Pratite nas

Herceg Bosna

U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH

Objavljeno

na

diva grabovčevaU Mostaru je izvedena prva hrvatska opera u BiH ”Diva Grabovčeva”.

Prva hrvatska opera u BiH “Diva Grabovčeva“, u čijoj je izvedbi sudjelovalo oko 155 osoba, od čega 115 pjevača, upriličena je večeras u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

[ad id=”93788″]

Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, glazbeno-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. S Akademskim zborom Pro musica u izvođenju opere sudjelovao je i Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru, uz korepetitoricu Marijanu Pavlović.

Uloga Dive pripala Moniji Jarak

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnali su dirigenti Domeniko Briški i Mladen Tarbuk, a sve pod paskom redateljice Jasne Žarić. Ulogu Dive Grabovčeve utjelovila je mezzosopranistica Monija Jarak, a u ostalim ulogama sudjelovali su solisti: Davor Radić (otac), Anita Ljubić (majka), Monika Bule (Kata), Marija Škobić (Manda), Marijana Markotić (Jelena), Karlo Milićević (Arslanaga), Toni Nežić (Džaferbeg), Marijo Krnić (Tahirbeg), Mario Bevanda (Risto), Hrvoje Merdžo (Mane) te djevojke iz klape “Drača” (zajedno kao vile i pojedinačno kao vile Gorkinja, Izvorkinja i Jezerkinja). U operi sudjeluje i Komorni sastav Simfonijskog orkestra Mostar.

Opera “Diva Grabovčeva” prikazuje život djevojke katolkinje Dive Grabovčeve iz hrvatskog naroda, koja je u 17. stoljeću živjela u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine. Zbog toga što je odbila udati se za turskog bega biva ubijena. Pokopana je na Vran-planini, a njezin grob je od tada do danas mjesto hodočašća.

Povijesni događaj za hrvatski narod

Na samome početku opere izvodi se glazba naslonjena na etno izričaj širega područja Rame, nakon čega zbor pjeva o svom blagu – stadu i prelijepoj Vran planini. Opera završava kada pastiri, zbor i ostali solisti izlaze i pjevaju sekvenciju Dive Grabovčeve: “Moli za nas”!

Prije izvođenja opere, nazočne je u ime predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića  pozdravila  predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Korišto, koja je tom prigodom kazala kako Diva za nju nije samo opera, ni glazbeno scenski nastup u četiri čina, ni  70-etno minutno vrijeme glazbe i plesa, nego puno više od toga.

“Ovo je jedan povijesni događaj za hrvatski narod i nadam se i duboko vjerujem da će ovaj dan ostati zapisan zlatnim slovom u povijesti hrvatskog naroda“, istaknula je Krišto.

Više mjesečni rad na operi

S druge strane predsjedatelj Čović, koji je i visoki pokrovitelj praizvedbe Opere, u predgovoru je napisao kako je  Diva, kulturno-umjetnički projekt iznimne povijesne važnosti, obavljen ruhom raskošne i upečatljive forme glazbene drame koja sadašnjim i budućim naraštajima, a napose svim ljubiteljima umjetnosti, na jedan nezaboravan način dočarava dio naše kulturne baštine.

“Više je puta do sada naglašeno kako je to prva hrvatska opera u BiH i upravo to današnjoj praizvedbi daje posebnu važnost. Ta je činjenica za sve nas, za hrvatski narod, za BiH prevažna jer je vrijedan pokazatelj i pokretačka snaga kontinuiteta kulturološkog razvoja i emancipacije hrvatskog naroda, usprkos svim poteškoćama”, napisao je Čović.

Autor glazbe don Dragan Filipović izjavio je Feni kako ga je na početku bilo strah napisati operu.

“No nakon nekog vremena razmišljanja, čitanja i skiciranja počeo sam intenzivno raditi na glazbi za operu”, kazao je te dodao kako je na operi intenzivno radio oko osam mjeseci.

Isto tako, ovim je projektom želio obilježiti i 15. godišnjicu Pro musica i  10. obljetnicu Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Mostaru.

Izvođači su na kraju dobili dugotrajan pljesak i ovacije, a cijela je dvorana bila na nogama.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari