaviti festivalsku tradiciju, tvrde u Organizacijskom odboru. Uvertira festivalskih dana uvijek je u znaku gospodarskog druženja sjevera i juga. Sedmi puta po redu u Orašju se organizira „Večer Hercegovine u Posavini“ kao odgovor na istu takvu večer samo u kojoj Posavina bude u Hercegovini u vrijeme sajma gospodarstva u Mostaru. Ovoga puta domaćini su tri hercegovačke županije. Osim kulturno zabavnog dijela večeri, dan uoči festivala filma, proteći će i u znaku svojevrsnog Gospodarskog foruma, poslovnog susreta kojeg organizira Vlada Županije Posavske na čelu sa predsjednikom Đurom Topićem na kojoj će gospodarstvenici pronalaziti načine još bolje suradnje.

Nada Koturić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predstavljanje knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH 1991. – 1995. u Bruxellesu

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/kolaž

Dana 20. veljače 2020. godine u Bruxellesu, u sjedištu Europskog parlamenta, održat će se predstavljanje dvojezične (na hrvatskom i engleskom jeziku) knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.,

Knjiga 1. – 2., autora Davora Marijana i Ante Nazora (Knjiga 1.), te urednika Zlatana Mije Jelića i Petra Kolakušića (Knjiga 2.), u izdanju Udruge Hrvatska zvona i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Potreba za objavljivanjem knjige ovakvoga naziva i sadržaja pojavila se prije desetak godina, radi objedinjavanja i predstavljanja podataka o zločinima nad hrvatskim narodom i pripadnicima HVO-a u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini.

Realizaciju ovog projekta pokrenuo je general Zlatan Mijo Jelić, uz pomoć i suradnju brigadira Petra Kolakušića, a rad na knjizi započeo je prije tri godine, prikupljanjem podataka o ubijenim civilima Hrvatima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Uz podatke o ubijenima, prikupljene terenskim istraživanjem i kontaktima sa suradnicima na ovoj knjizi, uglavnom ratnim zapovjednicima HVO-a i članovima udruga iz Domovinskog rata na lokalnim razinama, za stvaranje popisa ubijenih korišteni su podaci iz izvora (uglavnom gradiva HVO-a) te objavljenih knjiga i popisa smrtno stradalih osoba u ratu u BiH.

Radi razumijevanja povijesnog konteksta, odnosno okolnosti u kojima su počinjena ubojstva s obilježjem zločina nad Hrvatima u BiH u Domovinskom ratu, knjiga započinje znanstvenom studijom povjesničara dr. sc. Davora Marijana, koja čini glavni (I.) dio Knjige 1. Uz osvrt na političke prilike koje su uzrokovale raspad SFRJ i stvaranje RH, autor daje pregled sudionika rata i važnijih vojnih događaja u RH i BiH, s posebnom pozornošću na rat u BiH i sukob između ARBiH i HVO-a u dijelu BiH. Složenost problematike i problematičan prikaz u medijima koji često zanemaruje izvore o ratu u Bosni i Hercegovini, razlozi su zbog kojih je u knjizi, u odnosu na vojne operacije u Hrvatskoj, malo detaljnije prikazan vojni aspekt događaja u BiH, posebice muslimansko-hrvatski građanski rat u BiH.

Svoje zaključke autor temelji uglavnom na primarnim izvorima (arhivi u Hrvatskoj i arhiva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, izvori MORH-a i vojski u BiH te drugi izvori).

U Knjizi 2. su popisi civila Hrvata i zarobljenih pripadnika HVO-a hrvatske narodnosti koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga, a dijelom su navedena i imena vojnika HVO-a koji su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Podaci o smrtno stradalima i ubijenima u spomenutim popisima prikupljeni su na lokalnoj razini, na način da su udruge i pojedinci u svakoj od navedenih općina provjerili postojeće popise smrtno stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i iz njih izdvojili civile i zarobljene pripadnike HVO-a za koje su imali podatak ili informaciju da njihova ubojstva imaju obilježje zločina, odnosno da su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Uz naglasak da suosjećaju s obiteljima svih žrtava rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995., uzrokovanog velikosrpskom politikom, urednici knjige istaknuli su da je namjera objavljivanja imena civila i zarobljenih pripadnika HVO-a koje su ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga u Bosni i Hercegovini, upozoriti na stradanje hrvatskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini 1991./1992. – 1995., o čemu se zbog medijskih blokada malo zna.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline (Knjiga 1. i Knjiga 2.), a sastoji se od tri dijela, odnosno poglavlja:
Knjiga 1. (I. – II. dio; 624 stranice)

I. dio: Davor Marijan, Rat za opstojnost Hrvata, 1991. – 1995. (pregled političkih i vojnih događaja u Domovinskom ratu, s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH)

II. dio: Ante Nazor, Neke činjenice o zločinima nad Hrvatima u BiH i izvori o muslimansko-hrvatskom sukobu u dijelu BiH
Knjiga 2. (III. dio, 288 stranica)

III. dio: Prilog istraživanju zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini (popisi ubijenih), priredili Zlatan Mijo Jelić i Petar Kolakušić.

Na predstavljanju u Europskom parlamentu o knjizi će govoriti: hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Tomislav Sokol, dr. sc. Marko Tokić i Petar Kolakušić te djelatnici HMDCDR-a: dr. sc Ante Nazor, dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, dr. sc. Ana Holjevac Tuković i dr. sc. Ivan Radoš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Premijera predstave ‘Dide, pobiše nam fratre!’ u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu organizira izvođenje predstave “Dide, pobiše nam fratre!” Predstava će se prikazati u subotu 29. veljače 2020. u 18:00 sati u velikoj dvorani Zvonimir u sklopu Doma hrvatske vojske na adresi Marka Stančića 6, 10000 Zagreb.

Predstavom izvođači, Franjevački svjetovni red i Frama Široki Brijeg, približavaju događaje od veljače do svibnja 1945. u Širokom Brijegu, Mostaru i ostalim mjestima Hercegovine kada su počinjeni zločini nad fratrima i katoličkim pukom, a završava prikazom Križnog puta – Bleiburgom.

Dramska radnja popraćena je kratkim filmovima, a većina dijaloga je na ikavici zapadne Hercegovine. Ovo će biti premijera predstave u Zagrebu i Hrvatskoj, a o kvaliteti predstave najbolje govori činjenica da je u nepuna tri tjedna od premijere napunila nekoliko dvorana diljem Hercegovine. Predstavu je napisala Mirela Lovrić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu.

Pisana je na temelju svjedočenja preživjelih svjedoka, te po knjizi Joze Tomaševića Koške – „Istina o ubijenoj gimnaziji“. Drama je nagrađena na prošlogodišnjem natječaju Vicepostolature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ u sklopu obilježavanja dana sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega. Trećari i framaši zajedno su pripremali izvođenje drame te sugestijama nadopunili tekst prof. Lovrić.

Duhovni asistenti fra Dane Karačić i fra Augustin Čordaš sve su pratili budnim okom, a točku na i stavio je prof. Andrija Zeljko koji se rado odazvao suradnji sa svjetovnim franjevcima.

Dijalozi i scene iz 1945. ne ostavljaju nikoga ravnodušnim jer većina Hercegovaca kroz glumce prepoznaje svoje ćaće i matere, babe i didove u ulogama. Glumci, iako amateri, predstavili su vrijeme i događaje na dostojanstven način. Spomenuto je svih 66 pobijenih franjevaca i sva mjesta stradanja. Ulaz za predstavu slobodan je za sve posjetitelje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari