Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Migrantska kriza s kojom smo se suočili nije posljednja

Objavljeno

na

Migrantska kriza s kojom smo se suočili nije posljednja. Sve su snažniji migrantski pritisci na južnu Europu, uključujući i Hrvatsku. Moramo biti svjesni razlike između ratnih izbjeglica i nezakonitih migranata.

Da bismo se mogli nositi s ugrozama i nesigurnostima koje će desetljeća pred nama donijeti, moramo između ostaloga na vrijeme osnažiti Hrvatsku vojsku i hrvatsku policiju. To podrazumijeva i čuvanje dostojanstva tih časnih institucija.

Hrvatska državna granica mora biti sigurna i čuvana, to je jedan od preuvjeta za snažnu i prosperitetnu Hrvatsku!

Rast populizma, usporavanje procesa proširenja i nedostatak ulaganja potencijalne su prijetnje sigurnosti Europske unije, rekla je u petak hrvatska predsjednica u Ateni i pozvala partnere i saveznike da pomognu regiji jugoistočne Europe da učine Europsku uniju sigurnijom.

Dok su drugi sudionici Skupine Arraiolos na 15. godišnjem sastanku u Ateni govorili o terorističkoj prijetnji, o prijetnji sigurnosti i kibernetičkoj sigurnosti na sjednici na temu “Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica” hrvatska predsjednica usredotočila se na tri bitna obilježja.

Populizam izaziva eroziju europskih institucija i eroziju vjerovanja naših građana u institucije, kako nacionalne tako i institucije EU, rekla je.

Potencijalna prijetnja sigurnosti Europske unije je i nedostatak proširenja ili usporeni proces proširenja, kazala je.

Zbog nedostatne perspektive skorog ulaska u EU stvara se vakuum, rekla je hrvatska predsjednica koja se redovito zauzima za proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

U tom vakuumu slabe sile koje potiču na proširenje, a interveniraju treće zemlje koje ne moraju nužno biti dobronamjerne prema budućnosti regije, rekla je.

Kao treću prijetnju izdvojila je nedostatak ulaganja.

Ruska i kineska ulaganja zemlje jugoistočne Europe prihvaćaju kao alternativu za nedostatak zapadnih ulaganja, rekla je. Takvo je objašnjenje dala i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

“Rado bismo imali ulaganja iz SAD-a, Njemačke, Francuske i UK-a, ali ih ne dobivamo”, citirala je izjavu koju je dala Trumpu.

Američkom predsjedniku također je kazala da je Hrvatska jedina članica EU koja nema sa SAD-om zakon o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

“Znam da nismo savršeni, znamo da sve ove zemlje trebaju provesti još mnoge reforme”, rekla je, no “naši saveznici i EU” trebaju nam pomoći da učinimo EU sigurnijom. (Hina/Kamenjar.com)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lauc: Južna Amerika odnosno južna polutka biti će upozorenje što će se nama dogoditi na jesen

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je zadovoljna s trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.

– Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

– Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

– Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti, naglasila je.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Kazala je da je bilo bitno i zajedništvo između struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.

– Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate, kazala je Markotić.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

– Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ” Dr. Fran Mihaljević” rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

– Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

– Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

– Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” pušten u “promet” prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

– Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

– Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

– Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

– Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori