Hitna helikopterska služba obavila je više od 2200 intervencija na hrvatskim otocima, dok su brze brodice hitne pomorske službe ostvarile gotovo 900 akcija spašavanja. Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da su ti projekti znatno unaprijedili dostupnost zdravstvene skrbi na otocima i spasili brojne živote.
Više od 2200 helikopterskih intervencija i 867 pomorskih akcija
Ukupno 2241 intervenciju na otocima provela je Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), dok je flota od šest brzih brodica imala 867 hitnih intervencija. Najviše helikopterskih letova izvedeno je iz splitske baze na Braču, njih 1205, a iz riječke baze na Krku 1036.
Ministrica Hrstić na kongresu „Puls periferije“ naglasila je da je prioritet osigurati dostupnu zdravstvenu skrb stanovnicima otoka i turistima. „Funkcioniranje helikopterske hitne službe pokazalo se iznimno svrsishodnim. Tijekom godinu i pol dana, otkad je u punoj funkciji, spasila je mnoge živote i znatno unaprijedila sigurnost građana“, rekla je Hrstić.
Mobilne ambulante i ljekarne povećavaju dostupnost skrbi
Ministrica je posebno istaknula projekt mobilnih ambulanti i ljekarni. Dvije brodice – mobilne ljekarne – djeluju na području 18 stalno naseljenih otoka Zadarske županije i osiguravaju redovitu opskrbu lijekovima. U tijeku je i nabava vozila mobilne ambulante za Korčulu, koje će pomoći starijim i teško pokretnim osobama.
„Kada smo pokretali projekt mobilnih ljekarni, reakcije stanovnika bile su iznimno pozitivne. Ljudi više ne moraju putovati kilometrima do najbliže ljekarne, što im daje sigurnost i kontinuitet terapije“, poručila je Hrstić.
Pedijatrijska skrb najveći izazov na otocima
Ministrica je upozorila da je prosječna dob liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti visoka te da su mnogi pred mirovinom. Najveći deficit bilježi se u pedijatrijskoj skrbi. „Na nama je da osmislimo kako privući mlade liječnike i spriječiti njihov odlazak u velike bolničke centre“, rekla je Hrstić.
Podaci pokazuju da obiteljska medicina ima najbolju popunjenost, dok mnogi otoci nemaju pedijatre, ginekologe ni kućnu njegu. Ministarstvo planira nove programe osnaživanja mladih liječnika, uključujući dodatne bodove za rad u otočnim i depriviranim područjima.
Telemedicina i dodatni timovi tijekom sezone
Hrstić je naglasila važnost telemedicine koja omogućuje stručnu podršku liječnicima na udaljenim lokacijama. Kao primjer navela je EKG holter koji se može postaviti pacijentu u otočnom domu zdravlja, a očitavanje obavlja kardiolog u telemedicinskom centru.
Ministrica je dodala da su domovi zdravlja u sezoni dobili mogućnost ugovaranja dodatnih timova, čime se rasterećuje otočno zdravstveno osoblje. Trenutačno je aktivno 40 lokacija s dodatnim timovima, od kojih 13 na otocima.
Zaključila je da sve mjere – od helikopterske i pomorske hitne medicinske službe do mobilnih ljekarni, ambulanti i telemedicine – potvrđuju ulaganje Ministarstva i Vlade u jednaku dostupnost zdravstvene zaštite na kopnu i otocima.
Drugi kongres o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama „Puls periferije“ održava se od 17. do 19. listopada u Novalji na Pagu.
Hina/Kamenjar
