Pratite nas

Komentar

Martin Pauk: Dan Komunističke borbe

Objavljeno

na

Danas je izmišljeni praznik. Dan antifašističke borbe nema veze ni s fašizmom, niti s antifašizmom na području Hrvatske, već se radi o datumu kad je 1941. započeo rat između dotadašnjih saveznika, nacističke Njemačke i Sovjetskog saveza.

Njihova suradnja počela je daleko prije, a službeno je potpisana u rujnu 1939. godine (Molotov-Ribentropp pakt), dakle dvije godine ranije.

U te dvije godine Nijemci i Sovjeti su međusobno odredili granice i podijelili države između njih. Tako je Njemačka osigurala svoj utjecaj još ranije nad Čehoslovačkom (1938-1939), Mađarskom i ostacima Jugoslavije, a Sovjetski savez je okupirao Litvu, Latviju, Estoniju i Besarabiju (Rumunjska).

Oko Poljske su se dogovorili i podijelili je popola, te zajednički izvršili masakr nad Poljacima. Priložena fotografija je sa zajedničke parade njemačkih i sovjetskih vojnika u Poljskoj.

Inače, Poljska je zemlja s najvećim brojem žrtava u WW2, poginulo ih je čak 6 milijuna, odnosno 17% tadašnjeg stanovništva, uvjerljivo najviše na svijetu.

Njemačka je naftu za potrebe svojeg ratnog stroja dobivala od naftom bogatog SSSR-a, koristili su njihove ratne luke i aerodrome. Suradnja je bila na vrhuncu.

Gdje je tad bio Tito, gdje su tad bili partizani?

Pa nigdje, oni su isto tako bili na liniji suradnje, budući da je Komunistička partija Jugoslavije tad bila samo podružnica KP SSSR-a, tako su i jugoslavenski komunisti podržavali naciste i bili njihovi suradnici. Nisu iz šuma napadali niti hrvatski narod niti hrvatsku vojsku.

Neprijatelj nisu bili nacisti, jer zajednički neprijatelj nacista (nacionalsocijalista) i komunista je bio ‘mrski’ kapitalistički zapad, neprijatelji su bili poduzetnici, obrtnici, tzv. ‘kulaci’.

Razlog tog tzv. ustanka komunista pod Titom nije bio ni progon Židova i Roma, jer Sovjeti su izručivali i jedne i druge svojim suradnicima nacistima i predavali ih da rade s njima što ih je volja.

Tada dolazi taj čuveni 22. lipanj 1941. – Hitler, osokoljen snagom i brojnošću Wehrmachta, nakon dvije godine intenzivne suradnje odlučuje napasti komunistički SSSR. Objavom rata između nacista i komunista, odjednom se u jugoslavenskim komunistima budi duh antifašizma. Dotad im nacizam i fašizam ne da nisu smetali, već su bili pouzdani suradnici.

Ustanak protiv NDH nisu poveli niti hrvatski seljaci, niti radnici, niti studenti i intelektualci, niti antifašisti. Ustanak protiv NDH nije se dogodio niti kad je Njemačka napala Francusku, Belgiju, Nizozemsku ili Englesku. To im nije smetalo i tad im nacisti i fašisti nisu bili neprijatelji. Ustanak protiv NDH poveli su komunisti radi osvete Hitleru zbog napada na SSSR.

Da Hitler nije napao Staljina, u Titu i partizanima nikad se ne bi probudio duh antifašizma, oni bi bili i ostali komunisti, vjerni nacistički suradnici.

Stoga, datum 22.06. nema nikakve veze s antifašističkom borbom, on je samo obljetnica raskola suradnje nacista i komunista, a obzirom da je zbog toga počeo ustanak u NDH, onda ga možemo zvati samo i jedino danom početka komunističke borbe.

Povijesno je neoboriva činjenica kako se do toga dana ničiji djed partizan nije borio niti protiv Talijana u Dalmaciji, niti protiv Nijemaca u ostatku Hrvatske, komentirao je Splitski gradski vijećnik stranke Neovisni za Hrvatsku Martin Pauk.

 

Hrvatski branitelji su jedini i pravi antifašisti

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Plenković: Povećanjem plaća pokazujem susretljivost i otvorenost prema ljudima

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: N1

Premijer Andrej Plenković nalazi se u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu EU-a. Prije sastanka dao je izjavu novinarima.

Komentirao je dogovor o Brexitu, ali i najavu nastavka štrajka u osnovnim i srednjim školama.

“Zahtjev za koeficijent kojega su postavili sindikati osnovnih i srednjih škola košta 476 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatni zahtjev koji je odmah stigao nakon toga je upravo iz Sindikata visokog obrazovanja, a cilj povećanja koeficijenta sindikata osnovnih i srednjih škola je bilo stići jedan stupanj u visokom obrazovanju.”

Istaknuo je kako dizanje plaća u visokom obrazovanju neće dovesti do smanjenja razlika u plaćama.

“Sad stiže zahtjev Sindikata visokog obrazovanja da se i njima diže. Dakle, ponovo se taj razmak radi. To je bilo, koliko sam čuo od ministara koji su radili kalkulaciju, minimalno 200 milijuna kuna.”

Dodao je i sljedeće:

“I zato smo išli u kontekstu mogućnosti, konzistentnom politikom, povećanjem plaća, odustajanjem od opće stope PDV-a, da smanjimo za gospodarstvo. Dakle, odustajemo od onoga što sam obećao. Ja tu idem korak nazad, ali pokazujem susretljivost i otvorenost prema ljudima, da im omogućimo na jedan sustavan način veće plaće.”

U supstanci, ako stvar ogolimo do kraja, zahtjev je bio želimo šest posto veću plaću i oni će je dobiti u idućoj godini. Moramo onda razmisliti je li štrajk opravdan. Znači ako tražite neki iznos, taj iznos ćete baš dobiti, je li onda svrhovito i smisleno činiti štrajk?”

“Ja recimo radim po 15, 16 sati na dan, ne pitam nikog, niti me itko žali, niti tražim da ne itko žali. I radim to jer želim to raditi,” rekao je zaključno premijer, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Krstičević: Za Vukovar nije napravljeno koliko je trebalo

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u srijedu u vezi procesuiranja ratnih zločina da za Vukovar nije učinjeno koliko je trebalo, a za to su odgovorni Ministarstvo pravosuđa i DORH.

“Mislim da nije učinjeno koliko je trebalo biti učinjeno. Jasno, postoje institucije koje su za to odgovorne, to su Ministarstvo pravosuđa i DORH. Jasno da se za svaki zločin treba odgovarati, to su ti resori koji su odgovorni za to”, kazao je Krstičević novinarima u Vukovaru nakon polaganja vijenaca na grob general-bojnika Blage Zadre na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata.

Ustvrdio je kako je aktualna Vlada od početka jako puno toga napravila za Vukovar po mnogim pitanjima.

“Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava zna da smo ja i moje ministarstvo bili na raspolaganju, bili partneri, zajedno jako puno toga napravili za Vukovar. Bilo je nezamislivo da hrvatski vojnik bude u Vukovaru. To je realizirala ova Vlada. Osjećam da sam iz pozicije ministra i Vlade, zajedno s gradonačelnikom jako puno napravio za Vukovar i tu stojim dostojanstveno”, rekao je Krstičević.

Istaknuo je kako je danas vojska u Vukovaru u funkciji mira, sigurnosti i jačanja gospodarstva.

Nedopustivim smatra da se spomenik jednom od vođa srpske pobune Vukašinu Šoškočaninu i dalje nalazi par stotina metara od Blage Zadre. “Što se mene tiče, ja bih to micao”, kazao je Krstičević.

Vezano za unutarstranačke izbore u HDZ-u, Krstičević je rekao da će se, kada dođe njihovo vrijeme, vidjeti što će biti najbolje za HDZ.

“Mi smo HDZ, najjača stranka u Hrvatskoj. Kada dođe vrijeme unutarstranačkih izbora, ljudi će se kandidarati, a svi imaju to pravo, pa ćemo vidjeti što će biti najbolje za HDZ. Imamo sada predsjednika stranke i Vlade, ljudi dobro rade svoj posao, prema tome, korak po korak”, kazao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari