U surovom kamenjaru, stotinjak metara ispod surih kamenih litica, smjestio se glavni izvor Cetine poznat kao Glavaševo vrelo u čijoj se bistroj vodi zrcali okolni krajolik Dinarskih goleti.
Prekrasna boja jezera iz kojeg izvire rijeka Cetina poziva nas na ovu nevjerojatnu ljepotu zarobljenu u srcu dalmatinskog krša. U prirodnom kamenjaru, stotinjak metara ispod surih kamenih litica, smjestio se glavni izvor Cetine poznat kao Glavaševo vrelo, u čijoj se bistroj vodi zrcali okolni krajolik dinarskih goleti.
Atraktivnog srcolikog oblika jezero poziva da mu se približite, pogledate i da osjetite njegove čari.To su najbolje osjetili hrabri ronioci kojima je ovo jezero stalna inspiracija i adrenalinski zov kojem ne odolijevaju, pa se svako malo spuštaju u njegove mistične dubine i mračne labirinte. Lokalitet Vrela Cetine s površinom od oko 30-tak ha zaštićen je 1972. godine. Niz krških vrela, od kojih su tri glavna: Veliko vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo, formirao se uz rub Paškog polja, podno Dinare.
Sva vrela nastala su na kontaktu nepropusnih lapora u polju i vodonepropusnih vapnenaca okolne zaravni i uzlaznog su tipa. Pozornost privlače izrazitom bistrinom i modrozelenom bojom. Veliko vrelo ili izvor Glavaš potopljeni je speleološki objekt koji su do sada ronioci istražili do 150 m dubine.
Nedaleko od vrela nalazi se najstarija starohrvatska crkva u Hrvatskoj – crkva sv. Spasa. Crkvica je predromaničke forme sa zvonikom, sagrađena u 9. stoljeću.
Uz crkvu se nalazi i groblje sa stećcima, koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća. Dodajmo kako se izvor rijeke Cetine nalazi se na 385 metara nadmorske visine nedaleko od Kijeva, Civljana i Vrlike. Kroz stotinjak kilometara dugim tokom Cetina se do ušća u more u Omišu najprije lijeno proteže poljima i udolinama, potom se provlači kroz klance, kanjone i gudure, prolazi preko brana, ispod mostova, tvori prekrasne brzake… i bajkovite prizore vrijedne divljenja.