Pratite nas

BiH

Borjana Krišto: Izmjena Izbornog zakona ne samo da je prioritet nego je nužni preduvjet za demokratsko funkcioniranje BiH

Objavljeno

na

bariša čolak Borjana Krišto

Na čelo jedne od najvažnijih državnih institucija u BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ponovno je izabrana Borjana Krišto. Dugogodišnja hrvatska političarka, koja je i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH, obnašala je mnoge dužnosti u vlasti.

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u intervjuu za Večernji list BiH govorio o ovotjednom znanstvenom skupu u Neumu o temi “Europski ustav BiH” na kojem će sudjelovati, ali i o funkcioniranju Zastupničkog doma, razgovoru stranaka o formiranju vlasti, izmjenama Izbornog zakona, europskom putu BiH…

Ponovno ste izabrani za predsjedateljicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Iako ste aktivni u ulozi predsjedateljice, možete li reći funkcionira li trenutačno i kako Zastupnički dom?

– Uistinu, ponovno sam izravno izabrana u Zastupnički dom PS BiH te zahvaljujem svima onima koji su prepoznali moj rad i ukazali mi povjerenje na listopadskim izborima. Također, moram zahvaliti svojoj stranci HDZ-u BiH i svim kolegama zastupnicima uz čiju potporu sam na čelu ovog uvaženog doma. Kako ste i sami kazali, mi kao članovi Kolegija, i pojedinačno kao zastupnici, radimo i obavljamo dužnosti iz nadležnosti koje imamo po Ustavu i po poslovniku i u ovom razdoblju imali smo puno aktivnosti i obveza. Nažalost, ne možemo reći da Zastupnički dom trenutačno ispunjava svoju zadaću kao najvišeg zakonodavnog tijela u državi jer smo u situaciji da se ne održavaju sjednice.

Zašto se ne održavaju sjednice, koji su razlozi?

– Politička situacija u kojoj smo se našli jer formiranje Vijeća ministara BiH blokiraju određene politike, prenijela je probleme, da ne kažem krizu, u funkcioniranje zakonodavne vlasti. To se očituje u vidu odbijanja sudjelovanja u radu određenih političkih stranaka dok se ne odblokira uspostava izvršne vlasti tj. dok Predsjedništvo BiH ne imenuje mandatara za sastav Vijeća ministara. Tako da u ovom trenutku u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta BiH nemamo formirana povjerenstva jer određene stranke nisu dostavile imena članova. Bez formiranja povjerenstava nemamo poslovničke pretpostavke za rad. Stoga smo u situaciji da održavamo sjednice Kolegija i izvršavamo obveze, ali nemamo mogućnost održavanja sjednica samog Doma.

Kažete da su nastale blokade na relaciji nekih političkih predstavnika. To nije u skladu s onim što određeni mediji uporno ističu posljednjih godinu dana – da sve blokade dolaze od Hrvata, prvenstveno HDZ-a BiH. Kako to komentirate?

– O medijima neću mnogo govoriti, ali jasno je da određeni mediji ne rade svoj posao profesionalno i nepristrano te je primjetno da rade po nalogu pojedinih politika. Ovdje, zapravo, vidimo dvostruka mjerila kako medija tako i nekonzistentnost stavova međunarodne zajednice koji isključivo štete interesima BiH i njezinih konstitutivnih naroda i građana. S jedne strane se ohrabruje i podržava one se koji su ovu krizu i odugovlačenje uspostave vlasti umjetno izazvali određenim nepotrebnim uvjetovanjima, dok se s druge nas Hrvate nepravedno i tradicionalno optužuje za blokade i kočenja. Kada je u pitanju stav hrvatskih političkih predstavnika i ostvarenja naših prava kao konstitutivnog naroda, onda nailazimo na razna mišljenja i tumačenja kako se radi o blokadama, dok se stvarne blokade nekih drugih interpretira kao nešto konstruktivno ili se uopće ne spominje. Ovakav neujednačen odnos doprinosi jačanju nepovjerenja u međunarodne institucije, kao i jačanju međusobnog nepovjerenja. Iako sami snosimo najveću odgovornost za stanje u BiH, ipak ne možemo ni međunarodnu zajednicu osloboditi odgovornosti za dobar dio onoga što nam se sada događa. Pokazalo se da nametanje odluka, intrevencionizam na jednoj strani te pokroviteljstvo stranih dužnosnika, nije ni poželjno ni dobro za razvitak demokracije bilo koje zemlje, a pogotovo BiH.

Unatoč svemu ovome, pregovori se nastavljaju između HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a. Kada možemo očekivati konkretne rezultate?

– Razgovori se nastavljaju, naravno. Na izborima je poslana jasna poruka kako su HDZ BiH i stranke HNS-a apsolutni pobjednik među Hrvatima jednako kao što je SNSD apsolutni pobjednik među Srbima. Kod Bošnjaka imamo drugačiju situaciju jer nemamo uvjerljivog pobjednika, nego relativnog u vidu SDA, stoga oni traže partnera među bošnjačkim strankama ili, kako sami sebe nazivaju, građanskim strankama da bi ojačali svoju poziciju. Ovisno o okončanju njihovih pregovora, uslijediti će dogovor o programskim osnovama i principima na kojima će se zasnivati vlast na državnoj razini u budućem mandatnom razdoblju.

Što je s federalnom razinom? Koji su idući koraci?

– Kada je u pitanju formiranje vlasti na razini FBiH, bio je problem biranja izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Nerješavanjem pitanja izmjena Izbornog zakona po odlukama Ustavnog suda BiH ušli smo u izbore s određenim rizikom nemogućnosti provedbe izbornih rezultata. Samo raspisivanje izbora od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH bez jasno definiranih pravila i, unatoč brisanju odredbi o izboru izaslanika u Dom naroda, bilo je uvod u potencijalne probleme. To se i dogodilo donošenjem naputka SIP-a o izboru izaslanika, kao i donošenju kriterija za popunu Kluba Srba gdje smo svjedočili stavljanju ove institucije u ulogu zakonodavca te se prvi put u povijesti dogodilo da su postavljeni u Dom naroda ljudi koji uopće nisu izabrani u županijske skupštine. Ovo nije u skladu s Ustavom FBiH i Izbornim zakonom te ruši temelje ove države i uspostavljene demokratske institucije.

Kao i prošlih godina, tako i ove, sudjelujete na međunarodnoj konferenciji u Neumu. Ovaj događaj je planiran za 14. i 15. ožujka. Koja je vaša uloga i što očekujete od konferencije?

– Naravno, kao i prošlih godina, sudjelujem na konferenciji te smatram da je ova konferencija uistinu postala značajan događaj i prilika za znanstveno, političko, gospodarsko i svako drugo promišljanje o trenutačnim problemima i izazovima s kojima se susrećemo mi u BiH. Svake godine konferencija poluči dobre rezultate u vidu kvalitetnih rasprava, zaključaka, kao i znanstvenih radova. Svake godine iznesu se dobre ideje i promišljanja panelista kada je u pitanju BiH. Ove godine s kolegom Barišom Čolakom pripremila sam znanstveni rad koji će dati osvrt na legitimno političko predstavljanje u funkciji ustavnog načela o konstitutivnosti naroda. Ono što sam vidjela u pripremi za samu konferenciju jest da imamo veliki broj uglednih panelista, uvaženih gostiju i sudionika, kao i zanimljivih i nadasve važnih tema te mi je zadovoljstvo, zajedno s uvaženim kolegama, moderirati jednim od panela.

Je li i dalje prioritet izmjena Izbornog zakona?

– Izmjena Izbornog zakona ne samo da je prioritet nego je nužna i preduvjet je za demokratsko funkcioniranje BiH i njezin napredak na europskom putu. Stoga se izmjene Izbornog zakona moraju dogoditi kroz Parlament BiH i kroz iste se mora osigurati legitiman izbor političkih predstavnika svakog od konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, odnosno u Predsjedništvu BiH i Domu naroda FBiH kako to nalaže i odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda. Mi Hrvati kao konstitutivan narod imamo pravo i obvezu birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama. Ovu državu čine tri konstitutivna naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao i drugi građani, te je princip legitimnog predstavljanja nešto na čemu ćemo uvijek inzistirati.

Nedavno smo imali priliku iz medija doznati o vašem pojačanom angažmanu u kontaktima sa stranim diplomatima i veleposlanicima gdje naglašavate potrebu za jačanjem prvenstveno ekonomske suradnje. Kakva su vaša iskustva, kako stranci gledaju na stanje u BiH?

– U pravu ste, ovo vrijeme od izbora do početka rada u punom kapacitetu sam iskoristila za maksimalan angažman oko jačanja suradnje te privlačenja investitora u našu zemlju. U svim svojim kontaktima pokušavam prezentirati mogućnosti i potencijale naše zemlje kako na polju ekonomije, infrastrukture i energetike tako i na polju turizma i kulture. Kao uspješan razgovor ću izdvojiti nedavni susret s novoimenovanim veleposlanikom Kine gospodinom Ji Pingom koji je iskazao veliku zainteresiranost Kine za ulaganje u BiH. S obzirom na to da je Kina ove godine zemlja partner na Sajmu gospodarstva u Mostaru, za tu prigodu smo dogovorili i konkretnije razgovore o suradnji. Veleposlanik je obećao kako će iz Kine u Mostar stići izaslanstvo s više od 50 predstavnika različitih tvrtki zainteresiranih za ulaganja u BiH. Moj dojam iz razgovora je da stranci od nas očekuju jačanje sigurnosti i vladavine prava kao preduvjeta za ulaganja.

Sudjelovali ste na sastanku u povodu organizacije investicijske konferencije EBRD-a, čije se održavanje planira u svibnju u Sarajevu. Što je planirano?

– Održali smo jedan sastanak vodstva Zastupničkog doma i Vijeća ministara gdje smo razgovarali o mogućnostima i potrebnim tehničkim pripremama za održavanje jedne ovakve važne konferencije. Na konferenciji je planirana prisutnost guvernera centralnih banaka, ministara financija, predstavnika Europske komisije, kao i političkih lidera zemalja regije. Europska banka za obnovu i razvoj dovodi u Sarajevo više od 3000 uvaženih gostiju iz poslovnog svijeta te je ovo doista prilika za povezivanje europskih i domaće ekonomije te promociju naših potencijala.

Aktualno je pitanje integracija BiH u EU. Jeste li optimist glede stjecanja statusa zemlje kandidatkinja do kraja ove godine?

– To zapravo nije ni pitanje optimizma. Ako pogledamo sve ono što smo dosad napravili u ovom mandatu, ako pogledamo koliko je toga u ulozi člana Predsjedništva BiH napravio Dragan Čović, onda to više nije stvar optimizma nego realnosti. Od usklađivanja zakonodavstva, Mehanizma koordinacije, predaje zahtjeva za članstvom kada su svi ostali bili skeptični po tom pitanju pa sve do dobivanja upitnika i predaje naših odgovora na upitnik Europske komisije, jasno je da smo mi cijelo vrijeme predvodnici europskog projekta u BiH i tako će i dalje biti. Uvjerena sam kako ćemo završetkom određenih procesa postati zemlja kandidatkinja za članstvo, a kasnije i zemlja članica EU-a te napokon ostvariti ono što vjerujem da svi želimo, a to je sigurna, stabilna, jednakopravna i uspješna BiH po mjeri svih triju konstitutivnih naroda i svih onih koji žive u njoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U četvrtak rasplet situacije oko Vijeća ministara BiH i Parlamenta?

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH boravio je danas u Tuzli u posjetu Županijskom odboru HDZ Tuzla te se osvrnuo na trenutačnu politiku odnosa prema Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

Na pitanje novinara zašto vlast na federalnoj kao ni na državnoj razini još uvijek nije formirana, Čović je rekao:

– Prošlo je 13 mjeseci od općih izbora. Mi ćemo u četvrtak imati razgovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a već je dogovoren i Kolegij Doma naroda kao i zajednički kolegij oba doma. Nositelji tog kolegija su SNSD-e, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovor s predstavnicima SDA da utvrdimo priču oko izbornog zakona. Tako da, vjerujem da bi u četvrtak oko 15.00 sati mogli imati jasan pogled u budućnost od onog pesimističnog koji je bio do sada, a s ciljem da se uspostavi što prije novo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština, a samim time i druge razine vlasti – rekao je između ostalog Čović, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: FTV teroriste ISIL-a naziva ´borcima koji su zapeli između Iraka i Sirije´

Objavljeno

na

Objavio

Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijskog Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.

Dvojica od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor.

Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.

Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.

“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.

Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.

Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.

„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.

“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emmanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći, radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.

-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti.

Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.

Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.

Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emmanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom.

Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika, naglašava prof. Barbarić

 

Macron: BiH je tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari