Svetom misom kod crkve Muke Isusove u Maclju u subotu je obilježena 81. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Jure Bogdan, uz sudjelovanje državnog vrha, braniteljskih i stradalničkih udruga te brojnih vjernika i hodočasnika.
Macelj okupio državni vrh, udruge i hodočasnike
Obilježavanju su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom te izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.
Vojni ordinarij u propovijedi je upozorio da nakon Drugoga svjetskog rata za mnoge nije nastupilo vrijeme mira i slobode, nego novo razdoblje stradanja.
Govoreći o događajima iz svibnja 1945. istaknuo je kako su tisuće ljudi krenule prema austrijskoj Koruškoj u nadi da će pronaći zaštitu i pravdu, ali su izručene partizanima.
Istaknuo je i da su poratni zločini desetljećima bili prešućivani i prikrivani.
„Danas smo ovdje zajedno tek na jednoj stanici gdje se nalaze tajna grobišta i gubilišta, prikrivena, zabranjena, prešućena i posebnim UDBA-inim protokolom čuvana kao državna tajna”, rekao je Bogdan.
Bogdan: Istina mora izaći na svjetlo
Poručio je kako istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo.
“Odrješite jezike, progovorite, otvorite arhive i skrivene spise, recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu. U ime žrtava koje više nemaju glasa, u ime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini, molim vas progovorite”, poručio je Bogdan.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava izjavio je kako se u Maclju odaje počast žrtvama najvećeg poslijeratnog zločina na tlu Europe, istaknuvši pritom da je važno osuditi sve totalitarne režime.
Govoreći o mogućnosti povratka komemoracije na Bleiburško polje u Austriji, Penava je rekao da je siguran u to.
„Vjerujem i znam da ćemo opet imati, ali bez veličanja fašističkih i nacističkih režima, s jasnim stavom prema Komunističkoj partiji Jugoslavije“, poručio je.
Penava: Sve što je povezano s totalitarnim sustavima treba zabranjivati
Osvrnuo se i na isticanje spornih obilježja, rekavši da sve što je povezano s totalitarnim sustavima treba zabranjivati, dok je sve što je utemeljeno na vrijednostima Domovinskog rata legitimno, pritom istaknuvši postrojbe HOS-a jer su, kako je naveo, bile na ispravnoj strani u Domovinskom ratu.
Saborski zastupnik Marin Miletić izjavio je kako se u Maclju obilježavaju zločini svih totalitarnih režima koji su pogodili hrvatski narod, istaknuvši da je među njima komunistički režim bio jedan od najvećih i najstrašnijih.
Kazao je kako su ljudi nakon rata ubijani „bez suđenja, sustavno i smišljeno“, poručivši da je važno govoriti o tim zločinima i obilježavati ovakve obljetnice kako se takve tragedije više nikada ne bi ponovile.
Nakon misnog slavlja saborski zastupnik Nikola Grmoja kazao je kako hrvatska javnost i politika priznaju, kako je naveo, najveći zločin nad hrvatskim narodom.
“Meni je žao što tu nije predsjednik Republika i da nema predsjednika Vlade, a znamo da se na neka druga mjesta ide. Mislim da je vrijeme da svi oni neznani grobovi hrvatskih žrtava budu otkriveni”, rekao je Grmoja.
Jandroković o izaslanstvu Hrvatskog sabora
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković osvrnuo se na izjavu Ivana Penave koji je ranije upozorio da je na Bleiburgu bio nazočan kao potpredsjednik Sabora i predsjednik komisije, dok je službeni izaslanik Hrvatskoga sabora bio hrvatski veleposlanik u Austriji.
Jandroković je rekao kako ne smatra da postoji razlog za nezadovoljstvo s Penavine strane.
„Već davno prije utvrđeno je da će izaslanik predsjednika Sabora biti veleposlanik i tako je zadnjih nekoliko godina. Znao sam da kolega Penava ide u Bleiburg, međutim nismo o tome razgovarali niti sam znao da želi biti izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Da je iskazao takvu želju ne bi uopće bilo problema, on bi bio izaslanik”, rekao je Jandroković.
Dodao je da se radi o temi koja nije trebala postati predmet javnog prijepora te da se sve moglo riješiti razgovorom.
Križni put hrvatskog naroda
Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga.
Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.
(Hina/K)