Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Hrvatsko pravosuđe vapi za temeljitom lustracijom

Objavljeno

na

Nelustrirano hrvatsko pravosuđe premreženo je interesnim skupinama koje imaju zajednički nazivnik u tajni koju skrivaju od lustracije, bilo je govora u emisiji Markov trg na Z1 televiziji.
‘SOA je u svojem izvještaju ukazala na problem 20 sudaca koji su prijetnja državnoj sigurnosti. Mediji su prešutjeli taj podatak, a to znači da je SOA dirnula u osinjak.

Nastao je opći muk oko ove prevažne informacije’, započeo je Vjekoslav Krsnik politički analitičar.
‘Trebalo bi ukloniti 99 posto sudaca Vrhovnog suda jer su bili dio prošlog sustava totalitarne države. Ti su ljudi morali proći temeljite provjere. Ti su ljudi morali biti suradnici raznih agentura bivše države. Današnji kadrovi su drugi ili treći ešalon bivšeg sustava.

Tih 20 sudaca su bili umiješani u nekakve aktivnosti Rusa koji su penetrirali u energetske poslove. Tu je NATO posredovao i upozorio našu sigurnosnu službu’, objasnio je Nino Mogorović novinar Hrvatskog tjednika.

Bilo je govora o predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu koji je u Labinu završio osnovnu školu. Potom se s čitavom obitelji preselio u Zagreb.

Ovo preseljenje bilo je ‘poslovno uvjetovano’ budući da je njegov otac kao provjereni lokalni partijski kadar unaprijeđen na republičku, a kasnije saveznu razinu. Hrvatin stariji ostat će upamćen kao posljednji predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije.

U posljednjim danima socijalističke Jugoslavije uspješnu karijeru počeo je graditi i njegov sin Branko.
‘Uoči raspada Jugoslavije Branko Hrvatin je bio posljednji partijski sekretar Općinskog suda u Zagrebu. Da je provedena lustracija taj čovjek ne bi mogao obnašati nikakvu ozbiljniju funkciju u Hrvatskoj’, ispričao je Vjekoslav Krsnik.

Glavne grane u kojima se najdugovječniji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin izvješti su ‘naknada štete’ i ‘ovršni postupak’.

Tako su prvi javni prikaz sudske prakse u vezi naknade neimovinske štete nakon izmjene Zakona o obveznim odnosima sucima platile zainteresirane osiguravateljske tvrtke.

Branko Hrvatin bio je taj koji se financijerima obvezao poslati 150 do 200 sudaca, a skup je organizirao Mlinarevićev ‘Inženjerski biro’. Inženjerski biro Mladena Mlinarevića radio je procjenu zgrade u Planinskoj koju je prodavao Stjepan Fiolić, bio je organizator ručka u Baltazaru na koji su pozvani Branko Hrvatin i Drago Tadić kada se htjelo utjecati na presudu Glavašu. Tradicionalno organizira i ‘savjetovanja’ na kojima honorare tvrtki dobivaju i ljudi iz komisije za javnu nabavu što se ubraja u sukob interesa.

‘Biro’ je godinama radio po narudžbi za svakoga tko dobro plati, a procjene i analize su se često pisale bez valjanih podloga. Mlinarević je u pretvorbi napravio podloge za privatizaciju stotina poduzeća uzimajući im za svoj ‘rad’ ogromne naknade.

‘Hrvatska po europskim standardima nije demokratska država, osnovni je problem pravosuđe kontaminirano centrima moći koji upravljaju zemljom.

Po istraživanju nekih institucija koje prate kretanje prljavog novca iz Hrvatske je opljačkano 34 milijarde dolara’, izjavio je Krsnik.
U emisiji je puštena izjava Andrije Hebranga koji je komentirao slučaj HPB Bankomat kao čudan slijed događaja.

‘Država ide prodati svoju banku, a preko DORH-a pokreće postupak protiv čelnih ljudi te banke i tako joj ruši cijenu uoči prodaje’, objasnio je Hebrang.

‘Tko su uspješni odvjetnici u Hrvatskoj? Sve ljudi bivšeg sustava. Kada je Polančec završio u zatvoru došao ga je vaditi Ante Nobilo. U Hrvatskoj postoji 50 nedodirljivih osoba.

U offshor firmama se vrte milijarde hrvatskih kuna. Onaj tko drži medije i pravosuđe pod kontrolom, a to su strukture bivšeg sustava, upravlja Hrvatskom.

Šef policijske uprave u Istri je čovjek koji je 1977. godine ušao u sustav vrteći pendrek, a trebao bi biti čovjek koji je rođen 1977. godine. O čemu mi pričamo?’, zapitao se Mogorovoić.
‘Spremam knjigu 100 hrvatskih Jugoslavena i oni su ti koji drmaju Hrvatskom, a ne političke stranke i njihovi ljudi. Anto Nobilo je dio te strukture moći, jer je bio dio te stare strukture.

To je struktura koja je nastala raspadom Jugoslavije’, smatra Krsnik.
‘Kad je Mladen Bajić ušao u sustav? Bio je neko vrijem vojni tužitelj i onda iza Ortynskoga je trajao cijelu vječnost. Državni je odvjetnik u Hrvatskoj tu da sakrije kriminal, a ne da ga razotkrije’, naglasio je Mogorović.

Pripadnik Martićeve milicije Mitar Arambašić je u Splitu nepravomoćno ponovno osuđen na 20 godina zatvora, no Vrhovni sud ga je pustio na slobodu i vratio predmet na ponovno suđenje. Arambašić je bez problema za 15 dana dobio sve potrebne dokumente te je preko Srbije odletio za Kanadu.

Tamo je dobio izbjeglički status, a trebao bi dobiti i državljanstvo.

Martićevac Mitar Arambašić brutalno je likvidirao trojicu hrvatskih policajaca, kojima je odsjekao glavu i udove, a Hrvatinov Vrhovni sud je ‘likvidirao’ svaku realnu šansu da zločin bude pravedno kažnjen.
‘Nisu KOS i UDBA bile dječji vrtići. To su bile ozbiljne organizacije.

I danas te organizacije uništavaju Hrvatsku’, komentirao je Mogorović.
‘Trebalo bi pokrenuti krivični postupak protiv Dinka Cvitana i Mladena Bajića i to za krivično djelo nečinjenja, krivično djelo propusta.

Oni nisu obavljali svoje dužnosti onako kako su trebali obavljati na tako važnoj pravosudnoj funkciji.
U emisiji je pušten snimak vještačenja Vladimira Krkleca na ročištu HPB Bankomat u kojem on sam ne može objasniti kako je u svojem vještvu naveo postojanje duga od 1,5 milijuna kuna, a što je bilo jedan od važnijih argumenata pri sastavljanju optužnice.
‘Znam niz primjera sličnih ovome gdje sudski vještaci potpisuju nešto što nema veze sa zdravom ‘pameću. Za sve to je odgovoran hrvatski Sabor koji će ovih dana ocijeniti izvješće Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Prihvatiti ili ne prihvatiti, a to znači smijeniti ga ili ostaviti na toj dužnosti’, zaključio je Krsnik.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari