KamenjarKamenjarKamenjar
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
Povećaj fontAa
KamenjarKamenjar
Povećaj fontAa
Pretraži
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
Ā© 2026 Kamenjar.com. Trn u oku od 2013.
Gost Kolumne

Hloverka Novak Srzić: Bolje s vragom nego s Bernardićem

Objavio/la: Marijan T
19/05/2018

A sada i neÅ”to osobno. Sedamdeset i Å”esta obljetnica partizanskog proboja na Biljegu proslavljena je proÅ”le nedjelje na Petrovoj gori. Organizirao ju je Milorad Pupovac i njegovo Srpsko narodno vijeće sa Savezom antifaÅ”ističkih boraca i antifaÅ”ista Republike Hrvatske uz srpsko kolo i jugoslavenske zastave. To me je obljetničko događanje naroda podsjetilo na jednu moju novinarsku epizodu iz vremena početaka agresije Srbije i Jugoslavenske narodne armije na tek uspostavljenu hrvatsku državu.

Naime, tada sam kao novinarka ā€œVečernjeg listaā€ pa sve do početaka devedesetih dobro surađivala s kolegicom Milkom Ljubičić. No, najavu prvih viÅ”estranačkih izbora i demokratskih promjena kolegica Milka koja tada pratila rad radničkih sindikata dočekuje s negodovanjem. Isprva potiho, a onda sve glasnije. Za tadaÅ”nje ipak većinsko redakcijsko oduÅ”evljenje raspada komunističke partije i stvaranja Hrvatske, Milka pokazuje gotovo neprijateljsko raspoloženje. Na gotovo svakodnevna uvjeravanja da ćemo slobodnije živjeti i pisati, da ćemo napokon moći graditi cestu Zagreb – Split i da imamo jedinu nam Domovinu, u kojoj se zajedniÅ”tvo podrazumijeva, uostalom kao Å”to smo ga u redakciji živjeli godinama, Milka se ogluÅ”ivala.

Sve joj je milije postajalo velikosrpsko huÅ”kanje Mile Dakića tadaÅ”njeg direktora Memorijalnog centra Petrova gora, koji će na toj ā€œfunkcijiā€ ostati i u tzv SAO krajini, a kojem će nakon oslobođenja Hrvatske biti suđeno za poticanje na ubojstvo hrvatske policijske patrole 1991. u Budačkoj Rijeci kod Krnjaka. JoÅ” naivno vjerujući da Milkina ā€partijnostā€ kao kod Dakića neće prijeći u velikosrpstvo, pokuÅ”avala sam sve ne bi li je uvjerila, za razliku od agresorske propagande da hrvatsko pravo na vlastitu državu ne ugrožava Srbe. No, sve je bilo uzaludno. Jedno je jutro nestala iz redakcije. Nije je zadržala ni odlična plaća, prijateljsko redakcijsko okruženje i neupitna podobnost kod tadaÅ”nje uredničke vrhuÅ”ke.

OtiÅ”la je na Petrovu goru Mili Dakiću i svome bratu koji se pridružio srpskim agresorima i preuzela vođenje propagandne radio postaje. Petrova se gora uskoro pretvorila u pravo četničko JNA uporiÅ”te. Pod simbolom petokrake s tog se mjesta u Domovinskom ratu vojno i propagandno ubijalo Hrvate. Istom petokrakom koju je proÅ”le nedjelje Milorad Pupovac pokuÅ”ao abolirati od odgovornosti za zločine, tvrdeći da su srpsku agresiju provodile nekakve ā€œultranacionalističke i profaÅ”ističke grupacijeā€, lažirajući tako povijest Domovinskog rata posve u skladu s aktualnom srpskom politikom Aleksandra Vučića. JoÅ” je licemjerniji Pupovčev zahtjev Republici Hrvatskoj da se obnovi partizanski ā€œMemorijalni centarā€ i spomenik NOB-u Vojina Bakića koje su najviÅ”e devastirali upravo oni koji su s Milom Dakićem i Srpskim narodnim vijećem taj dio Hrvatske okupirali.

Danas, u sve učestalijim ā€œantifaÅ”ističkimā€ ophodnjama po Hrvatskoj na izvorima Drugog svjetskog rata Milorad Pupovac i njegov SNV hrane i dalje velikosrpski mit o tobožnjem srpskom antifaÅ”izmu i opasnom hrvatskom ustaÅ”tvu. Dok istodobno uporno ne želi imenovati agresora na Hrvatsku. U toj misiji između Vučića, Vulina i Pupovca nema nikakve razlike. A da paradoks bude joÅ” veći, te je nedjelje Milorad Pupovac ravno s Petrove gore kao koalicijski partner siÅ”ao u HTV-ov studio arbitrirati o najvažnijim pitanjima hrvatske budućnosti.

Prije nekoliko godina srela sam na Prisavlju Milku Ljubičić. Rekla je da se skrasila kod Pupovca u Srpskom narodnom vijeću. Bila je joÅ” ljuta i ogorčena na Hrvatsku. Ljubazno smo se pozdravile. A ja si joÅ” do danas ne mogu oprostiti da je tada na Prisavlju nisam pitala – pa Å”to si Milka radila na Petrovoj gori ?

Čitajte i ovo

Jedna bitka za drugom
(Ne)stvarni život Europe otkriva političku Ŕprancu koja oblikuje Zapad
Kako zlorabljen pojam ā€˜faÅ”izam’ muti javni prostor
Mirjana Kasapović: Kako sam skrivila napad homoerotskih desničarskih grafitera na Juricu Pavičića?

Uz naÅ”u ā€˜papinsku’ ministricu drvlje i kamenje po Hrvatskoj je manje bolno kada se ignorira otrov iz Europe

Ovaj tjedan Hrvatska je preuzela predsjedanje Vijećem Europe. Dugačak i trnovit bio je put do ovog postignuća. Članicom je postala prije 22 godine u Strasbourgu kao tada četrdeseta zemlja. Pregovori su bili teÅ”ki, a na trenutke i mučni. Za razliku od drugih zemalja, tadaÅ”njoj mladoj hrvatskoj državi i Predsjedniku Tuđmanu prigovaralo se kojeÅ”ta. Od hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, oslobodilačkih vojnih operacija ā€œBljeskaā€ i ā€œOlujeā€ kojima su oslobođeni okupirana područja zemlje, pa sve do prigovora o manjku slobode medija. Koliko nas je Vijeće Europe voljelo vidjelo se i na dan službenog primanja, kada je tadaÅ”njeg ministra vanjskih poslova Matu Granića zasula gomila letaka s otisnutom naslovnicom Feral Tribuna, uz komentar da hrvatska krÅ”i slobodu medija.

Bitku za slobodu medija prema mjerilima Vijeća Europe možda najbolje ilustrira primjer nekadaÅ”njeg novinara ā€œSlobodne Dalmacijeā€ Zorana Vukmana nakon trećesiječanjske smjene vlasti 2000. Naime, nakon intervjua s tadaÅ”njim premijerom Ivicom Račanom kojemu je postavio ā€œnezgodnoā€ pitanje Å”to misli o baÅ”tini SKH, munjevito je uz pomoć unutar redakcijskih ā€œzdravihā€ snaga predvođenih kolegom Antom Tomićem, zaradio izvanredni otkaz. Nikad se viÅ”e nije zaposlio u nekom hrvatskom mainstream mediju.

Danas su u hrvatskim medijima tadaÅ”nji račanovsko-mesićevski novinarski agenti, kako je zapisao ovih dana Vukman, postali perjanice farsičnih hrvatskih medijskih ā€œslobodaā€. SKOJ nikad nije nestao, on živi, djeluje i pomlađuje, zato su ti neoboljÅ”evici i neojugoslaveni opsjednuti danas ustaÅ”tvom, tvrdi Vukman. Možda nas upravo zato i ne bi trebalo čuditi pomalo Å”okantno izvjeŔće i prozivka Vijeća Europe ovoga tjedna neposredno prije hrvatskog preuzimanja presjedanja tom organizacijom o eskalaciji rasističkog govora mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma.

Uz opasku da sve viÅ”e jača nacionalizam, posebno među mladima u obliku veličanja faÅ”ističkog ustaÅ”kog režima. S obzirom na orkestriranu danaÅ”nju propagandu tzv. ā€œantifaÅ”izacijeā€ Hrvatske koja podsjeća na sličnu kampanju iz istih krugova o ustaÅ”izaciji zemlje s početka devedesetih godina, ova pljuska Hrvatskoj iz Strasbourga mogla se očekivati. Mogao se doduÅ”e očekivati i odgovor Å”efice hrvatske diplomacije Marije Burić Pejčinović, koja je preuzela Å”estomjesečno presjedanje najstarijom europskom organizacijom.

Umjesto da odgovori Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) i objasni da je iskazivanje domoljublja i patriotizma u Hrvatskoj europska stečevina, za razliku od sporadičnih incidenata kojima također, joÅ” u većoj mjeri obiluje cijela Europa. Kao i o najvećim standardima zaÅ”tite manjina koje za razliku od europske prakse danas sudjeluju i u vlasti u Hrvatskoj. Međutim naÅ”a je ministrica izabrala drugačiju taktiku.

Ona će papskije od Pape kao predsjedavajuća u Vijeću Europe kao jedan od hrvatskih prioriteta promovirati Istanbulsku konvenciju koja je izazvala toliko političkih i kulturnih potresa u Hrvatskoj. U mazohističkom stilu, s provincijskim kompleksom da bi trebali biti veći Europejci od svih ostalih naÅ”a je ministrica u maniri nezamjeranja samo odÅ”utjela packe Vijeća Europe. U liječenju od europskog kompleksa da je Hrvatska tradicionalna, ognjiÅ”tarska, katolički zatucana zemlja, ministrica bi uz Istanbulsku, svakako trebala promovirati i međunarodno sponzoriranu slikovnicu za hrvatske vrtićke uzraste ā€œMoju duginu obiteljā€. Možda bi i to pomoglo da i Hrvatska napokon ā€œizađeā€ iz europskog ormara u kojem je joÅ” kao suverena država pod dubinskom prismotrom.

ā€˜Bolje s vragom nego s Bernardićem’

Borg i Hrvati, nova je hrvatska doskočica kao odgovor građanske nemoći i javnog skandaliziranja nad ā€aferom hotmailā€, u kojima su savjetnici grupe Borg pod vodstvom sada već bivÅ”e potpredsjednice Vlade napisali zakon lex Agrokor, a onda prema njemu omogućili sebi zaradu od gotovo osam tisuća kuna dnevno za savjetničke usluge. Pola milijarde kuna teÅ”ka afera, financijski najveća do sada joÅ” trese Vladu, pa i samoga premijera.

Svoju Å”ansu u novonastalim okolnostima u kojima cure i novi mailovi koji upućuju da je premijer znao za grupu Borg, najviÅ”e vidi nestrpljivi Å”ef SDP-a Davor Bernardić. Premda neki novinari tvrde da je cijela zemlja postala upravo njegov talac, koji je svakog dana upravo živi dokaz da joÅ” dugo s njim na vidiku nema suvisle oporbene alternative. A kako bi i bilo kad se u danu saborske rasprave o izmjenama Zakona o sukobu interesa i interpelaciji o raspuÅ”tanju Sabora s kojima su esdepeovci naumili ruÅ”iti Vladu i premijera, Bernardić pojavio, ostavku zatražio i otiÅ”ao. Zato je palicu umjesto njega preuzeo agilni Å”ef Živog zida Ivan Vilibor Sinčić. Bit će zanimljivo čuti kako će Bernardić objaÅ”njavati sljedeće ankete javnoga mnijenja o popularnosti stranaka.

Njih nije htio čekati iskusni partijac Zdravko Ronko koji je odlučio spaÅ”avati i SDP i naciju od, kako ga je nazvao, ā€œuhljebaā€ Bernardića. Ronko će se povezati, kaže i s crnim vragom, dat će ruku i za HDZ samo da ne padne ova Vlada, jer Ronko koji je 25 godina bio u SDP-u valja najbolje zna Å”to bi nas pod Bernardićem moglo snaći. Možda je predsjednik SDP-a i u pravu kad ovih dana tvrdi da je SDP spreman preuzeti vlast, mali je problem samo u tome Å”to birači joÅ” nisu spremni preuzeti njega.

Inače kako javljaju volonteri referendumske inicijative Narod odlučuje, nakonā€ Otvorenogā€ Mislava Togonala u kojem su gostovali Vojko Obersnel , Furio Radin i KreÅ”o Beljak gužva se na njihovim Å”tandovima znatno uvećala.

Hloverka Novak Srzić/Dnevno.hr

Podijeli
Facebook Whatsapp Whatsapp Kopiraj poveznicu
Komentari
  • Roko Božikov • 07/05/2026
    IdeoloÅ”ki maskenbal u Puli: Promicanje simbola agresije pod krinkom ā€˜nostalgije’
  • Julija • 07/05/2026
    Tito je znao za zločine nakon zavrŔetka II. svjetskog rata
  • Julija • 07/05/2026
    Tito je znao za zločine nakon zavrŔetka II. svjetskog rata
KamenjarKamenjar
Pratite nas
Kamenjar.com - trn u oku od 2013.
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
DobrodoŔli na Kamenjar
Username or Email Address
Password

Lost your password?