ProsjeÄni IQ je negdje oko 97. To je gotovo 60 manje od IQ-a koje su imali, recimo, Stephen Hawking i Einstein. Ovaj potonji nas je razveselio uzreÄicom kako su samo dvije stvari bezgraniÄne ā svemir i glupost, uz napomenu da za svemir to joÅ” nije 100 posto siguran.
Jednom je, u trenutku iskrenosti, rekao naÅ” psihijatar dr.Ā Herman VukuÅ”iÄ: āNema zdravih, ima samo nepregledanihā. Koliko ima hrvatskih povjesniÄara koji nisu pregledani samo Bog zna. Koliki je prosjeÄni IQ naÅ”ih hrvatskih povjesniÄara i onih koji piÅ”u srednjoÅ”kolske udžbenike povijesti ocijenite sami, odnosno koliko ih je ānepregledanihā. VeÄ su āpre(o)gledaniāĀ KlasiÄ,Ā Goldstein,Ā Jakovina,Ā Markovina, a svoj pregled Äekaju razni jugo-autori srednjoÅ”kolskih povijesnih udžbenika.
Najnovija prijava za taj pregled mogla bi biti i zaĀ AkmadžuĀ iĀ HasanbegoviÄa. Naime, u Zagrebu je, u okviru Hrvatskog instituta za povijest, održan kolokvij pod nazivom: āBosanska golgota Äetnika 1945.ā. Gosti su bili srbijanski āistoriÄariāĀ Bojan DimitrijeviÄĀ iĀ Nemanja DeviÄ. Zanima me samo IQ organizatora ovog skupa bez obzira na opÄe poznate povijesne Äinjenice. Naime, veÄ nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. ÄetniciĀ Draže MihailoviÄaĀ poÄeli su najprije tajno, a potom i javno približavanje Titu i komunistima. Zagreb su tako āoslobodileā mijeÅ”ane partizansko-ÄetniÄke jedinice, naravno u partizanskim uniformama.
Gura li nas se u obnovljeno jugo-bratstvo i jedinstvo?
Tako je partizanski generalĀ DapÄeviÄĀ jednom prilikom priznao da su u svibnju 1945. partizani strijeljali kraj Maribora oko 30 tisuÄa ustaÅ”a i domobrana, a Äetnici su, uz asistenciju Engleza, puÅ”teni kuÄi. KlasiÄ zna āznanjeā. Aktualni jugo-istoriÄarĀ Hrvoje KlasiÄĀ je āÅ”okovanā pa kaže: āÅ okantno je da su za istim stolom sjedili oni koji veliÄaju ustaÅ”ke zloÄine nad Srbima i ÄetniÄke zloÄine nad Hrvatima i revitaliziraju ihā. A onog koji veliÄa partizanske zloÄine nad Hrvatima nisu pozvali za stol. Odmah svi na pregled! Uglavnom po KlasiÄu su Äetnici i ustaÅ”e ādobro suraÄivaliā u Drugom svjetskom ratu. Valjda je po KlasiÄu ta suradnja iÅ”la toliko daleko da su udovice Äetnika od NDH dobivale mirovine, hranu, lijekove, oružje⦠NaÅ” āistoriÄarā valjda āmisliā da su onda s tim oružjem Äetnici napadali njegove partizane. Vjerojatno i onda kad su se pred kraj rata masovno presvlaÄili u partizanske uniforme nakon obaveznog brijanja⦠Ma kakav Drugi svjetski rat! Po KlasiÄu i jugo-povjesniÄarima to je bio samo bratoubilaÄki rat partizana, ustaÅ”a i Äetnika. MeÄutim, za to klanje su nakon 8. svibnja 1945. platili iskljuÄivo ustaÅ”e dok Äetnici i partizani preko svojih nasljednika i danas primaju āpenzijeā od RHā¦
Mirovine, naime, primaju samo oni koji su se borili i izborili za TuÄmanovu Hrvatsku. A epizoda s Hrvatskim institutom za povijest, Miroslavom Akmadžom, HasanbegoviÄem, KlasiÄem te ÄetniÄkim istoriÄarima DimitrijeviÄem i DeviÄem samo pokazuje u kojoj smo joÅ” mjeri zatrovani vulgarnom ideoloÅ”kom jugo-propagandom i koliko smo joÅ” daleko od izljeÄenja. Ako uopÄe jesmo? Možda je to baÅ” put kojim nas se stalno pomalo i tobože neprimjetno gura u neko obnovljeno jugo bratstvo i jedinstvo.
U Koprivnici je trideset metara od policijske postaje eksplodirala eksplozivna naprava.
Policija nije reagirala jer nije bilo dojave graÄana.
MuÅ”karci opet kleÄe i mole, naruÅ”avaju javni red i mir jugofila, ateista i āprogresivnihā liberala. Preglasno mole.Ā Fred MatiÄ, inaÄe zvan Punjena ptica, je ponovno u ekstazi. Bio je Ävrstog uvjerenja kako je aktivizam u državi za koju se on borio dozvoljen samo za ljeviÄare i liberale (npr.: za pripadnike Možemo! kaoĀ BenÄiÄku,Ā UrÅ”u RaukarĀ i sl.). Nigdje nisam proÄitao ni vidio da āmoliteljiā urlaju, potežu druge za rukav, ometaju promet, deru se da je pobaÄaj ācivilizacijski dometā, leže po ploÄnicima, lobiraju kod āsvojihā istomiÅ”ljenika u Saboru da galame po medijima i zagovaraju ih⦠Ljudi samo kleÄe i mole. Uglavnom, djeluju dijametralno suprotno od Freda MatiÄa. Po reakcijama na fejsu Fred mnogima ide na āonu stvarā. Koja je to stvar ostaje na Fredu da sam utvrdi. Jednog Äe dana možda i naÅ” Fred otkriti āsveti gralāā¦
Kao Å”to je nekadaÅ”nji predsjednik RHĀ Stipe MesiÄĀ dodijelio ameriÄkom veleposlanikuĀ Williamu MontgomeryjuĀ velered kneza Trpimira zbog njegovih zasluga za uvoÄenje vele-reda, možda ga jednom, akoĀ KolindaĀ opet postane predsjednica, dobije i Fred MatiÄ.
Drago mi je da se nakon Splita i Zagreb poklonio naÅ”em āvelikanuāĀ Miljenku Smoji. Smoje to i zaslužuje.Ā Karmela DevÄiÄĀ u VeÄernjaku nas poduÄava: āOtkud splitski diÅ”pet?ā Nastavlja: āTražila se karta viÅ”eā. ZagrepÄani kuže Å”to je prava kvaliteta. Kad jeĀ Dragan Despot, pred otprilike godinu dana, postavio na scenu Krležin roman āNa rubu pametiā iz 1938., dvorana na Trgu bana JelaÄiÄa bila je poluprazna. Danas, sto metara sjevernije, traži se karta viÅ”e za āVelo mistoā. OÄito, svoj istanÄan ukus žitelji glavnog grada pokazuju tek kad se pojaveĀ Lepa BrenaĀ i Smoje. Nekako je simboliÄno da Äe oboje nastupiti u hrvatskoj ākomedijiā.
Smoje je bio pravi jugoslavenski druker
No vratimo se mi naÅ”em Miljenku. Tip je bio stvarno osebujan lik. Danas ga se Å”toviÅ”e podiže na razinu idola. Kao, bio je ānaÅ” Äovikā koji se rugao vlastodrÅ”cima. Ha, ha, ha! Smoje je bio stopostotni režimski novinar i cinker. Ne āžviždaÄā nego druker. VeÄ sam viÅ”e puta pisao o tome kako postoji sudska presuda iz koje je vidljivo da je ānaÅ” Äovikā prijavio miliciji taksistu koji je povjerovao kako je Smoje ānaÅ” Äovikā.
Smoje je bio definitivno jedan od kulturnjaÄkih stupova tadaÅ”njeg komunistiÄkog režima. U protivnom mu nikada ne bi bilo ni dozvoljeno da napiÅ”e i snimi humoristiÄke serije āNaÅ”e malo mistoā i āVelo mistoā. Bio je uvjereni splitski Jugoslaven. Njegov tobožnji āanarhizamā bio je samo jeftina farsa, krinka kako bi humanizirao komunistiÄku jugo-vladavinu. Vlaji su po njemu bili āhorde koje su se s druge strane brda spustile u fini, crveni i jugoslavenski Splitā. Kad je 26. listopada 1985. doÅ”lo do āgužveā na utakmici Hajduk ā Crvena Zvezda, uzburkale strasti SpliÄana āsmirivaoā je naÅ” Miljenko izjavivÅ”i: āKlero-nacionalisti, joÅ” bolje faÅ”isti, spremaju se na akcije, ali nisu to SpliÄani, ti TorcidaÅ”i su opaki, opasni, zadojeni mržnjom, a joÅ” i tuku pitomceā(?).
Uz ostale kvalitete, bio je i najžeÅ”Äi protivnik skidanju crvene zvijezde s hajdukovog dresa. Godine 1986. ili 85. bio sam na utakmici Hajduk-Dinamo u Splitu. Dan ranije Smoje je otprilike napisao kako je*eÅ” pobjedu protiv ovakvog Dinama, aludirajuÄi na tada āslabuā Äirinu momÄad. ZavrÅ”ilo je 4:0 za Dinamo, a junak pobjede bio je, Äirno otkriÄe, gluhonijemiĀ Jozo BogdanoviÄĀ koji je dao dva gola. Smoju sam vidio na tribini. Izgledao je kao da su mu upravo javili kako je njegov ljubimacĀ TitoĀ umro.
Å to se to dogaÄa s naÅ”im dragim i lijepim Zagrebom? S jedne strane se slavi Smoje, s druge dolazi i glazbeno nas zatupljuje Lepa Brena, s treÄe beogradski povjesniÄari dolaze cmizdriti nad āzlom sudbinomā Äetnika u Drugom svjetskom ratu, pa cajke pune Arenu⦠OÄekuje se možda uskoro i neki moderni balet oĀ Arkanu, povratak Tita na sve zagrebaÄke trgove, ulice koje nose imenaĀ Milke Planinc,Ā Anke Berus, možda sutra iĀ VuÄiÄa,Ā IzetbegoviÄaĀ mlaÄeg,Ā PlavÅ”iÄke,Ā MartiÄaĀ itd. Sve to u ime novog bratstva i jedinstva koje su TuÄman i njegovi nacionalisti nasilno prekinuli osnovavÅ”i i izborivÅ”i samostalnu Hrvatsku. Naravno, prije toga āMožemo!ā mora rijeÅ”iti joÅ” samo pitanje smeÄa u gradu⦠Mislim na ono nacionalistiÄko!
SjeÄam seĀ Biljane PlavÅ”iÄĀ osuÄene za ratne zloÄine u Haagu. S nevinim izrazom lica izjavila je na HaaÅ”kom sudu da su na Palama Srbi imali iskljuÄivo snježne topove pa su grudama snijega gaÄali Sarajevoā¦. E, moj narodeā¦
PronaÄen je pravi kljuÄ za izbor dobitnika književnih nagrada:Ā Jurica PaviÄiÄĀ iliĀ Miljenko JergoviÄ. Tko kaže da āleve treba iti neā kako lijepo kažu MeÄimurci? Njih dvoje su istinska djecaĀ Jagne PogaÄnik. Äeka se samo da na red doÄeĀ Ante TomiÄĀ sa svojim raskoÅ”nim antitalentom. Treba samo pogledati sastav žirija. Lijevi narcisoidni paunovi. Hrvatski ljeviÄari mogu sve, baÅ” kāo i srpski. IĀ Milorad DodikĀ Äeka neku relevantnu povijesnu nagradu. Naime, naÅ” Mile, kojeg cijeni i naÅ” predsjednikĀ MilanoviÄ, proglasio je bosanskog kralja Tvrtka Srbinom. Stvarno za nagradu! To je Äak zasmetalo i osvjedoÄenog borca za bratstvo i jedinstvoĀ Roberta BarjuÅ”ija. Znam da ne vjerujete, ali je tako. Toliko jugo-neandertalaca baulja Lijepom naÅ”om da to polako prelazi u politiÄku komediju.
Javljaju kako je vozaÄica BMW-a stradala kod Karlobaga dok se Å”minkala upravljajuÄi autom. Policija je ustanovila da je krivac iskljuÄivo ljudski faktor, toÄnije Max faktor.
ZavrÅ”io je upis ādržavnih obveznicaā. PenziÄi su napokon živnuli. Sad mogu zaraditi od države tri posto na iznos mirovine ako za cijelu tu mjeseÄnu crkavicu od 200-300 euriÄa kupe obveznice. Taj mjesec ne trebaju jesti. RaÄune Äe platiti za dvije godine kad dobiju od države prinos od tri posto. Ma gdje ÄeÅ” bolje prigode za sirotinju da se napokon obogati. Jedna lijepa vijest za sve njih: pojeftinio je BMW X7 za nekih 2000 eura pa im je otvoren put za kupnju državnih obveznica.
Provokatori ne spavaju. Jedan objavljuje: āAko kupiÅ” državne obveznice za 500 eura, za dvije godine zaradit ÄeÅ” 30 eura. Ako kupiÅ” pive u limenci za 500 eura pa kad sve popijeÅ” i odneseÅ” u otkupni centar limenke, dobit ÄeÅ” 35 eura. Dokaz viÅ”e da su neki nemoralni, a neki imaju dvostruki moral.ā
Lako je biti nevin kad te nitko neÄeā¦
Dokaz da je hrvatsko pravosuÄe s posebnim potrebama
Slavica LukiÄĀ postavlja zanimljivo pitanje: āHrvati se radije obraÄaju EU tužitelju nego DORH-u. ZaÅ”to?ā Ako je hrvatsko pravosuÄe ono s posebnim potrebama onda je DORH prvi problem koji vapi za solidnom terapijom. Savjet: Äuvajte se nepisanih zakona jer s pisanima je lakÅ”e. SjeÄate se raketiranja Banskih dvora prije trideset godina? Nedavno je DORH zavrÅ”io izvide i sad je potvrÄena optužnica.
Napad se dogodio 7. listopada 1991.Ā Zna se za dogoÄaj, znaju se akteriĀ Ljubomir BajiÄ,Ā Slobodan JeremiÄ,Ā Äuro MiliÄeviÄ,Ā Äedo KovaÄeviÄĀ itd. Sve je jasno, ali procedura traje li ga, traje veÄ tri desetljeÄa. Zna se odavno da je pravo jedina znanost gdje je procedura podjednako važna kao i sadržaj, ali ipak trideset godina?! Prije Äe Ljubo, Slobodan, Äuro, Äedo i ekipa otiÄi ne samo u penziju nego u āsrpsko neboā nego li Äe naÅ”e državno odvjetniÅ”tvo, koje radi kāo mrav, istjerati pravdu na sudu. Mislim da nas samo EU-tužiteljstvo može izvuÄi iz ovog pravosudnog gliba.
Dok smo mi imali svoje principe, oni su imali Gavrila i SiniÅ”uā¦
Luka Lisjak GabrijelÄiÄ, slovenski povjesniÄar, potvrÄuje ono Å”to ja ātupimā veÄ godinu dana. Ako Putin pobijedi i ostvari svoje interese, najveÄe žrtve bit Äe zemlje poput Hrvatske i Slovenije. VuÄiÄ veÄ Å”alje delegate na Hrvatski povijesni institut. On je svoje Äetnike veÄ rehabilitirao dok mi svoje ustaÅ”e i dalje lovimo u svakom kutu. Putin, apstraktno gledano, ureÄenje granica izmeÄu Srbije i Hrvatske prepuÅ”ta Srbiji, a to znaÄi āpomozā bog junaciā. Srbija se naoružava punom parom, a mi? Uz toliki broj orjunaÅ”a, jugofila, partizana i domaÄih izdajnika ne piÅ”e nam se dobro. Nema viÅ”e novog TuÄmana. Po GabrijelÄiÄu, Putinov rat protiv Ukrajine pomno je isplanirani pokuÅ”aj obnove imperije.
On kaže: āAko želimo zaustaviti rat, moramo zaustaviti agresora, a ne prestati pomagati žrtviā¦.ā I MilanoviÄ iĀ KuÄanĀ iĀ TurkĀ imaju pomalo utopistiÄki stav. Zaustaviti rat u Ukrajini prestankom slanja oružje Ukrajincima. To je glupost. Rusi su krenuli na sve ili niÅ”ta. Prestane li se oružano pomagati Ukrajini, Putin Äe biti pobjednik, a onda se pripremimo za novu invaziju Srba u Glinu, Vukovar, Knin, Pakracā¦. Ovo je možda pretjerana i neugodna analiza, ali po mom miÅ”ljenju istinita.
Navodno je predsjednik MilanoviÄ negdje izjavio da je Hrvatska sa 74. mjesta u korumpiranosti āpalaā na 55. mjesto, ali smo to skupo platili.
Zvonimir Hodak/direktno.hr
