Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1972. – Hrvatski emigranti oteli švedski zrakoplov

Objavljeno

na

Prošlo je točno 47 godina otkad su hrvatski politički emigranti oteli švedski putnički avion.

Imali su samo jedan cilj – osloboditi Miru Barešića i ostale zatvorene emigrante

Tog 15. rujna 1972. sve švedske radiopostaje i televizijske kuće javile su alarmantnu vijest. Otet je putnički zrakoplov Scandinavian Airlines Systema sa 96 putnika koji je letio u pravcu Göteborg – Stockholm.

Letio je iz Torslande (kod Göteborga), a otet je u toj zračnoj luci.

To je bila prva otmica u povijesti Švedske i vlasti ni pod koju cijenu nisu željele ugroziti živote putnika. Nisu imale drugu mogućnost nego udovoljiti otmičarima. Odlučili su pristati na sve njihove uvjete. A otmičari Tomislav Rebrina, Nikola Lisac, Rudolf Prskalo su htjeli samo jedno.

Nakon što su čuli da švedske vlasti namjeravaju Miru Barešića (22) i ostale istaknute hrvatske emigrante koji su ležali u zatvoru izručiti Jugoslaviji odlučili su napraviti sve kako bi sedmoricu prijatelja i istomišljenika izvukli iz zatvora.

Otmica zrakoplova činila se kao dobra ideja. I nisu pogriješili jer je njihov zahtjev da vlasti puste iz zatvora Miru Barešića i ostale emigrante te da sve zajedno avionom prebace u u Španjolsku bio je udovoljen. A kako i ne bi kad su zaprijetili da će eksplozivom raznijeti avion.

Sve je zapravo bio jedan veliki blef, ali u tom trenutku opasnost je izgledala itekako stvarno. Naime, oni nisu imali nikakav eksploziv. Umjesto eksploziva u torbi su držali smotane stare hlače.

Pregovori sa švedskom vladom trajali su 16 sati. Svi iz emigrantske skupine dali su izjavu u kojoj jamče svojim životima da se niti jednom putniku neće ništa dogoditi. Obećanje su održali.

I zaista, nije bilo žrtava, a policija je Miru i njegove suborce pustila u Španjolsku. Dovela ih je vojnim helikopterima u zračnu luku i razmijenila za putnike iz otetog zrakoplova. Španjolska je bila odredište jer je general Francisco Franco koji je tad bio na vlasti bio blagonaklon prema hrvatskim nacionalistima i veliki protivnik komunističke Jugoslavije.

Otimačima zrakoplova u Madridu se sudilo i osuđeni su na 12 godina. Jedno vrijeme bili su u zatvoru, ali ih je Franco pomilovao nakon dvije i pol godine, piše 24sata.hr

Autorica Mirjana Jurić napisala je ‘Let za Hrvatsku’, knjigu koja je rekonstrukcija događaja iz te 1972. godine kada su hrvatski emigranti s ciljem da spriječe izručenje sedmorice Hrvata Jugoslaviji otela zrakoplov. – Zbog velikog novca i velikog posla koji su bili u toj igri, njihovo izručenje i smrtna kazna bili su samo pitanje dana.

Na otmicu zrakoplova odlučili su se kada su iscrpili sve druge mogućnosti. U otmici koja je bila rezultat nepodnošljivih tortura koje su vladale u tadašnjoj Jugoslaviji, nitko nije stradao – kazala je autorica prije nekoliko godina na predstavljanju knjige.

Ova akcija je cijelu švedsku javnost zainteresirala za položaj Hrvata u Jugoslaviji. Nakon toga se pojavio Franjo Tuđman, a Vlado Gotovac je na švedskoj televiziji govorio o položaju Hrvata te su zbog tih izjava obojica suđeni u Hrvatskoj – istaknula je tada autorica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. Baćin – strašan zločin srpskog eskadrona smrti Kaline

Objavljeno

na

Objavio

POKOLJ U BAĆINU – ZLOČIN BEZ ODGOVORNOSTI

Nakon više od mjesec dana po okupaciji Pounja, 21.10. 1991., u Baćinu su srpski pobunjenici uz blagoslov JNA, izvršili u Hrvatskoj drugi po veličini, masovni pokolj civila.

Tada su nemilosrdno pobili minimalno 56 civila. Ostavili su ih tako ležati danima na obali rijeke Une. Svjedoci tvrde da su neki još živi, satima uzalud zapomagali.

Kada su raspadajuća tijela nakon nekoliko dana počela širiti nesnosan smrad, tadašnje okupatorske vlasti ih trpaju u plitki rov uz rijeku i zatrpavaju. Na prostoru Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana pobijeno je ukupno 98 civila i 39 vojnika.

Ponajviše zahvaljujući trudu pukovnika HV, Ivice Pandže– Orkana, godinama prešućivani monstruozan zločin otrgnut je od zaborava.

Nažalost, pravosuđe nije postupalo sukladno težini počinjenih nedjela. Unatoč neoborivim dokazima da je hrvatska policija još od 1992., znala za lokaciju masovne grobnice, ozbiljna istraživanja su iz nepoznatih razloga, morala čekati 2 godine nakon VRO Oluja.

Potom je traljavo organizirano nekoliko suđenja a donesene presude bi ubrzo bile poništavane.

Zadnje suđenje održano je u ožujku 2013., u Rijeci, pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić. Od devet optuženih, njih dvoje (Marin Krivošić i Katica Pekić), optuženi su za oružanu pobunu i oslobođeni odredbama Zakona o oprostu.

Preostalih sedam, osuđeno je na ukupno 125 godina zatvora. Osuđeni su: Milinko Janjetović, Momčilo Kovačević, Stevo Radunović ,Veljko Radunović, Stevan Dodoš, Branko Dmitrović, i Slobodan Borojević.

Nitko od njih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Ž.M.-Zenga

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić jedna od najvažnijih pobjeda u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

 

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari