Pratite nas

BiH

Borjana Krišto: Izmjena Izbornog zakona ne samo da je prioritet nego je nužni preduvjet za demokratsko funkcioniranje BiH

Objavljeno

na

bariša čolak Borjana Krišto

Na čelo jedne od najvažnijih državnih institucija u BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ponovno je izabrana Borjana Krišto. Dugogodišnja hrvatska političarka, koja je i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH, obnašala je mnoge dužnosti u vlasti.

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u intervjuu za Večernji list BiH govorio o ovotjednom znanstvenom skupu u Neumu o temi “Europski ustav BiH” na kojem će sudjelovati, ali i o funkcioniranju Zastupničkog doma, razgovoru stranaka o formiranju vlasti, izmjenama Izbornog zakona, europskom putu BiH…

Ponovno ste izabrani za predsjedateljicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Iako ste aktivni u ulozi predsjedateljice, možete li reći funkcionira li trenutačno i kako Zastupnički dom?

– Uistinu, ponovno sam izravno izabrana u Zastupnički dom PS BiH te zahvaljujem svima onima koji su prepoznali moj rad i ukazali mi povjerenje na listopadskim izborima. Također, moram zahvaliti svojoj stranci HDZ-u BiH i svim kolegama zastupnicima uz čiju potporu sam na čelu ovog uvaženog doma. Kako ste i sami kazali, mi kao članovi Kolegija, i pojedinačno kao zastupnici, radimo i obavljamo dužnosti iz nadležnosti koje imamo po Ustavu i po poslovniku i u ovom razdoblju imali smo puno aktivnosti i obveza. Nažalost, ne možemo reći da Zastupnički dom trenutačno ispunjava svoju zadaću kao najvišeg zakonodavnog tijela u državi jer smo u situaciji da se ne održavaju sjednice.

Zašto se ne održavaju sjednice, koji su razlozi?

– Politička situacija u kojoj smo se našli jer formiranje Vijeća ministara BiH blokiraju određene politike, prenijela je probleme, da ne kažem krizu, u funkcioniranje zakonodavne vlasti. To se očituje u vidu odbijanja sudjelovanja u radu određenih političkih stranaka dok se ne odblokira uspostava izvršne vlasti tj. dok Predsjedništvo BiH ne imenuje mandatara za sastav Vijeća ministara. Tako da u ovom trenutku u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta BiH nemamo formirana povjerenstva jer određene stranke nisu dostavile imena članova. Bez formiranja povjerenstava nemamo poslovničke pretpostavke za rad. Stoga smo u situaciji da održavamo sjednice Kolegija i izvršavamo obveze, ali nemamo mogućnost održavanja sjednica samog Doma.

Kažete da su nastale blokade na relaciji nekih političkih predstavnika. To nije u skladu s onim što određeni mediji uporno ističu posljednjih godinu dana – da sve blokade dolaze od Hrvata, prvenstveno HDZ-a BiH. Kako to komentirate?

– O medijima neću mnogo govoriti, ali jasno je da određeni mediji ne rade svoj posao profesionalno i nepristrano te je primjetno da rade po nalogu pojedinih politika. Ovdje, zapravo, vidimo dvostruka mjerila kako medija tako i nekonzistentnost stavova međunarodne zajednice koji isključivo štete interesima BiH i njezinih konstitutivnih naroda i građana. S jedne strane se ohrabruje i podržava one se koji su ovu krizu i odugovlačenje uspostave vlasti umjetno izazvali određenim nepotrebnim uvjetovanjima, dok se s druge nas Hrvate nepravedno i tradicionalno optužuje za blokade i kočenja. Kada je u pitanju stav hrvatskih političkih predstavnika i ostvarenja naših prava kao konstitutivnog naroda, onda nailazimo na razna mišljenja i tumačenja kako se radi o blokadama, dok se stvarne blokade nekih drugih interpretira kao nešto konstruktivno ili se uopće ne spominje. Ovakav neujednačen odnos doprinosi jačanju nepovjerenja u međunarodne institucije, kao i jačanju međusobnog nepovjerenja. Iako sami snosimo najveću odgovornost za stanje u BiH, ipak ne možemo ni međunarodnu zajednicu osloboditi odgovornosti za dobar dio onoga što nam se sada događa. Pokazalo se da nametanje odluka, intrevencionizam na jednoj strani te pokroviteljstvo stranih dužnosnika, nije ni poželjno ni dobro za razvitak demokracije bilo koje zemlje, a pogotovo BiH.

