Pratite nas

Događaji

Katolički bogoslovni fakultet obilježio 350. obljetnicu postojanja

Objavljeno

na

Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu obilježio je u ponedjeljak svečanom sjednicom u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu  350. obljetnicu postojanja, u nazočnosti brojnih osoba iz hrvatskog religijskog, akademskog i političkog života.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je KBF tijekom mnogih promjena statusa i internih reformi te unatoč svim izazovima održao kontinuitet i ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji, kao ne samo najstarije crkvene, nego i hrvatske visokoškolske ustanove. “To pokazuje da je uloga Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest izuzetno značajna”, dodao je.

Obrazovanje se ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti

“Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji hrvatski kapital u koji je potrebno ulagati, naša budućnost ovisi o poticanju izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, zato treba imati moderan sustav odgoja i obrazovanja uz pomoć kojeg će nove generacije stjecati vještine potrebne za konkurentnost u Europi”, istaknuo je.

Plenković kaže da, s obzirom da su modernizacija i ulaganje u sustav obrazovanja strateško pitanje budućnosti i ove vlade, u tu svrhu je predviđen rast iz proračuna za preko milijardu kuna, što je oko 6,6 posto više nego u 2018.

“Istodobno smo svjesni da naša budućnost ovisi o zauzetosti za opće, više dobro, zbog čega odgoj i obrazovanje nisu mogući bez temeljenih vrijednosti”, napomenuo je, rekavši kako su zato one ugrađene u nove školske kurikulume.

Plenković je istaknuo kako se obrazovanje ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti, a teologija u tome ima svoje nezamjenjivo mjesto među drugim znanstvenim disciplinama.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je i Veliki kancelar KBF-a, zahvalio je svima koji su u povijesti tog fakulteta svojim služenjem pridonijeli Crkvi, narodu i društvu na području znanosti, odgoja obrazovanja i kulture.

Oslonac i uporišta za pogled u budućnost

“Pogledom  u tako dugu prošlost mogu se samo nazrijeti okolnosti u kojima je fakultet nastajao, razvijao se, donosio plodove, suočavao se s različitim nedaćama i osporavanjima, nije nam moguće obuhvatiti sve što se dogodilo u stoljećima prije nas, ali je moguće naglasiti ono što je ostalo i što ostavlja oslonce i uporišta za pogled u budućnost”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, u današnjim vremenima krize identiteta, egzistencijalne praznine, ravnodušnosti, sukoba i nasilja, svoju kršćansku vjeru treba trajno izricati na način koji doprinosi kršćanskim vrednotama, ne samo u bioetičkim pitanjima nego u svemu što se tiče dostojanstva čovjeka, razvoja tehnike, oblikovanja i primjene zakonskih rješenja, odgoja i obrazovanja.

“Ne postoji znanstveno područje iz kojega bi se teologija mogla izuzeti i ne promišljati stvarnost, teologija ne smije odustati od cjelovitosti pogleda čovjeka i svijeta, ona ima važnu zadaću uspostavljanja ekumenskih i religijskih susreta, otvara prostore traženja istine, propitivanja stvarnost”, dodao je.

Zahvalivši svima koji su doprinijeli rastu i procvatu tog fakulteta predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je kako je zadaća svakog učilišta biti čuvarom osjetljivosti za istinom i dobrotom, sa sviješću da povijest ne počinje od nas i nulte točke.

U ime Hrvatskog sabora KBF-u je na velikoj obljetnici čestitao potpredsjednik Sabora Željko Reiner, rekavši kako je taj fakultet svojevrsna kovačnica mladih duša koje se oblikuju da bi bile što sličnije svom stvoritelju, koje rese požrtvovnost, dobrota, ljubav prema bližnjem, posebno onim potrebitima.

“Ovo prijelazno razdoblje 4. inudstrijske revolucije predstavlja velik izazov, a to se odnosi i na KBF. Danas kad javnim prostorom dominiraju banalizam, senzacionalizam, lažne vijesti i promoviranje uspjeha bez teškog rada naša zajednička obaveza je prikazati važnost znanja i predstaviti znanost mladim ljudima živom, a ne suhoparnom”, dodao je.

Uloga isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ocijenio je kako je danas hrvatsko društvo na prekretnici, pa treba omogućiti visoko obrazovanje s vrijednostima koje lijepo utjelovljuje KBF.

Pomoćnica hrvatske ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić podsjetila je na važnu ulogu isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj, istaknuvši kako bi tu baštinu trebalo revalorizirati i učiniti vidljivom.

Po njezinim riječima, u svijetu u kojem je protok znanja neograničen, a procesi depersonalizacije ponekad dovode u pitanje vrijednost ljudskog dostojanstva, upravo se od teologije očekuje da upozore na te procese, ponude rješenja, promisle i daju alternativu, uvijek bolja rješenja za čovjeka i društvo.

Na svečanosti su okupljene pozdravili još potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Dalibor Renić, predstavnici bogoslovnih fakulteta iz Ljubljane i Beograda, dok je dekan KBF-a Mario Cifrak predstavio godišnje izvješće o radu fakulteta.

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu je kao ustanova povezan s akademijom koju su zagrebački Isusovci osnovali u svome kolegiju u Zagrebu, a kojoj je ugarsko-hrvatski kralj i izabrani rimski car Leopold I posebnom poveljom 1669. podijelio sva prava i povlastice što su ih tada imale druge akademije i sveučilišta na području njegova suvereniteta.

Godine 1869. je Hrvatski sabor na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera izglasao zakonski članak o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu, kojim se “Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski“.

Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je prestao biti njegovim sastavnim dijelom, no 1990. to se rješenje proglašava ništavnim. Od 1998. godine KBF prestaje biti podstanar Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i djeluje u novim vlastitim prostorima u Vlaškoj ulici 38. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres u Zagrebu i Krapini

Objavljeno

na

Objavio

‘Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod’

Usuradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Grada Krapine, Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8., 9. i 10. studenoga 2019. je organiziralo  8. Hrvatski žrtvoslovni kongres na temu „Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“.

Kongres je svečano otvoren u petak, 8. studenoga 2019., u Sveučilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju, a domaćin skupu bili su Hrvatski studiji.

Drugi i treći dan Kongresa, 9. i 10. studenoga 2019., održan je u Krapini. U subotu je domaćin  bio Grad Krapina, a u nedjelju  poduzetnik Antun Presečki.

Tijekom subote brojni su renomirani predavači iz RH i inozemstva izlagali rezultate svojih istraživanja, iskustava, publikacija i radova:

Stanislav Vukorep govorio je o stradanjima Hrvata tijekom Drugog sjvetskog rada i poraća u istočnoj Hercegovini te je prikazao svjedočanstva preživjelih

Vesna Slobođan održala je predavanje o Djevojkama žrtvama genocida u Isočnoj Hercegovini u II svjetskom ratu.

Roko Ivanda govorio je o talijanskim logorima u priobalju – na otoku Molatu

Ivan Pažanin izlagao je o partizanskim stratištima u trogirskom i rogozničkom kraju

Marijan Pinhak govorio je o Španovici i žrtvama genocida i klevete

Miroslav Gazda održao je predavanje o zločinima nad Hrvatima u brdskom dijelu zapadne Slavonije i to od Slatine do Orehovice te o crvenom totalitarizmu na virovitičkom području

Ante Beljo govorio je o jugoslavenskom međusobnom monarhističkom i komunističkom radu 1942 – 1944 godine

Igor Vukić govorio je o logorima u NDH posebno o Jasenovcu

Vlatka Vukelić održala je predavanje o prihvatilištu za ratnu siročad u Sisku

Don Pavao Crnjac razložio je osobna sjećanja dječaka iz prihvatilišta

Polona Jurinić održala je predavanje o slovenskim svećenicima i prognanicima na području HDH u vrijeme II svjetskog rata

Franjo Talan govorio je o varaždinskom kraju u II svjetskom ratu i poraću

Vlč. Luka Slijepčević predavao je o biskupu dr. Josip Marija Carević – o zločinu i šutnji

Damir Borovčak govorio je o zločinima na Macelju širih razmjera – o mjestima, zločinima i žrtvama u Hrvatskom zagorju.

Zdravko Čepo održao je predavanje o Spomen području Macelj

Ivan Dujmović govorio je o stradanju potomaka njemačkih doseljenika iz 17. stoljeća iz mjesta Rude kod Samobora 1945 i 1946 godine

Jakša Raguž ogovorio je o masovnim grobnicama u hrvatskom Pounju za vrijeme Domovinskog rata

Anto Brtan govorio je o islamskom fundamentalizmu u BiH

Ivan Bekavac predavao je o hrvatskom državotvorstvu i velikosrpskoj mitomaniji u sprezi s totalitarizmima XX stoljeća

Nakon ovih predavanja održana je rasprava sa zaključcima i rezolucijom te potom i večera.

U nedjelju je održano polaganje vijenaca na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretje, Sveta misa u Krapini u crkvi na Trškom Vrhu te nakon ručka sudionici Kongresa posjetili su Spomen sobu maceljskim žrtvama u Franevačkom samostanu u Krapini te posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Na kraju su položeni vijenci na Macelju kod grobnice 1163 ekshumirane žrtve.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Split – otvoren ‘Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju,” tradicionalna kulturno-društvena manifestacija koja svojim programskim sadržajima čuva sjećanja na njihovu žrtvu i ulogu tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, otvorena je u ponedjeljak navečer u Splitu.

Tijekom ovogodišnje manifestacije, koja se održava osmu godinu u nizu u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, do 18. studenoga programi će se održavati u Splitu, Vukovaru, Škabrnji, Kaštelima, Makarskoj, Trilju, Dicmu, Marini, Cisti Velikoj Strožancu, Đakovu.

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju” održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.

Izaslanik predsjednice Republike Miljenko Modrić je istaknuo kako su nam potrebne ove manifestacije radi sjećanja na zbivanja u Domovinskom ratu.

“Naša zemlja je natopljena hrvatskom krvlju i moramo imati sjećanje jer Vukovar i Škabrnja su temelj hrvatske države, slobode i hrvatstva,” rekao je Modrić.

Zdravko Vladanović, izaslanik ministra Medveda, također je ocijenio da je ova manifestacija iznimno važna jer pridonosi razvoju kulture sjećanja na žrtvu koju su podnijeli Vukovar i Škabrnja.
“Moramo živjeti hrvatstvo,” poručio je Vladanović.

Predsjednik udruge Benedikt Vide Popović naglasio je da hrvatski narod nikada ne smije zaboraviti stradanje Vukovara i Škabrnje u velikosrpskoj agresiji u studenom 1991. godine.

“Ta dva mjesta su simbol otpora, stradanja i žrtve naše domovine u nama nametnutom i za nas oslobodilačkom domovinskom ratu, kazao je Popović.

Jelena Eranović iz Koordinacije braniteljskih i stradalničkih udruga domovinskog rata Grada Split kritički je govorila o načinu kako se obilježava Domovinski rat.

“Nerado priznajem sram jer smo dopustili da Domovinski rat postane poligon ekskluziv za spomendane i blagdane. A sve ostale dane ta baština je poligon za političko razračunavanje. I što onda imamo u Tjednu sjećanja? Imamo tihe kolone tužnog naroda sa svijećama i kisela neuvjerljiva obećanja o povratku života u Grad na Dunavu,” rekla je Eranović.

Naglasila je kako je hrvatska sloboda skupo plaćena.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić rekao je kako ova manifestacija otima od zaborava ono što se dogodilo u Škabrnji u studenom ’91.

“Napala nas je crvena zvijezda petokraka- ista ona koja nas je ’44. godine pobila sad nas je i 91. godine pobila,” kazao je Miljanić, dodavši da se unatoč tomu ‘s petokrakom i dalje paradira’.

Rekao je da ‘isti oni koji su okupirali i srušili trećinu Hrvatske, slobodno šetaju po Hrvatskoj’, pozvavši da se krivci procesuiraju.

Župan Blaženko Boban na skupu je najavio kako od idućeg ljeta kreće akcija da na području Splitsko-dalmatinske županije svake godine 50-oro vukovarske djece besplatno ljetuje po sedam dana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati