HRT bojkotira KlasiÄevu seriju Titova Jugoslavija
PovjesniÄar Hrvoje KlasiÄ producira dokumentarni serijal pod naslovom āTitova Jugoslavijaā. Serijal Äe imati ukupno Å”est epizoda, a KlasiÄ je u prvoj epizodi naveo da je Titova Jugoslavija bila pokuÅ”aj gradnje druÅ”tva koje Äe, umjesto na nacionalizmu i zloÄinima iz mržnje, poÄivati na bratstvu i jedinstvu.
Autor dokumentarnog serijala āPartijaā, istraživaÄki novinar i filmaÅ” Gordan MaliÄ u svom serijalu, potpuno suprotno KlasiÄu otkriva Å”okantne, dosad nepoznate pojedinosti o Titu i jugoslavenskim komunistima.
Na malim ekranima prikazan je nedavno MaliÄev dokumentarni serijal koji je svojim otkriÄima i potresnim sadržajem ostavio snažan dojam na sve gledatelje, a bez ikakve sumnje Å”okantan serijal potakao je Vladu Republike Hrvatske na radikalniji povratak istraživanjima masovnih partizanskih stratiÅ”ta nakon Drugoga svjetskog rata.
MaliÄev serijal, iako je teÅ”ko povjerovati, možda bi mogao skinuti pauÄinu s oÄiju onima kojima su Tito, Savez komunista Jugoslavije i Jugoslavenska federacija ostali u lijepoj uspomeni.
Naravno, jedan od utjecajnijih jugonostalgiÄara, s obzirom da je povjesniÄar, pisac, āTitov kroniÄarā i profesor na fakultetu, pa samim time odgaja naÅ”u mladost povijesnim falsifikatima je Hrvoje KlasiÄ, koji zapravo svojim serijalom āTitova Jugoslavijaā Å”alje odgovor Gordanu MaliÄu Äime bez ikakve sumnje pere svoju savjest i spaÅ”ava profesorsku i povjesniÄarsku karijeru.
Jer kada bi MaliÄevo dokumentirano i nadasve argumentirano djelo prikazano u njegovom serijalu postala univerzalna povijesna istina, uistinu bi moglo doÄi do āspaljivanjaā hrpetine povijesnih falsifikata objavljenih u tomovima i tomovima knjiga u kojima dobar dio pripada Hrvoju KlasiÄu. Bilo je lijepo živjeti od laži i falsifikata, jer teÅ”ko je povjerovati da je netko imalo pismen joÅ” uvijek zaljubljen u Tita, a sada, kada je doÅ”la voda do grla upornim istraživanjima Titovih zloÄina, KlasiÄ ima neodoljivu potrebu spaÅ”avati se novim i novim lažima i utopijama. Je kako izaÄi studentima pred oÄi i biti vjerodostojan?
Za jednog notornog pedofila, svi susjedi su tvrdili da je uzoran muž i otac, a na kraju je osuÄen na tri doživotne robije, kada su se doznale strahote koje je Äinio nemoÄnoj djeÄici. To Å”to je bio uzorit muž i otac svojoj obitelji nije mu uzeto kao olakotna okolnost, veÄ je drastiÄno kažnjen.
Isto se dogodilo PerkoviÄu i MustaÄu, za koje su se neki Äudom Äudili kako je moguÄe suditi nekome tko je sudjelovao u stvaranju Hrvatske, meÄu kojima je najglasniji bio tadaÅ”nji premijer MilanoviÄ, pa je tim povodom napisao zakon āLex PerkoviÄā, Å”to nas je moglo stajati Älanstva u EU? ZaÅ”to bi Tito bio izuzetak? UdbaÅ”i su drastiÄno osuÄeni zbog samo jednog dokazanog zloÄina!
Potpuno je jasno da je Tito na temelju ogromnog inozemnog zaduživanja gradio Jugoslaviju, tvornice, ceste i druge stvari, kao Å”to je i notorna Äinjenica da je jedan od najveÄih masovnih ubojica meÄu svjetskim diktatorima tog vremena.
Å to Hrvatska ima od toga Å”to je Tito bio nekom dobar i simpatiÄan, kada je napunio sve poznate i nepoznate jame Hrvatima, a na kraju mu se i Jugoslavija raspala kao Potemkinovo selo u krvavom osvajaÄkom ratu protiv Hrvatske.
Iako nije bio živ, najtužnije je to Å”to za antihrvatske politike i zloÄine protiv Hrvatske nikada nije odgovarao, a KlasiÄ se joÅ” jednom trudi sakriti i skinuti politiÄku i ljudsku odgovornost s leÄa onih koji Tita javno obožavaju ili koriste u politiÄke svrhe. KlasiÄ zapravo spaÅ”ava sam sebe i svoju profesionalnu sramotu!
Na sve to, na svoj osebujan i lucidan naÄin reagirao je i Gordan MaliÄ:
āTaj Äe projekt u Äetiri desetljeÄa svog postojanja biti obilježen nevjerojatnim uspjesima, ali i nekim neslavnim pa i tragiÄnim epizodamaā, rekao je KlasiÄ o socijalistiÄkoj Jugoslaviji. IstraživaÄki novinar i filmaÅ” Gordan MaliÄ na Facebooku je reagirao na ovaj najavljeni serijal.
āTa bi se pozitivna dekonstrukcija mogla primijeniti na gotovo sve ideoloÅ”ke diktature u 20. stoljeÄa. Nacizam, faÅ”izam i sovjetski komunizam. Bile su revolucionarne, a to znaÄi moderne, postigle su najveÄi moguÄi stupanj druÅ”tvene homogenizacije bez koje nema ni ānevjerojatnih uspjehaā ni državnih zloÄina koje sad veÄ iskusan dramaturg, naziva āneslavnim epizodamaā s tragiÄnim zavrÅ”etkomā, zapoÄeo je MaliÄ svoju objavu.
Potom je nastavio: āNa taj naÄin svi titoisti i jugoutopisti govore u Jugoslaviji i pravdaju njen poredak. Bilo je i lijepog i loÅ”eg, i ovog i onog, uspjeha i neuspjeha, plime i oseke. Kome je tad bilo lijepo, sada viÅ”e nije. Pa, progoni li ga itko zbog toga?ā
āÅ tetni su po zdravljeā
MaliÄ je potom istaknuo kako se o naravi te države i dalje govori u rukavicama, premda je rijeÄ o režimu Äije su āneslavne epizodeā ostavile duboke tragove. āNitko da kaže kakva je to država bila. Kakvo ureÄenje? Je lā možda diktatura, a do smrti diktatora i totalitarna država.
Jesu li te āneslavne epizodeā bile nužne da bi nam svima bilo lijepo i da bi sve bilo elektrificirano, ili da bi diktator i njegova Partija ostali na vlasti?
Jesu li zbog indolencije veÄine, u to vrijeme mnogi u politiÄkoj manjini bili progonjeni? Ni oni kao ni ustaÅ”ofili ne spominju rijeÄ zloÄin kada su u pitanju āneslavne epizodeā. IzmeÄu slavnog i neslavnog manje su razlike nego kod slave i zloÄina. ZloÄinom se mogao proslaviti samo neprijatelj.ā
MaliÄ dalje navodi da poricanje karaktera tadaÅ”njeg poretka potiÄe sumnju u to jesu li se stavovi o revoluciji uopÄe promijenili. āAko se i danas poriÄe karakter socijalistiÄkog poretka i zloÄinaÄki karakter revolucije, znaÄi li to da poricatelji i dalje u njih vjeruju, da ne sumnjaju u pravednost cilja koji se ostvaruje preko desetina tisuÄa mrtvih, da su jednako spremni dehumanizirati svoje neistomiÅ”ljenike, da ni danas jednako ne sluÅ”aju glasove komunistiÄkih žrtava, i da bi sve to ponovili u za njih idealnim uvjetima iz 1945. jer je neprijatelj isti.ā
āZnam, sve su to bezveznjaci, retro Å”minkeri ili ljudi uruÅ”enih identiteta, ali ti svakakve misli poÄnu padati na pamet. I ni jedna nije zdrava. Kako god okreneÅ”, Å”tetni su po zdravljeā, zakljuÄno je poruÄio MaliÄ.
Komentar: politiÄki analitiÄar, Kazimir MikaÅ”ek-Kazo
PS: hvala lijepa gospodinu Ivoru VersiÄu na dostavljenim opÅ”irnim materijalima o zloÄinima Titovog komunistiÄkog režima
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
Ā
