Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Hrvatsko pravosuđe vapi za temeljitom lustracijom

Objavljeno

na

Nelustrirano hrvatsko pravosuđe premreženo je interesnim skupinama koje imaju zajednički nazivnik u tajni koju skrivaju od lustracije, bilo je govora u emisiji Markov trg na Z1 televiziji.
‘SOA je u svojem izvještaju ukazala na problem 20 sudaca koji su prijetnja državnoj sigurnosti. Mediji su prešutjeli taj podatak, a to znači da je SOA dirnula u osinjak.

Nastao je opći muk oko ove prevažne informacije’, započeo je Vjekoslav Krsnik politički analitičar.
‘Trebalo bi ukloniti 99 posto sudaca Vrhovnog suda jer su bili dio prošlog sustava totalitarne države. Ti su ljudi morali proći temeljite provjere. Ti su ljudi morali biti suradnici raznih agentura bivše države. Današnji kadrovi su drugi ili treći ešalon bivšeg sustava.

Tih 20 sudaca su bili umiješani u nekakve aktivnosti Rusa koji su penetrirali u energetske poslove. Tu je NATO posredovao i upozorio našu sigurnosnu službu’, objasnio je Nino Mogorović novinar Hrvatskog tjednika.

Bilo je govora o predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu koji je u Labinu završio osnovnu školu. Potom se s čitavom obitelji preselio u Zagreb.

Ovo preseljenje bilo je ‘poslovno uvjetovano’ budući da je njegov otac kao provjereni lokalni partijski kadar unaprijeđen na republičku, a kasnije saveznu razinu. Hrvatin stariji ostat će upamćen kao posljednji predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije.

U posljednjim danima socijalističke Jugoslavije uspješnu karijeru počeo je graditi i njegov sin Branko.
‘Uoči raspada Jugoslavije Branko Hrvatin je bio posljednji partijski sekretar Općinskog suda u Zagrebu. Da je provedena lustracija taj čovjek ne bi mogao obnašati nikakvu ozbiljniju funkciju u Hrvatskoj’, ispričao je Vjekoslav Krsnik.

Glavne grane u kojima se najdugovječniji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin izvješti su ‘naknada štete’ i ‘ovršni postupak’.

Tako su prvi javni prikaz sudske prakse u vezi naknade neimovinske štete nakon izmjene Zakona o obveznim odnosima sucima platile zainteresirane osiguravateljske tvrtke.

Branko Hrvatin bio je taj koji se financijerima obvezao poslati 150 do 200 sudaca, a skup je organizirao Mlinarevićev ‘Inženjerski biro’. Inženjerski biro Mladena Mlinarevića radio je procjenu zgrade u Planinskoj koju je prodavao Stjepan Fiolić, bio je organizator ručka u Baltazaru na koji su pozvani Branko Hrvatin i Drago Tadić kada se htjelo utjecati na presudu Glavašu. Tradicionalno organizira i ‘savjetovanja’ na kojima honorare tvrtki dobivaju i ljudi iz komisije za javnu nabavu što se ubraja u sukob interesa.

‘Biro’ je godinama radio po narudžbi za svakoga tko dobro plati, a procjene i analize su se često pisale bez valjanih podloga. Mlinarević je u pretvorbi napravio podloge za privatizaciju stotina poduzeća uzimajući im za svoj ‘rad’ ogromne naknade.

‘Hrvatska po europskim standardima nije demokratska država, osnovni je problem pravosuđe kontaminirano centrima moći koji upravljaju zemljom.

Po istraživanju nekih institucija koje prate kretanje prljavog novca iz Hrvatske je opljačkano 34 milijarde dolara’, izjavio je Krsnik.
U emisiji je puštena izjava Andrije Hebranga koji je komentirao slučaj HPB Bankomat kao čudan slijed događaja.

‘Država ide prodati svoju banku, a preko DORH-a pokreće postupak protiv čelnih ljudi te banke i tako joj ruši cijenu uoči prodaje’, objasnio je Hebrang.

‘Tko su uspješni odvjetnici u Hrvatskoj? Sve ljudi bivšeg sustava. Kada je Polančec završio u zatvoru došao ga je vaditi Ante Nobilo. U Hrvatskoj postoji 50 nedodirljivih osoba.

U offshor firmama se vrte milijarde hrvatskih kuna. Onaj tko drži medije i pravosuđe pod kontrolom, a to su strukture bivšeg sustava, upravlja Hrvatskom.

Šef policijske uprave u Istri je čovjek koji je 1977. godine ušao u sustav vrteći pendrek, a trebao bi biti čovjek koji je rođen 1977. godine. O čemu mi pričamo?’, zapitao se Mogorovoić.
‘Spremam knjigu 100 hrvatskih Jugoslavena i oni su ti koji drmaju Hrvatskom, a ne političke stranke i njihovi ljudi. Anto Nobilo je dio te strukture moći, jer je bio dio te stare strukture.

To je struktura koja je nastala raspadom Jugoslavije’, smatra Krsnik.
‘Kad je Mladen Bajić ušao u sustav? Bio je neko vrijem vojni tužitelj i onda iza Ortynskoga je trajao cijelu vječnost. Državni je odvjetnik u Hrvatskoj tu da sakrije kriminal, a ne da ga razotkrije’, naglasio je Mogorović.

Pripadnik Martićeve milicije Mitar Arambašić je u Splitu nepravomoćno ponovno osuđen na 20 godina zatvora, no Vrhovni sud ga je pustio na slobodu i vratio predmet na ponovno suđenje. Arambašić je bez problema za 15 dana dobio sve potrebne dokumente te je preko Srbije odletio za Kanadu.

Tamo je dobio izbjeglički status, a trebao bi dobiti i državljanstvo.

Martićevac Mitar Arambašić brutalno je likvidirao trojicu hrvatskih policajaca, kojima je odsjekao glavu i udove, a Hrvatinov Vrhovni sud je ‘likvidirao’ svaku realnu šansu da zločin bude pravedno kažnjen.
‘Nisu KOS i UDBA bile dječji vrtići. To su bile ozbiljne organizacije.

I danas te organizacije uništavaju Hrvatsku’, komentirao je Mogorović.
‘Trebalo bi pokrenuti krivični postupak protiv Dinka Cvitana i Mladena Bajića i to za krivično djelo nečinjenja, krivično djelo propusta.

Oni nisu obavljali svoje dužnosti onako kako su trebali obavljati na tako važnoj pravosudnoj funkciji.
U emisiji je pušten snimak vještačenja Vladimira Krkleca na ročištu HPB Bankomat u kojem on sam ne može objasniti kako je u svojem vještvu naveo postojanje duga od 1,5 milijuna kuna, a što je bilo jedan od važnijih argumenata pri sastavljanju optužnice.
‘Znam niz primjera sličnih ovome gdje sudski vještaci potpisuju nešto što nema veze sa zdravom ‘pameću. Za sve to je odgovoran hrvatski Sabor koji će ovih dana ocijeniti izvješće Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Prihvatiti ili ne prihvatiti, a to znači smijeniti ga ili ostaviti na toj dužnosti’, zaključio je Krsnik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi s Uljanikom – restrukturiranje ili stečaj? Kako će Vlada odgovoriti na zahtjeve radnika koji odluku traže odmah? Sindikati najavljuju daljnje akcije, tvrde da ih uništavaju marginalci, a Vladu prozivaju da kupuje vrijeme i igra se s gladnim ljudima.

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Samir Hažić iz Stožera za obranu Uljanika, Đino Šverko –povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – reformisti. U emisiju se nije odazvao nitko iz Uprave Uljanika.

– Bili smo sigurni da će ovog tjedna na Vladi biti donesena odluka. Više nam je to puta bilo obećavano. Nismo spremni opet izaći na ulice i nešto izvoditi, a kako su radnici očekivali od nas neku akciju – zatvorili smo porte, kazao je Đino Šverko. Dodao je kako im je iz Vlade puno puta obećavano da se kroz restrukturiranje Uljanik može spasiti i oni su vjerovali u to.

Tomislav Tolušić mu je odgovorio kako Vlada ne želi brzopleto donositi odluke, a sve što je za Uljanik napravila radila je kako je mogla, u skladu s propisima. Ako je itko svjestan važnosti brodogradnje onda je to ova Vlada, ali moramo biti i odgovorni. Licitiranje brojkama za njega je – neozbiljno. Iz proračuna je, dodao je – plaćeno 3,1 milijarde kuna za brodove koji ne postoje. Sad očekujete rješenje preko noći. Dozvolite da sagledamo sve, poručio je.

– ‘Rescue aid’ je Upravi Uljanika dala vaša Vlada, bez da ju je pitala za što. Tražili smo da Vlada imenuje svoje članove u Upravu ili NO kako bi izbjegli plaćanje 3,1 mlrd. kuna. Izabrali smo Upravu, i Končar je bio tamo. Brojke su bile čiste i tako smo išli prema Ministarstvu. Da se reagiralo na vrijeme platili bi puno manje, možda milijardu, a radnici ne bi bili bez plaće. Koji je dio ovde brzoplet, šest mjeseci, sedam mjeseci ili šest godina?, upitao je Samir Hažić. Toušić mu je odgovorio kako se radi o dva projekta restrukturiranja i o budućim jamstvima od nekoliko milijardi.

Čačić: Restrukturiranje nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti

– Stečaj nije likvidacija. Mi se igramo crno-bijelih ekstrema, a vrijeme prolazi i uskoro nećemo imati što likvidirati. Radnici nestaju. Restrukturiranje – ono nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti, kazao je Radimir Čačić. Dodao je kako su jedini ozbiljni ljudi s kojima je radio i koji su se dokazali bili ljudi iz Uljanika – ne iz Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira ili Trećeg maja.  Još 2010. su tražili da izađu iz sustava potpora kako im ne bi bio nametnut strateški partner i nekontrolirana privatizacija. To su i dobili – postali su potpuno nezavisni. Tad je pred njih stavljen ultimatum – ili ćete biti državni (pa će država postaviti NO i Upravu) ili se privatizirajte. Kad se s privatnom tvrtkom ugovaraju brodovi za državno brodogradilište – za to se ide u zatvor, kazao je Čačić.

Dodao je kako je zakon promijenjen, a Upravi Uljanika omogućeno da plati između 10 i 30 posto ‘nominale’ – radnici su postali vlasnici, oni su postavili Upravu, a sve državno u Uljaniku ostalo je na 25 posto. To je bila greška, zaključio je. Do 2012. svi su brodovi bili realizirani, nijedno jamstvo nije palo. Potom su došle nove uprave i uslijedilo je 7 godina neodgovornosti i nesposobnosti, ustvrdio je.

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Tulio Demetlika je kazao kako je Vlada odluku trebala donijeti jučer. “Većina stečajeva je završila loše. Zato se IDS zalagao za strateškog partnera i restrukturiranje. Za pet dana bi odluku trebao donijeti Trgovački sud”, kazao je Demetlika te podsjetio kako se zakon o Agrokoru “donio preko noći, a radi se o privatnoj firmi”. Preuzmite odgovornost za onih 25 % koliko ste vlasnik Uljanika, poručio je Tolušiću te zaključio kako su mišljenja različita – čak i dva ključna ministra različito misle.

Burno je reagirao ministar Tomislav Tolušić na ove Demetlikine navode tako da je razgovor u emisiji bio na rubu incidenta. – Ne mogu vjerovati da imate obraza to pričati. 29 godina krčmite tamo po tom Uljaniku. 29 godina haračite i postavljate Uprave, može vas biti sram, kazao je Tolušić. Demetlika mu je cinično odgovorio kako je “na mjesto ministra došao iz najuspješnije hrvatske županije. Nakon nadglasavanja prekinuo ih je Samir Hažić koji je kazao kako ne želi da se “sedam mjeseci bez plaće i glad radnika – pretvori u politički obračun u Otvorenom”.

“Ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici”

Na pitanje kakav scenarij priželjkuju radnici Samir Hadžić je kazao: “Kakvo god! Za stečaj s preustrojem je kasno. Siguran sam da je Uprava Uljanika dostavila točne cifre. Ali ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici. Uljanik djeluje i na grad Pulu. Dajte da to riješimo. Ako je kraj, nek netko skupi hrabrosti i kaže. Kako god. A mi smo napravili sve što možemo. Radi se punom parom, šta bi trebali još – dati bubreg?”, upitao je.

– Ova Vlada neće donositi odluke na način kako su donošene prije. Vlada ne može donijeti odluku kakvu biste vi htjeli. Sve to kontrolira EU, kazao je Tomislav Tolušić. Nije želio odgovoriti na pitanje je li propao još jedan pokušaj izbora strateškog partnera te stoji li Brodosplit iza Vlade. Potvrdio je da se radi na iznalaženju rješenja i za Uljanik i za Treći maj.

Radimir Čačić je kazao kako je on protiv restrukturiranja na način kako ga nudi Tomislav Debeljak. “Kad pogledate što piše u toj ponudi onda vidite da vas netko gleda u oči i veli vam ‘Vi ste bedaki’, kazao je.

 

Milijan Brkić: Uljanik je jedan od obrazaca vladavine IDS-a u Istri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Svjetski dan voda – Pogledajte prekrasne vode Hrvatske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Svjetski dan voda (World Water Day) obilježava se svake godine 22. ožujka. Opća skupština UN je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda.

Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima.

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Prema procjenama čak 1,1 milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Svakodnevno zbog nedostatka pitke vode umire 3800 djece.

Naša domovina obiluje obiljem morske i kopnene vode, te je po vodenim resursima među prvim državama svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu