S dolaskom nove američke administracije s predsjednikom Trumpom, počinje projekt spajanja plinskih mreža BiH i Hrvatske, što se čekalo punih godinu dana. Kako je strukturirana nova tvrtka koja će upravljati projektom te kakve se mogućnosti otvaraju Hrvatskoj, odgovorio je stručnjak za energetiku Ivica Jakić, za HRT.
Stručnjak za energetiku Ivica Jakić ustvrdio je kako je pokretanje projekta Južne plinske interkonekcije prirodan proces.
– To je prirodan energetski proces koji povezuje LNG terminal u Omišlju i Bosnu i Hercegovinu. Plinska mreža je došla do Dugopolja i prirodno je da ide prema središnjoj Bosni – gdje bi se koristila za kućanstva i industriju. Južna interkonekcija omogućuje opskrbljivanje velikim količinama plina. Plin će se transportirati u BiH, ali cilj je napraviti i alternativni pravac za Srbiju, rekao je.
O tom projektu, pojasnio je, govorilo se dugo i nije bilo dogovora bošnjačke i hrvatske strane u BiH.
– BH Gas je nositelj transportne mreže u BiH, a s hrvatske strane nije postojala tvrtka koja bi upravljala mrežom u Hercegovini. Stoga je napravljeno kompromisno rješenje koje u potpunosti podržavam. Napravljena je nova tvrtka – BH Gas ima 33 posto vlasništva, kao i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Plinacro Zagreb će također imati 33 posto. Američka vlada je odlučila da će tom tvrtkom upravljati američka tvrtka koja će izgraditi interkonekciju i naplaćivati svoje marže. Tako se cijeli projekt stabilizirao i dobio jednu ozbiljnu formu. To odgovara i Hrvatima i Bošnjacima, kazao je.
Podsjetio je kako je bivša Bidenova administracija favorizirala BH Gas.
– Hrvatskoj strani to nije odgovaralo, a sada se našlo rješenje koje je prihvaćeno i koje odgovara sustavu, dodao je.
“Potrebno izgraditi dvije hibridne plinske elektrane – u Mostaru i Kaknju”
Ipak, Jakić je uopzorio kako će prelazak na plin zahtijevati velike investicije u plinske priključke.
– Gledajući na kartu smjera plinovoda – on se račva prema Mostaru zapadno, a sjeverno ide prema središnjoj Bosni – Bugojnu, Travniku pa Zenici i Sarajevu. Povećat će se kapacitet cijelog sustava, ali ne zaboravimo da je građanstvo dosta rezervirano prema priključcima. Potrebno je platiti priključke i napraviti infrastrukturu. Ako dobijete priključak, a nemate centralno grijanje – niste puno toga riješili. Investicije na građanstvu će biti jako velike, rekao je.
Zbog toga, pojasnio je, potrebno je izgraditi hibridne plinske elektrane u Mostaru i Kaknju.
– Sadašnji kapaciteti na ugljen bit će opterećeni CO2 certifikatima koji od 1. siječnja stupaju na snagu. Električna energija će zbog toga biti izuzetno skupa. Neminovnost je da hrvatska i bošnjačka strana naprave dvije plinske hibridne elektrane kako bi se došlo do milijardu i pol kubičnih metara potrošnje plina, istaknuo je.
To bi, kako je istaknuo, smanjilo ruski utjecaj na energetiku.
Ocijenio je i kako zaokret energetske politike američke administracije odgovara i Sarajevu i Mostaru.
– U svakom slučaju, izgradnja plinske infrastrukture bit će katalizator koji će ujediniti bošnjačku i hrvatsku stranu da nađu zajednički jezik na gospodarskom planu. Bez gospodarskog interesa, nema budućnosti BiH, kazao je.
– Ovo je velika mogućnost za hrvatske tvrtke. Moj prijedlog je da se ide s inicijativom kako bi se povećala potrošnja plina koji će ubrzo doći. Takvom inicijativom bošnjačkih i hrvatskih tvrtki može se dobro definirati energetika i industrija u BiH. Potrebna je potpora Hrvatske bošnjačkoj strani, dodao je.