Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Vinko Puljić: Ne smijemo ostati nijemi pred činjenicom sve većeg odljeva ljudi

Objavljeno

na

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su u četvrtak u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru svoje 66. redovito zasjedanje, koje će završiti svečanim euharistijskim slavljem u katedrali Marije Majke Crkve uoči svetkovine sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, u petak 18. ožujka u 18 sati.

[ad id=”93788″]

Zasjedanjem predsjeda nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH kao i delegati Hrvatske biskupske konferencije mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški i Talijanske biskupske konferencije mons. Luigi Bressan, nadbiskup Trenta.

Dobrodošlicu u Mostar svima je zaželio domaćin mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Poseban pozdrav uputio je nadbiskupu Bressanu, koji je prvi put došao u sjedište njegove biskupije. Preko njega uputio je riječi zahvale Crkvi u Italiji za trajnu potporu Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini, prenosi KTA.

U uvodnoj riječi kardinal Puljić je podsjetio da se ovo zasjedanje događa u jeku Jubilarne godine božanskog milosrđa.

“Čini mi se da je ova godina zahvatila bazu što se osjeća kroz razne pobožnosti, molitve i posebno kroz sakrament ispovijedi. Ugodno sam iznenađen kako je prihvaćena Papina inicijativa ’24 sata za Gospodina’. Posebno su tijekom ove korizme vrlo posjećene pobožnosti Križnog puta. Ovih dana su u tijeku korizmene ispovijedi kao priprava za Uskrs te se može osjetiti pojačana zahvaćenost milosnim darom ovog sakramenta”, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni spomen-dan izbora pape Franje ističući da je Sveti Otac sve u Bosni i Hercegovini posebno zadužio svojim pastirskim pohodom prošle godine 6. lipnja potičući da ne odu u zaborav njegove snažne poruke.

Osvrćući se na aktualno stanje u društvu, kardinal Puljić je kazao da ne smiju ostati nijemi pred činjenicom sve većeg odljeva ljudi među kojima su oni koji moraju otići jer trebaju preživjeti, ali i oni koji imaju posao i imaju od čega živjeti.

Izrazio je svoju potresenost činjenicom da se u pojedinim državnim poduzećima ne plaća redovno mirovinsko osiguranje te da se u nekim privatnim poduzećima nerijetko namjerno smanjuju plaće da bi radnici napustili posao.

Biskup Štambuk je prenio pozdrave svih članova Hrvatske biskupske konferencije podsjećajući da su se biskupi ove dvije biskupske konferencije u zadnje vrijeme dva puta sreli i raspravljali o zajedničkim pothvatima i temama. Potom je upoznao biskupe s pojedinostima redovitog zasjedanja HBK-a održanog od 10. do 12. studenoga 2015. u Zagrebu s posebnim osvrtom na temu obitelji i na formiranje mješovite komisije koja će raspravljati o nekim pitanjima koja se tiču vremena u kojem je živio i djelovao blaženi Alojzije Stepinac.

U svom pozdrav nadbiskup Bressan je podsjetio na brojne poveznice između krajevne Crkve u Italiji i u Bosni i Hercegovini ističući da su im dobro poznate velike nevolje kroz koje su prošli Crkva i ljudi na tim prostorima posljednjih desetljeća.

Ističući da je uvijek bila divljenja vrijedno svjedočenje vjere i jedinstva s Rimskim prvosvećenikom koje je pokazivala Crkva u BiH kroz stoljeća, kazao je da i Crkva u Italiji, gledajući ovaj primjer, uči da se ne treba bojati. Rekao je da je ta svijest u Italiji razvijana i kroz davanje potpore Crkvi i ljudima u BiH. Osvrnuo se i na pojedine teme koje se tiču Crkve u Italiji, ali koje dijele i druge krajevne crkve kao što su: pitanje sekularizacije, karitativnog djelovanja, odgoja svećeničkih i redovničkih zvanja te djelovanja u Godini božanskog milosrđa.

Tijekom radnog dijela zasjedanja biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća o radu svih vijeća i komisija Biskupske konferencije tijekom 2015. godine, a bit će upoznati i s radom Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u BiH kao i s djelovanjem Tajništva i Katoličke tiskovne agencije BK BiH. Razmotrit će i aktualno stanje u BiH.

Zasjedanje će završiti u petak, 18. ožujka 2016. u 18 sati zajedničkim Misnim slavljem. Predsjedat će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.

Podsjećamo, u petak, 18. ožujka u 12 sati u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru (Ulica Nadbiskupa Čule bb) bit će upriličena konferencija za novinstvo na kojoj će o zasjedanju govoriti kardinal Puljić i biskup domaćin mons. Ratko Perić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Velika Gospa, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan je Velike Gospe. Na tisuće vjernika i hodočasnika pohode najveća marijanska svetišta.

Blagdan Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije) koji se slavi 15. kolovoza je jedan od najvećih blagdana katoličke crkve. Velika Gospa posebno se svečano obilježava u hrvatskom puku diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vjernici se u mnogim župama pripremaju za ovaj blagdan kroz svete mise koje se u narodu zovu devetnice.

U Hrvatskoj su najpoznatija svetišta Marija Bistrica i Sinj koja svake godine privuku tisuće i tisuće vjernika na hodočašće. U Hercegovini se također slavi u mnogim župama a najpoznatije je svetište na Širokom Brijegu te Posušju. Naravno treba spomenuti i Međugorje koje također privlači veliki broj hodočasnika.

Tradicionalno se održavaju procesije te mise uočnice večer prije blagdana.

Posebno svečano ovih dana je u Hercegovini, gdje se Velika Gospa slavi u najstarijem marijanskom svetištu u Širokom Brijegu. Također blagdan Velike Gospe slavi se i u Posušju, Međugorju, Nevesinju, Hrasnu, župi Seonica i Prisoje u duvanjskom kraju, potom Čitluku, Trebižatu, Rami…

Prema katoličkoj teologiji Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom, a nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je dogmom papa Pio XII, 1. studenog 1950.

Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci, poput svetog Bernarda i svetog Antuna Padovanskoga, kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo, njezinom rođenju za život vječni. Od petoga stoljeća kršćani slave završetak Marijina zemaljskog života zbog njezina posebnog dioništva u životu i djelovanju Isusa, našeg Spasitelja.

Marija uzeta tijelom i dušom u nebesku slavu znak je nade Crkvi na putu zemaljskom, kako to ističe današnje Predslovlje: “Danas si na nebo uznio Djevicu Bogorodicu, početak i sliku konačnog savršenstva tvoje Crkve i putokaz nade i utjehe tvome putničkom narodu. Ti nisi dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenog Sina tvoga, začetnika svakog života”.

Sveci su iskazivali posebnu ljubav prema Mariji

Sveti Bernard, sveti Franjo Saleški, sveti Ivan don Bosco, sveti Maksimilijan Kolbe i brojni sveci svih vremena smatrali su pobožnost prema blaženoj djevici Mariji jednom od najvećih tajna kršćanske vjere i pravom milošću. Oni su velikom revnošću poticali kršćanski puk na pravu pobožnost prema Mariji, koja izlazi iz srca, smatrajući da će to obogatiti na neslućeni način njihovu vjeru i olakšati put čovjeka prema konačnom cilju: vječni spas čovjeka.

Tako jedan od najvećih svetaca marijanske pobožnosti, sveti Ljudevit Montfortski (čiji redovnici imaju prekrasan novi samostan u Blatu, Zagreb) piše nadahnuto:

“Nema, niti će ikada biti ikojeg stvora u kojem bi Bog bio veći, izuzevši sama sebe i u samom sebi, nego što je u božanskoj Mariji, ne izuzevši tu ni blaženike, ni kerubine pa i najviše serafe, ni u samome nebu! Marija je Božji Raj i njegov neizrecivo lijepi svijet, u koji je Božji Sin ušao da čini čudesa, da ga čuva i da u njemu uživa. On je stvorio jedan svijet za čovjeka – putnika, i to je ovaj u kojemu mi stanujemo; stvorio je jedan svijet za čovjeka-blaženika, i to je nebo; ali on je stvorio i jedan drugi svijet za se i nadjenuo mu ime Marija: svijet nepoznat skoro svim smrtnicima na zemlji i neshvatljiv također svim anđelima i blaženicima koji se nalaze u nebu, i koji – gledajući zadivljeno Boga tako visoko i tako daleko od svih njih, tako odijeljena i tako sakrivena u svome svijetu, u božanskoj Mariji, danju i noću kliču: Svet, Svet, Svet!“

Uočnica u Širokom Brijegu
Uočnica u Širokom Brijegu

Hrvatska – marijanska zemlja

Među brojnim zemljama u svijetu naša domovina Hrvatska poznata je po nesebičnom predanju i zagovoru katoličkih Hrvata blaženoj djevici Mariji.

Vjerni hrvatski puk se stoljećima od Konavala preko Istre, sjevera Hrvatske do Srijema, od Bosne i Hercegovine i svakog mjesta gdje su živjeli i žive Hrvati katolici sa predanom pobožnošću utjecao blaženoj djevici Mariji.

Zbog toga je Marija i dobila u narodu ime „najvjernija odvjetnica Hrvata“.

svetista-gospa-562x500_F
Neka od svetišta Velike Gospe u BiH

Hrvati vjeruju u veliku pomoć nebeske Majke tijekom svih stoljeća boravka na ovim prostorima i uvjereni su u njezinu pomoć i zagovor u mnogim teškom trenucima njihove povijesti od bitaka sa Turcima (Sinj, Sisak) do novijih vremena i pobjedničkog Domovinskog rata.

Zbog toga hrvatski narod sa ljubavlju i pobožnošću slavi marijanske blagdane, a posebno ovaj današnji – Uznesenje blažene Djevice Marije.
S tom nadom hrvatski katolici se danas uzdaju u Marijin majčinski zagovor ljubavi i vjeru ne samo u bolju ovozemaljsku budućnost, već da će nakon ovog prolaznog života biti na istom mjestu gdje je njihova „najvjernija odvjetnica“.

Hrvatska marijanska prošteništa danas su puna hodočasnika i vjernika, raspjevana i u molitvi. Njihov broj je toliki da bi nedostajalo papira nabrojiti ih, ali evo nekih najpoznatijih: Zagreb-Remete, Marija Bistrica, Sinj, Trsat, Banja Luka – Marija Zvijezda, Komušina (BiH), Olovo (BiH), Zemun (Srbija), Perast (Crna Gora) i brojna druga.

Himna Širokobriješkoj Gospi “Blagoslovi sive krše” koju je napisao fra Lucijan Kordić izvodi župni zbor župe Široki Brijeg srpanj 1990.g:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Zavjetna molitva Širokobriješkoj Gospi

Objavljeno

na

Objavio

Zaštitnice naša, Kraljice mira, Majko Božja Marijo!

Evo nas pred tobom u tvome svetištu da tebi posvetimo sebe i svoje obitelji; da te zamolimo za pomoć i zaštitu, za naš život i rad.

Molimo te, Majko Božja, da budeš majka naša i naša zaštitnica, da nam isprosiš čvrstoću u vjeri i ustrajnost u dobru.

Čuvaj vjeru našeg naroda i njegovu odanost svetoj Crkvi, nauči nas ljubiti tvoga sina Isusa.

Pruži nam ruku pomoćnicu. Daruj nam mladih i svetih svećenika da čuvaju ovo svetište.

Daj nam snage da nastavimo put naših starih: put vjere u Boga, put čovjekoljublja, put mira, put tvoj i tvoga Sina.
Amen!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari