Kaja Kallas je 9. svibnja, datum koji Rusija i niz postsovjetskih država obilježavaju kao Dan pobjede nad nacizmom, opisala kao početak sovjetskih zvjerstava u baltičkim zemljama. Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Europske komisije, bivša estonska premijerka, izjavu je dala u četvrtak u Kišinjevu, na zajedničkoj konferenciji za novinare s moldavskom predsjednicom Maiom Sandu, dan uoči 81. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata u Europi.
“Rasprave koje smo vodili o tome zašto ne možemo slaviti 9. svibnja kao Dan pobjede polaze toga da je Staljin, nakon što je rat završio, našim državama rekao da možemo ići sa svojom slobodom i neovisnošću i državom kakvu želimo, tada bismo i mi taj dan mogli slaviti kao Dan pobjede. Budući da su tada u našim zemljama započela zvjerstva, nemoguće je slaviti ga kao Dan pobjede.”
– Kaja Kallas, Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kišinjev, 8. svibnja 2026.
Kallas govori iz estonske perspektive
Kallas dolazi iz Estonije, jedne od triju baltičkih država koje su nakon završetka Drugog svjetskog rata ostale pod sovjetskom okupacijom sve do 1991. godine. Iako je Crvena armija u svibnju 1945. okončala rat protiv nacističke Njemačke, za baltičke je narode ta godina značila nastavak okupacije koja je započela 1940., bila prekinuta nacističkom okupacijom i zatim obnovljena ulaskom sovjetskih trupa.
U razdoblju neposredno nakon rata uslijedili su masovni progoni: prema procjenama estonskih, latvijskih i litavskih povijesnih komisija, samo u operaciji “Priboj” iz ožujka 1949. iz triju baltičkih republika u Sibir je deportirano gotovo 90.000 ljudi, pretežno žena, djece i staraca. Slične valove deportacija provodio je sovjetski režim i 1941. te kroz cijele četrdesete godine. Za baltičke države riječ “pobjeda” iz svibnja 1945. ne predstavlja kraj ratnog stradanja, nego početak novog razdoblja političkih represija, gušenja jezika i nacionalnog identiteta te demografskih promjena uvjetovanih masovnim doseljavanjem stanovništva iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza.
Dan Europe nasuprot Dana pobjede
Europska unija 9. svibnja službeno obilježava kao Dan Europe, datum izabran prema Schumanovoj deklaraciji iz 1950. godine kojom su postavljeni temelji europskih integracija. Taj je datum kao simbol europskog jedinstva potvrđen 1985. godine na sastanku Europskog vijeća u Milanu. Time se obilježavanje 9. svibnja u europskom kontekstu razlikuje od ruskog Dana pobjede, koji u Moskvi prati i godišnji vojni mimohod na Crvenom trgu.
Razlika je posljednjih godina dobila i izraženu sigurnosnu dimenziju. Otkako je Rusija u veljači 2022. započela široku invaziju na Ukrajinu, niz europskih država pojačao je zakonske mjere protiv javnog korištenja sovjetskih i ruskih vojnih simbola. Estonija, Latvija, Litva i Moldova ograničile su nošenje “georgijevske vrpce” na javnim mjestima, a ruski mimohodi “Besmrtnog puka” zabranjeni su ili otkazani u većem dijelu Europske unije.
Kontekst posjeta Kišinjevu
Kallas je u Moldovi boravila u službenom posjetu od 7. do 8. svibnja. Glavna tema razgovora s predsjednicom Sandu bila je sigurnosna situacija u zemlji koja se graniči s Ukrajinom i na čijem se teritoriju u Pridnjestrovlju i dalje nalaze ruske vojne snage. Kallas je tom prilikom najavila prijedlog Vijeću EU da se godišnja vojna potpora Moldovi kroz Europsku mirovnu olakšicu udvostruči, na 120 milijuna eura godišnje, čime bi Moldova postala najveći korisnik tog mehanizma izvan Ukrajine.
Da je izjava o 9. svibnja izrečena upravo u Kišinjevu nije slučajno. Moldova je, kao i baltičke države, dio sovjetskog naslijeđa s kojim se nakon raspada SSSR-a obračunava na vlastiti način, a unutarnja politička scena ostaje podijeljena između proeuropskog i proruskog tabora. Sandu je kao predsjednica jasno usmjerila zemlju prema članstvu u Europskoj uniji, dok dio oporbe i dalje koristi 9. svibnja kao platformu za demonstraciju lojalnosti Moskvi.
Politička težina izjave
Kallasin nastup treba čitati u kontekstu funkcije koju obnaša. Kao Visoka predstavnica EU, ona je glavni glas europske vanjske politike, a njezino izricanje stava o 9. svibnja s pozicije baltičkog povijesnog iskustva jasna je poruka da Bruxelles odbija sovjetski narativ o “oslobađanju” istočne Europe. Riječ je o doslovnoj formulaciji koja u Moskvi predvidivo izaziva oštre reakcije, pa je tako glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavu nazvala provokacijom uoči moskovskog mimohoda.
Za regiju koja, poput Bosne i Hercegovine i šireg jugoistoka Europe, povijesno gravitira različitim narativima o Drugom svjetskom ratu, Kallasine riječi otvaraju i pitanje kako se obilježavanje pobjede nad nacizmom razdvaja od političke instrumentalizacije te pobjede u suvremenoj ruskoj državnoj ideologiji. Čini se da Bruxelles, kroz izjave svoje glavne diplomatkinje, sve odlučnije odbija dopustiti da se simboli iz 1945. koriste za legitimaciju ruske politike u 2026. godini.