Pratite nas

Pregled

Genocid nad Hrvatima, nikad sankcioniran i zato kroz povijest ponavljan

Objavljeno

na

Zrin 1943

Povijest je učiteljica života. Svjetionik od kud dolazimo i kamo idemo, što se zbilo i da se ne bi ponovilo, ako nešto dobro nije bilo. Za nas Hrvate puno toga lošega se kroz povijest dogodilo. Nad Hrvatima je učinjen genocid, u mnogim mjestima, gradovima i nikad nitko odgovarao nije i zato se isti nad Hrvatima u domovinskom ratu i ponovio.

Zbog zataškavanja povijesne istine, uništenja hrvatske baštine, onemogućavanja povratka dijaspore, osnovana je Inicijativa Hrvatska sloga. Inicijativa Hrvatska sloga zalagat će se za pravednu i suverenu Hrvatsku, ekonomski osnaženu, s pravom na život od začeća do smrti. Država Hrvatska se treba temeljiti na vrednotama obrambenog domovinskog rata, zakonodavstvu, povijesnoj istini i njegovanju povijesne baštine te na slobodi vjere i tradicionalnoj obitelji koju čine muškarac i žena.

Prve aktivnosti Inicijative Hrvatska sloga, je povijesna istina i zaštita hrvatske baštine. Za prvi projekt, odabran je Zrin, grad ponosnih vitezova, najvećih ratnih junaka, banova i plemića Zrinsko Frankopana.

Povijesna istina temelj je hrvatske opstojnosti.

Zrin je grad u kojem je živjelo 99% Hrvata i samo 2 Srbina. Sva imovina je bila na Hrvatima, a sada je na Srbima, SFRJ i manji dio na HR. Gotovo nitko od zrinjana se nije vratio, a nema se gdje ni vratiti jer je njihova cjelokupna imovina konfiscirana. Zrin je sada po imovini srpski grad. Tek sad se obnavlja crkva Našašća– Sv. Križa. Kad je izvršen genocid nad Hrvatima porušene su i sve tri katoličke crkve, a sa crkvi su Srbi odnosili kamenje za gradnju svojih kuća. Ni Bogu i njegovim hramovima ne odaju dužno poštovanje.

U Zrinu je 1943.g. nad zrinjanima – ponosnim Hrvatima učinjen genocid. Zbog toga, što u pune 2 godine nisu mogli naći dva doušnika učinili su genocid nad 850 duša. 6.9.1943. donesena je odluka da se svi zrinjani strijeljaju – ubiju – protjeraju, a njihove kuće spale, a sva imovina se konfiscira. Od  muškaraca starijih od 16 godina, preživjelo je samo nekoliko. Ubijali su i djecu, čak i od 15 dana rođenja, nekoliko djece od 5 do 7 godina. Sve ostale su u vlaku za stoku, prevezli u Slavoniju u okolicu Đakova i onako ponižene ih ostavili da preživljavaju radeći kao najamni radnici bez plaće, samo za hranu.  Nisu imali ni jedan osobni dokument i mogao ih je ubiti tko god je htio i nikome ne bi odgovarao. To je bila sudbina 1,5 milijuna Hrvata. Mnoga stratišta još nisu istražena, a mučki ubijeni Hrvati do danas nisu pokopani. Najnovije eshumacije su sada u Zagrebu, i pronađeno je preko 1.178 ubijenih Hrvata, a to je tek mali dio od najavljenih mjesta gdje su masovne grobnice Hrvata.

Za ubojstvo Hrvata nikada nitko odgovarao nije, a to nam svjedoče i najnovija ubojstva, silovanja, mučenja u obrambenom domovinskom ratu. Uvijek je teško bilo biti Hrvat, pa i danas u našoj državi Hrvatskoj. Prikupili smo cjelokupnu dokumentaciju i Odluke da se izvrši strijeljanje, ubijanje i protjerivanje Hrvata iz Zrina, a njihove kuće da se spale, a imovina da se prenese na Srbe i tako je sve do danas. Zrin po imovini nije više hrvatski grad. Istu sudbinu dijele i desetci drugih gradova (Španovica, Boričevci, Udbina, …)  Uz Odluku u ime naroda, da se zrinjani ubiju i strijeljaju, donesena je i Odluka o uklanjanju i preoravanju groblja i sadnje na tom mjestu šume. Ljudi koji su to činili nisu imali srama ni svijesti, a još bolnije je što to ni jedna Vlada do sada nije barem u dijelu imovine, povratka potomaka zrinjana ispravila, vratila im imovinu, izgradila kuće i financijski ih obeštetila, a groblje vratili i ubijene dostojno pokopali.

Prikupili smo i 2850 vlasničkih listova na današnji dan  iz kojih se vidi da su sada vlasnici zemlje Srbi, negdje SFRJ i manji dio HR. Zatražili smo i vlasničke listove iz 1943 godine iz arhiva iz kojih se vidi da su vlasnici bili Hrvati i to moramo platiti. Veliki je to posao koji je trebala država odraditi, a ne mi volonteri koji sve aktivnosti i troškove sami financiramo.

Zatražili smo od predsjednika Sabora, predsjednika Vlade, Ministra državne imovine, DOHRH- i USKOK-a da ponište Odluka u ime naroda o strijeljanju, ubijanju, protjerivanju i konfiskaciji privatne imovine zrinjana, da se zrinjanima vrati imovina  i njihovim potomcima, da se pokrene kazneni postupak za učinjena kaznena djela i ubojstva i da se ukinu partizanske mirovine. Do danas odgovor nismo dobili osim od Ministra državne imovine da to nije  u njegovoj nadležnosti, pa čak ni vlasnički listovi koji glase na SFRJ.

Tada su srušili sve tri katoličke crkve. Do danas nitko se nije vratio u Zrin.

Zrin je grad najvećih hrvatskih ratnih vojskovođa, banova, državnika Zrinsko – Frankopana. Tvrđava je u ruševnom stanju umjesto da je obnovljeni spomenik kulture kako je Masada u Izraelu, čija je povijest daleko manje hrabra i viteška nego naših Zrinsko Frankopana. Opera u Boj u boj, izvodi se u dalekom Japanu, Austriji, Mađarskoj ali ne i u Hrvatskoj.

O povijesnom gradu Zrinu, gradu Zrinsko – Frankopana, jako malo građani znaju i zato je odaziv i zadovoljstvo sa tribinama veliko. Građani najčešće znaju reći da to nikada nisu čuli. Velika je to sramota za sve Vlade zadnjih 30 godina. Pokazali su, svojim primjerom da im do hrvatske povijesti, Hrvata i povijesne istine ni malo nije stalo. Vrijeme je za promjene.

Slavica Vučko – Predsjednica Inicijative Hrvatska sloga

Zrin – Ponos hrvatske nacije i mjesto patnje i stradanja zove, podsjeća i opominje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari