A sada i neÅ”to osobno. Sedamdeset i Å”esta obljetnica partizanskog proboja na Biljegu proslavljena je proÅ”le nedjelje na Petrovoj gori. Organizirao ju je Milorad Pupovac i njegovo Srpsko narodno vijeÄe sa Savezom antifaÅ”istiÄkih boraca i antifaÅ”ista Republike Hrvatske uz srpsko kolo i jugoslavenske zastave. To me je obljetniÄko dogaÄanje naroda podsjetilo na jednu moju novinarsku epizodu iz vremena poÄetaka agresije Srbije i Jugoslavenske narodne armije na tek uspostavljenu hrvatsku državu.
Naime, tada sam kao novinarka āVeÄernjeg listaā pa sve do poÄetaka devedesetih dobro suraÄivala s kolegicom Milkom LjubiÄiÄ. No, najavu prvih viÅ”estranaÄkih izbora i demokratskih promjena kolegica Milka koja tada pratila rad radniÄkih sindikata doÄekuje s negodovanjem. Isprva potiho, a onda sve glasnije. Za tadaÅ”nje ipak veÄinsko redakcijsko oduÅ”evljenje raspada komunistiÄke partije i stvaranja Hrvatske, Milka pokazuje gotovo neprijateljsko raspoloženje. Na gotovo svakodnevna uvjeravanja da Äemo slobodnije živjeti i pisati, da Äemo napokon moÄi graditi cestu Zagreb ā Split i da imamo jedinu nam Domovinu, u kojoj se zajedniÅ”tvo podrazumijeva, uostalom kao Å”to smo ga u redakciji živjeli godinama, Milka se ogluÅ”ivala.
Sve joj je milije postajalo velikosrpsko huÅ”kanje Mile DakiÄa tadaÅ”njeg direktora Memorijalnog centra Petrova gora, koji Äe na toj āfunkcijiā ostati i u tzv SAO krajini, a kojem Äe nakon osloboÄenja Hrvatske biti suÄeno za poticanje na ubojstvo hrvatske policijske patrole 1991. u BudaÄkoj Rijeci kod Krnjaka. JoÅ” naivno vjerujuÄi da Milkina āpartijnostā kao kod DakiÄa neÄe prijeÄi u velikosrpstvo, pokuÅ”avala sam sve ne bi li je uvjerila, za razliku od agresorske propagande da hrvatsko pravo na vlastitu državu ne ugrožava Srbe. No, sve je bilo uzaludno. Jedno je jutro nestala iz redakcije. Nije je zadržala ni odliÄna plaÄa, prijateljsko redakcijsko okruženje i neupitna podobnost kod tadaÅ”nje uredniÄke vrhuÅ”ke.
OtiÅ”la je na Petrovu goru Mili DakiÄu i svome bratu koji se pridružio srpskim agresorima i preuzela voÄenje propagandne radio postaje. Petrova se gora uskoro pretvorila u pravo ÄetniÄko JNA uporiÅ”te. Pod simbolom petokrake s tog se mjesta u Domovinskom ratu vojno i propagandno ubijalo Hrvate. Istom petokrakom koju je proÅ”le nedjelje Milorad Pupovac pokuÅ”ao abolirati od odgovornosti za zloÄine, tvrdeÄi da su srpsku agresiju provodile nekakve āultranacionalistiÄke i profaÅ”istiÄke grupacijeā, lažirajuÄi tako povijest Domovinskog rata posve u skladu s aktualnom srpskom politikom Aleksandra VuÄiÄa. JoÅ” je licemjerniji PupovÄev zahtjev Republici Hrvatskoj da se obnovi partizanski āMemorijalni centarā i spomenik NOB-u Vojina BakiÄa koje su najviÅ”e devastirali upravo oni koji su s Milom DakiÄem i Srpskim narodnim vijeÄem taj dio Hrvatske okupirali.
Danas, u sve uÄestalijim āantifaÅ”istiÄkimā ophodnjama po Hrvatskoj na izvorima Drugog svjetskog rata Milorad Pupovac i njegov SNV hrane i dalje velikosrpski mit o tobožnjem srpskom antifaÅ”izmu i opasnom hrvatskom ustaÅ”tvu. Dok istodobno uporno ne želi imenovati agresora na Hrvatsku. U toj misiji izmeÄu VuÄiÄa, Vulina i Pupovca nema nikakve razlike. A da paradoks bude joÅ” veÄi, te je nedjelje Milorad Pupovac ravno s Petrove gore kao koalicijski partner siÅ”ao u HTV-ov studio arbitrirati o najvažnijim pitanjima hrvatske buduÄnosti.
Prije nekoliko godina srela sam na Prisavlju Milku LjubiÄiÄ. Rekla je da se skrasila kod Pupovca u Srpskom narodnom vijeÄu. Bila je joÅ” ljuta i ogorÄena na Hrvatsku. Ljubazno smo se pozdravile. A ja si joÅ” do danas ne mogu oprostiti da je tada na Prisavlju nisam pitala ā pa Å”to si Milka radila na Petrovoj gori ?
Uz naÅ”u āpapinskuā ministricu drvlje i kamenje po Hrvatskoj je manje bolno kada se ignorira otrov iz Europe
Ovaj tjedan Hrvatska je preuzela predsjedanje VijeÄem Europe. DugaÄak i trnovit bio je put do ovog postignuÄa. Älanicom je postala prije 22 godine u Strasbourgu kao tada Äetrdeseta zemlja. Pregovori su bili teÅ”ki, a na trenutke i muÄni. Za razliku od drugih zemalja, tadaÅ”njoj mladoj hrvatskoj državi i Predsjedniku TuÄmanu prigovaralo se kojeÅ”ta. Od hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, oslobodilaÄkih vojnih operacija āBljeskaā i āOlujeā kojima su osloboÄeni okupirana podruÄja zemlje, pa sve do prigovora o manjku slobode medija. Koliko nas je VijeÄe Europe voljelo vidjelo se i na dan službenog primanja, kada je tadaÅ”njeg ministra vanjskih poslova Matu GraniÄa zasula gomila letaka s otisnutom naslovnicom Feral Tribuna, uz komentar da hrvatska krÅ”i slobodu medija.
Bitku za slobodu medija prema mjerilima VijeÄa Europe možda najbolje ilustrira primjer nekadaÅ”njeg novinara āSlobodne Dalmacijeā Zorana Vukmana nakon treÄesijeÄanjske smjene vlasti 2000. Naime, nakon intervjua s tadaÅ”njim premijerom Ivicom RaÄanom kojemu je postavio ānezgodnoā pitanje Å”to misli o baÅ”tini SKH, munjevito je uz pomoÄ unutar redakcijskih āzdravihā snaga predvoÄenih kolegom Antom TomiÄem, zaradio izvanredni otkaz. Nikad se viÅ”e nije zaposlio u nekom hrvatskom mainstream mediju.
Danas su u hrvatskim medijima tadaÅ”nji raÄanovsko-mesiÄevski novinarski agenti, kako je zapisao ovih dana Vukman, postali perjanice farsiÄnih hrvatskih medijskih āslobodaā. SKOJ nikad nije nestao, on živi, djeluje i pomlaÄuje, zato su ti neoboljÅ”evici i neojugoslaveni opsjednuti danas ustaÅ”tvom, tvrdi Vukman. Možda nas upravo zato i ne bi trebalo Äuditi pomalo Å”okantno izvjeÅ”Äe i prozivka VijeÄa Europe ovoga tjedna neposredno prije hrvatskog preuzimanja presjedanja tom organizacijom o eskalaciji rasistiÄkog govora mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma.
Uz opasku da sve viÅ”e jaÄa nacionalizam, posebno meÄu mladima u obliku veliÄanja faÅ”istiÄkog ustaÅ”kog režima. S obzirom na orkestriranu danaÅ”nju propagandu tzv. āantifaÅ”izacijeā Hrvatske koja podsjeÄa na sliÄnu kampanju iz istih krugova o ustaÅ”izaciji zemlje s poÄetka devedesetih godina, ova pljuska Hrvatskoj iz Strasbourga mogla se oÄekivati. Mogao se doduÅ”e oÄekivati i odgovor Å”efice hrvatske diplomacije Marije BuriÄ PejÄinoviÄ, koja je preuzela Å”estomjeseÄno presjedanje najstarijom europskom organizacijom.
Umjesto da odgovori Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije VijeÄa Europe (ECRI) i objasni da je iskazivanje domoljublja i patriotizma u Hrvatskoj europska steÄevina, za razliku od sporadiÄnih incidenata kojima takoÄer, joÅ” u veÄoj mjeri obiluje cijela Europa. Kao i o najveÄim standardima zaÅ”tite manjina koje za razliku od europske prakse danas sudjeluju i u vlasti u Hrvatskoj. MeÄutim naÅ”a je ministrica izabrala drugaÄiju taktiku.
Ona Äe papskije od Pape kao predsjedavajuÄa u VijeÄu Europe kao jedan od hrvatskih prioriteta promovirati Istanbulsku konvenciju koja je izazvala toliko politiÄkih i kulturnih potresa u Hrvatskoj. U mazohistiÄkom stilu, s provincijskim kompleksom da bi trebali biti veÄi Europejci od svih ostalih naÅ”a je ministrica u maniri nezamjeranja samo odÅ”utjela packe VijeÄa Europe. U lijeÄenju od europskog kompleksa da je Hrvatska tradicionalna, ognjiÅ”tarska, katoliÄki zatucana zemlja, ministrica bi uz Istanbulsku, svakako trebala promovirati i meÄunarodno sponzoriranu slikovnicu za hrvatske vrtiÄke uzraste āMoju duginu obiteljā. Možda bi i to pomoglo da i Hrvatska napokon āizaÄeā iz europskog ormara u kojem je joÅ” kao suverena država pod dubinskom prismotrom.
āBolje s vragom nego s BernardiÄemā
Borg i Hrvati, nova je hrvatska doskoÄica kao odgovor graÄanske nemoÄi i javnog skandaliziranja nad āaferom hotmailā, u kojima su savjetnici grupe Borg pod vodstvom sada veÄ bivÅ”e potpredsjednice Vlade napisali zakon lex Agrokor, a onda prema njemu omoguÄili sebi zaradu od gotovo osam tisuÄa kuna dnevno za savjetniÄke usluge. Pola milijarde kuna teÅ”ka afera, financijski najveÄa do sada joÅ” trese Vladu, pa i samoga premijera.
Svoju Å”ansu u novonastalim okolnostima u kojima cure i novi mailovi koji upuÄuju da je premijer znao za grupu Borg, najviÅ”e vidi nestrpljivi Å”ef SDP-a Davor BernardiÄ. Premda neki novinari tvrde da je cijela zemlja postala upravo njegov talac, koji je svakog dana upravo živi dokaz da joÅ” dugo s njim na vidiku nema suvisle oporbene alternative. A kako bi i bilo kad se u danu saborske rasprave o izmjenama Zakona o sukobu interesa i interpelaciji o raspuÅ”tanju Sabora s kojima su esdepeovci naumili ruÅ”iti Vladu i premijera, BernardiÄ pojavio, ostavku zatražio i otiÅ”ao. Zato je palicu umjesto njega preuzeo agilni Å”ef Živog zida Ivan Vilibor SinÄiÄ. Bit Äe zanimljivo Äuti kako Äe BernardiÄ objaÅ”njavati sljedeÄe ankete javnoga mnijenja o popularnosti stranaka.
Njih nije htio Äekati iskusni partijac Zdravko Ronko koji je odluÄio spaÅ”avati i SDP i naciju od, kako ga je nazvao, āuhljebaā BernardiÄa. Ronko Äe se povezati, kaže i s crnim vragom, dat Äe ruku i za HDZ samo da ne padne ova Vlada, jer Ronko koji je 25 godina bio u SDP-u valja najbolje zna Å”to bi nas pod BernardiÄem moglo snaÄi. Možda je predsjednik SDP-a i u pravu kad ovih dana tvrdi da je SDP spreman preuzeti vlast, mali je problem samo u tome Å”to biraÄi joÅ” nisu spremni preuzeti njega.
InaÄe kako javljaju volonteri referendumske inicijative Narod odluÄuje, nakonā Otvorenogā Mislava Togonala u kojem su gostovali Vojko Obersnel , Furio Radin i KreÅ”o Beljak gužva se na njihovim Å”tandovima znatno uveÄala.
Hloverka Novak SrziÄ/Dnevno.hr