Unatoč svemu ovome, pregovori se nastavljaju između HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a. Kada možemo očekivati konkretne rezultate?

– Razgovori se nastavljaju, naravno. Na izborima je poslana jasna poruka kako su HDZ BiH i stranke HNS-a apsolutni pobjednik među Hrvatima jednako kao što je SNSD apsolutni pobjednik među Srbima. Kod Bošnjaka imamo drugačiju situaciju jer nemamo uvjerljivog pobjednika, nego relativnog u vidu SDA, stoga oni traže partnera među bošnjačkim strankama ili, kako sami sebe nazivaju, građanskim strankama da bi ojačali svoju poziciju. Ovisno o okončanju njihovih pregovora, uslijediti će dogovor o programskim osnovama i principima na kojima će se zasnivati vlast na državnoj razini u budućem mandatnom razdoblju.

Što je s federalnom razinom? Koji su idući koraci?

– Kada je u pitanju formiranje vlasti na razini FBiH, bio je problem biranja izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Nerješavanjem pitanja izmjena Izbornog zakona po odlukama Ustavnog suda BiH ušli smo u izbore s određenim rizikom nemogućnosti provedbe izbornih rezultata. Samo raspisivanje izbora od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH bez jasno definiranih pravila i, unatoč brisanju odredbi o izboru izaslanika u Dom naroda, bilo je uvod u potencijalne probleme. To se i dogodilo donošenjem naputka SIP-a o izboru izaslanika, kao i donošenju kriterija za popunu Kluba Srba gdje smo svjedočili stavljanju ove institucije u ulogu zakonodavca te se prvi put u povijesti dogodilo da su postavljeni u Dom naroda ljudi koji uopće nisu izabrani u županijske skupštine. Ovo nije u skladu s Ustavom FBiH i Izbornim zakonom te ruši temelje ove države i uspostavljene demokratske institucije.

Kao i prošlih godina, tako i ove, sudjelujete na međunarodnoj konferenciji u Neumu. Ovaj događaj je planiran za 14. i 15. ožujka. Koja je vaša uloga i što očekujete od konferencije?

– Naravno, kao i prošlih godina, sudjelujem na konferenciji te smatram da je ova konferencija uistinu postala značajan događaj i prilika za znanstveno, političko, gospodarsko i svako drugo promišljanje o trenutačnim problemima i izazovima s kojima se susrećemo mi u BiH. Svake godine konferencija poluči dobre rezultate u vidu kvalitetnih rasprava, zaključaka, kao i znanstvenih radova. Svake godine iznesu se dobre ideje i promišljanja panelista kada je u pitanju BiH. Ove godine s kolegom Barišom Čolakom pripremila sam znanstveni rad koji će dati osvrt na legitimno političko predstavljanje u funkciji ustavnog načela o konstitutivnosti naroda. Ono što sam vidjela u pripremi za samu konferenciju jest da imamo veliki broj uglednih panelista, uvaženih gostiju i sudionika, kao i zanimljivih i nadasve važnih tema te mi je zadovoljstvo, zajedno s uvaženim kolegama, moderirati jednim od panela.

Je li i dalje prioritet izmjena Izbornog zakona?

– Izmjena Izbornog zakona ne samo da je prioritet nego je nužna i preduvjet je za demokratsko funkcioniranje BiH i njezin napredak na europskom putu. Stoga se izmjene Izbornog zakona moraju dogoditi kroz Parlament BiH i kroz iste se mora osigurati legitiman izbor političkih predstavnika svakog od konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, odnosno u Predsjedništvu BiH i Domu naroda FBiH kako to nalaže i odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda. Mi Hrvati kao konstitutivan narod imamo pravo i obvezu birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama. Ovu državu čine tri konstitutivna naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao i drugi građani, te je princip legitimnog predstavljanja nešto na čemu ćemo uvijek inzistirati.

Nedavno smo imali priliku iz medija doznati o vašem pojačanom angažmanu u kontaktima sa stranim diplomatima i veleposlanicima gdje naglašavate potrebu za jačanjem prvenstveno ekonomske suradnje. Kakva su vaša iskustva, kako stranci gledaju na stanje u BiH?

– U pravu ste, ovo vrijeme od izbora do početka rada u punom kapacitetu sam iskoristila za maksimalan angažman oko jačanja suradnje te privlačenja investitora u našu zemlju. U svim svojim kontaktima pokušavam prezentirati mogućnosti i potencijale naše zemlje kako na polju ekonomije, infrastrukture i energetike tako i na polju turizma i kulture. Kao uspješan razgovor ću izdvojiti nedavni susret s novoimenovanim veleposlanikom Kine gospodinom Ji Pingom koji je iskazao veliku zainteresiranost Kine za ulaganje u BiH. S obzirom na to da je Kina ove godine zemlja partner na Sajmu gospodarstva u Mostaru, za tu prigodu smo dogovorili i konkretnije razgovore o suradnji. Veleposlanik je obećao kako će iz Kine u Mostar stići izaslanstvo s više od 50 predstavnika različitih tvrtki zainteresiranih za ulaganja u BiH. Moj dojam iz razgovora je da stranci od nas očekuju jačanje sigurnosti i vladavine prava kao preduvjeta za ulaganja.

Sudjelovali ste na sastanku u povodu organizacije investicijske konferencije EBRD-a, čije se održavanje planira u svibnju u Sarajevu. Što je planirano?

– Održali smo jedan sastanak vodstva Zastupničkog doma i Vijeća ministara gdje smo razgovarali o mogućnostima i potrebnim tehničkim pripremama za održavanje jedne ovakve važne konferencije. Na konferenciji je planirana prisutnost guvernera centralnih banaka, ministara financija, predstavnika Europske komisije, kao i političkih lidera zemalja regije. Europska banka za obnovu i razvoj dovodi u Sarajevo više od 3000 uvaženih gostiju iz poslovnog svijeta te je ovo doista prilika za povezivanje europskih i domaće ekonomije te promociju naših potencijala.

Aktualno je pitanje integracija BiH u EU. Jeste li optimist glede stjecanja statusa zemlje kandidatkinja do kraja ove godine?

– To zapravo nije ni pitanje optimizma. Ako pogledamo sve ono što smo dosad napravili u ovom mandatu, ako pogledamo koliko je toga u ulozi člana Predsjedništva BiH napravio Dragan Čović, onda to više nije stvar optimizma nego realnosti. Od usklađivanja zakonodavstva, Mehanizma koordinacije, predaje zahtjeva za članstvom kada su svi ostali bili skeptični po tom pitanju pa sve do dobivanja upitnika i predaje naših odgovora na upitnik Europske komisije, jasno je da smo mi cijelo vrijeme predvodnici europskog projekta u BiH i tako će i dalje biti. Uvjerena sam kako ćemo završetkom određenih procesa postati zemlja kandidatkinja za članstvo, a kasnije i zemlja članica EU-a te napokon ostvariti ono što vjerujem da svi želimo, a to je sigurna, stabilna, jednakopravna i uspješna BiH po mjeri svih triju konstitutivnih naroda i svih onih koji žive u njoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak – SDA je zaoštrila stavove nakon što je ‘ljevica’ otišla još desnije

Objavljeno

na

Objavio

Ne prestaju komentari na donesene dokumente Stranke demokratske akcije na stranačkome kongresu prošlog vikenda. Prvo pitanje koje je na dnevnome redu jest je li moguće naći alternativu ovakvoj politici iz Sarajeva. Visoki dužnosnik HDZ-a Bariša Čolak trenutačno je ne vidi.

Kako ste doživjeli poruke SDA s posljednjeg kongresa stranke?

Nažalost, te poruke ne ohrabruju. Ne ohrabruju iz jednostavnog razloga što je BiH višenacionalna država u kojoj žive tri konstitutivna naroda, ali i građani koji se tako ne izjašnjavaju. Na bilo koji način definirati jedan narod kao dominantan, bilo izravno ili neizravno, a pri tome zanemariti ovu realnost Bosne i Hercegovine, ne vodi rješenju problema u BiH. Zato mislim da ove poruke, neće, po mom dubokom uvjerenju, naići na plodno tlo u BiH. No, problem je svakako što će one još dodatno u ovom vremenu koje je pred nama onemogućiti ili barem usporiti mogućnost konačnog dogovora i uspostavu vlasti. Ponajprije tu mislim na razinu Bosne i Hercegovine. Bilo bi puno primjerenije da su poruke drukčije i da na jednak način uvažavaju sva tri konstitutivna naroda, odnosno da se svi uvažavamo i konačno priznamo kao politički narodi koji žive na teritoriju BiH. To, nažalost, nije slučaj. Postoji i niz drugih poruka koje su također neprihvatljive.

Na koje poruke mislite?

Ponajprije su to poruke, prijedlozi o ustroju i uređenju Bosne i Hercegovine. U deklaraciji jasno stoji da bi se BiH trebala preustrojiti na regionalnom temelju, odnosno regionalnom ključu.

Ali, zar se i HDZ, odnosno politika HNS-a BiH, na zauzima za preustroj srednje razine vlasti? Moguće da SDA nudi federalne jedinice?!

Ja bih prihvatio takvu mogućnost kad bi se barem jednom rečenicom uvažavalo i nacionalno načelo, odnosno načelo da u ovoj zemlji žive tri naroda. Nije prihvatljivo da zemlju ustrojite na pet, šest regija u kojima je uvijek jedan narod većinski, a uvijek drugi ili druga dva manjinska. To nije dobar princip. Nisam pročitao da postoji intencija u tome smjeru.

Nakon subotnje deklaracije postoje komentari da je SDA morao dokazati da je zelenija od bošnjačke ljevice SDP-a, DF-a koja je preuzela snažniji nacionalistički narativ?!

Vjerujem da jednim dobrim dijelom sadržaj ove deklaracije jest takav i zbog tog razloga. Neću reći da je to jedini razlog, ali jest činjenica da su ove druge stranke političkog Sarajeva u posljednjih godinu dana u svojim stavovima otišle desnije od samog SDA. Bile su isključivije u nekim zahtjevima od samog SDA, što u svakom slučaju šteti boljem političkom pozicioniranju SDA u biračkom tijelu.

Kako će se HNS, odnosno HDZ, pozicionirati na ovakve poruke koje nisu samo dnevno-političke, nego i strateške, dugoročne?

To jest ozbiljan problem. Ali, s druge strane, imate i promišljanja kako je bolje da je to na dosta eksplicitan način prezentirano.

Zapravo, do sada smo imali situaciju da su se promovirale drukčije stvari od onih koje su zapisane u stranačkim dokumentima. U svakom slučaju, uvjeren sam da će se ovim potezom na dulje razdoblje opteretiti odnosi u BiH umjesto da se ide na otopljavanje. Bez konsenzusa, a na ovim načelima SDA nije ih moguće izgraditi, zapravo, svi ćemo biti gubitnici. Ne mislim da će ovdje bilo tko biti pobjednik. Gubimo dragocjeno vrijeme, a posebice neće biti iskoraka na europskom i putu u NATO.

Je li realno očekivati da HNS/HDZ odgovore reafirmiranje oživljavanja Herceg Bosne?

Neću prejudicirati što će odlučiti HNS BiH ili HDZ, ali mi imamo utvrđene stavove i trebamo ih se pridržavati. Svi ste vidjeli kako smo se ponašali u predizbornoj kampanji, te i u vremenu poslije, te neki od kritičara možda i s pravom nam mogu prigovoriti – zašto ste vodili takvu politiku. No, apsolutno smatram ispravnim upravo tako voditi politiku – politiku kompromisa koji je moguće ostvariti jedino uvažavajući predstavnike triju konstitutivnih naroda. U biti, najviše me brine uporno inzistiranje na građanskoj državi koja, naravno, podrazumijeva “jedan čovjek – jedan glas”. To u jednoj višenacionalnoj državi jednostavno ne ide. Nemate višenacionalne države u kojoj je to na takav način riješeno.

Je li to europski standard, kako se često uvjerava iz Sarajeva?

Nije niti može biti. U EU to nije slučaj ni u jednonacionalnim državama. Primjerice, u Hrvatskoj imate apsolutnu zaštitu nacionalnih manjina, pa ih se pozitivno diskriminira. Te nacionalne manjine tamo same biraju svoje predstavnike. U BiH istodobno žive, po Ustavu, tri konstitutivna naroda, što znači tri ravnopravna naroda. Unatoč tome, u Izbornom zakonu imamo manjkavosti koje omogućavaju preglasavanje i dominaciju. Poznat je slučaj izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima ili da jedan broj izaslanika u Domu naroda također biraju Bošnjaci. To je, naravno, neodrživo. Dok god politike koje vode BiH ne prihvate činjenicu jednakopravnosti, mislim da nećemo napraviti bitniji iskorak ni prema EU ni NATO-u.

Trebaju li sada vodeće hrvatske i srpske stranke zaobići SDA pri uspostavi vlasti nakon što je ova stranka obznanila stajališta o preustroju zemlje?

Prvo, mislim da je jako teško pronaći nove partnere. Prije svega, u političkom Sarajevu ne postoje stranke koje bi bitno odudarale, ali od ovih stajališta. Moramo biti zaista realni. A s druge strane, ja sam pristaša da vlast uvijek trebaju formirati oni koji dobiju tu vlast od naroda. Prema tome, jako je važno to načelo ispoštovati. U suprotnom, postavlja se pitanje zašto provodimo izbore. Mi smo već odavno trebali formirati vlast. Prošlo je više od 11 mjeseci od održavanja posljednjih općih izbora.

Dakle, ne vidite prostora za novu koaliciju na državnoj razini?!

Teoretski, moguće je to o čemu govorite, možda na nekim razinama i praktično izvesti, ali iskreno mislim da nije pametno praviti eksperimente koji ne počivaju na izbornoj volji birača iz triju konstitutivnih naroda.

SDA je donio dalekosežne odluke i neki tumače da se radi o otpakiranju Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Je li ovo dobar trenutak da se počne razgovarati o tim krupnim pitanjima?

Prije svega, treba razlikovati dvije stvari. Legitimno je izražavati svoje političke stavove, ali ta legitimnost ipak ima ograničenje.

Ograničenje u ovome slučaju leži u tome da se ovakvim stavovima ugrožava netko drugi. Ja bih bio presretan i uvijek bih prihvatio stavove drugih kada bi oni na isti način tretirali moj kao i svoj narod. No, ne mogu prihvatiti stavove koji na takav način u izvedenom projektu isključuju moj narod ili ga na bilo koji način dovode u neravnopravan položaj. Ne mislim da je nelegitimno pričati i o promjenama Daytona, zašto ne? Samo su narodi ti koji ostaju, a državna uređenja se mijenjaju. No, u tim prijedlozima treba voditi računa da nikoga ne isključujete i da druge uvažavate. Ako tog nema, ako se tu stvari postavljaju na različit način i prema narodu kojemu pripadate, onda to rješenje ne može biti rješenje za drugoga i ne može donijeti nikakav rezultat. Ono zapravo samo može donijeti novi konflikt. Nadam se da do toga neće doći i da ga neće biti. Govorim o konfliktima u političkom smislu, a o onom drugom ne želim ni razmišljati. (vecernji.ba)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HDZ BiH upozorava: Bosni i Hercegovini bez novih vlasti prijeti destabilizacija i financijski kolaps

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine pozvala je u utorak vodeće bošnjačke i srpske stranke da se uspostavi vlast gotovo godinu dana nakon održanih izbora upozoravajući da bi se zemlja mogla destabilizirati ako se do kraja godine ne donese proračun, ne izmijeni izborni zakon i nastavi blokada euroatlantskog puta.

“BiH ulazi u zadnje tromjesečje tekuće godine bez novih vlasti, približava se ulasku u novu godinu bez donesenog proračuna. To donosi rizik i moguću destabilizaciju”, priopćio je HDZ BiH.

Zbog neuspostave vlasti zaustavljen je euroatlantski put zemlje kojoj prijeti i potpuni zastoj reformi.

”BiH mora napredovati u provedbi reformi i pristupanja EU i NATO-u. Kao dio reformskih procesa posebno se ističe pitanje održavanja izbora u Mostaru, koji je osim političkog prioriteta istovremeno i test zrelosti demokratskog društva BiH”, navodi strana.

U Mostaru čak 11 godina nije biran novi saziv Gradskog vijeća ni novi gradonačelnik, navode.

HDZ BiH poziva bošnjačku SDA Bakira Izetbegovića i srpski SNSD Milorada Dodika da nastave razgovore kako bi uspostavili vlast na temelju sporazuma što su ga čelnici ove tri nacionalne stranke potpisali početkom kolovoza.

“Sporazum o uspostavi vlasti koji su potpisali predsjednici SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH jedino je rješenje koje sveobuhvatno zadovoljava kriterije izbornih pobjednika i uspostavlja principe dugoročnog zajedničkog djelovanja”, dodali su iz HDZ-a BiH.

Novi saziv Vijeća ministara BiH nije ustrojen gotovo godinu dana od održanih općih izbora jer bošnjačka strana inzistira na predaji dokumenta Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) nužan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP), a čemu se protivi srpska strana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari