Na danaÅ”nji dan 11. ožujka 2002. umro je znameniti hrvatskiĀ kardinal Franjo KuhariÄ. U trenutku smrti bio je u 82. godini života (roÄen je 1919. godine u Gornjem PribiÄu u poznatoj āDolini Kardinalaā).
Kardinal Franjo KuhariÄ otiÅ”ao je kao zagrebaÄki nadbiskup u mirovinu 1997., premda je uvjete za umirovljenje stekao veÄ 1994. navrÅ”ivÅ”i 75 godina starosti.
Papa Ivan Pavao II. ostavio je kardinala KuhariÄa na mjestu aktivnog nadbiskupa ZagrebaÄke biskupije joÅ” tri godine. Kardinal KuhariÄ dobio je titulu zagrebaÄkog nadbiskupa u miru (emeritus) i proživio je u mirovini joÅ” gotovo 5 godina.
RoÄen u mnogobrojnoj hrvatskoj katoliÄkoj obitelji Franjo KuhariÄ je zajedno sa svojim sumjeÅ”taninom Alojzijem Stepincem trajno obilježio povijest hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata u za njega vrlo teÅ”kom 20. stoljeÄu.
Svim srcem i duÅ”om uvijek je pristajao uz EvanÄelje i nikada nije odustajao od evanÄeoskih naÄela, Äak i u najtežim trenucima po sebe i svoj hrvatski narod.
Franjo KuhariÄ ā zareÄen krvave 1945.
Zanimljivo je da je Franjo KuhariÄ bio trinaesto najmlaÄe dijete u obitelji. Å kolovao se u KlasiÄnoj gimnaziji na Å alati u Zagrebu, a u istom je gradu zavrÅ”io i studij teologije. ZareÄen je za sveÄenika 1945. i to uz rijeÄi kardinala Stepinca da ih Å”alje u ākrvavu kupeljā.
Bio je župnik u viÅ”e hrvatskih župa, a 1946. dolazi u župu Rakov potok kod Zagreba. Kako je isti dan u susjednoj župi Sveti Martin pod OkiÄem iz zasjede ubijen župnik Pavao Bedenik, pod svoju upravu dobiva i tu susjednu župu.
Na njega je dva puta organiziran atentat od strane komunistiÄkih vlasti: 1947. godine u Rakovom Potoku (koji je dobio ime āmali Staljingradā, kako je pokojnik znao reÄi u Å”ali) i 1948. godine u Jakovlju u Hrvatskom Zagorju.
Zbog toga je godinama spavao izvan župnog dvora kod pobožnih obitelji toga kraja u privatnim kuÄama, dok ga pod zaÅ”titu nije uzela obitelj Razum kod kojih se trajno nastanio.
Bio je i kamenovan zajedno sa vjernicima na jednom hodoÄaÅ”Äu u Mariju Bistricu.
Napadi i ubijanja sveÄenika i vjernika bile su svakodnevna pojava joÅ” godinama nakon zavrÅ”etka Drugog svjetskog rata, po uzoru kako su to Äinili boljÅ”evici nakon Oktobarske revolucije kada su smaknuli preko 40 000 pravoslavnih sveÄenika i monaha, te spalili i uniÅ”tili gotovo sve samostane i crkve u Rusiji. SliÄnim boljÅ”eviÄkim metodama jugoslavenski (hrvatski) komunisti ubili su gotovo 800 sveÄenika, redovnika i redovnica.
UopÄe, masovno ubijanje sveÄenika, Äasnih sestara i vjernika bio je āspecijalitetā gotovo svih revolucija od Francuske, preko MeksiÄke i Å panjolske, a osobito uspjeÅ”no provedenih komunistiÄkih revolucija u zemljama poput Jugoslavije (Hrvatske i Slovenije).
Omiljeni kardinal Hrvata
SreÄom, dva atentata na pokojnog kardinala Franju nisu uspjela. Providnost i život doveli su ga do mjesta biskupa 1964., a zagrebaÄkim nadbiskupom postaje 1970. Kardinalom je proglaÅ”en 1983. i za vrijeme komunistiÄke vlasti bio je moralni autoritet hrvatskog naroda i katolika Jugoslavije uopÄe.
U vrijeme Domovinskog rata isticao se pozivima na praÅ”tanje neprijatelju u skladu sa Kristovim naukom pa je iz tog vremena zapamÄena njegova izjava:
āAko netko sruÅ”i tvoju kuÄu, ti njegovu Äuvaj. Ako ti netko ubije oca, ti nemoj njegovogā.
Te rijeÄi su u to teÅ”ko vrijeme ogorÄile mnoge koji su stradali od nemilosrdnog neprijatelja, ali pokojni kardinal nije ni u najtežim trenucima nikada odustajao od evanÄeoskih naÄela i principa koje je joÅ” kao djeÄak dobio u pobožnoj obitelji kraÅ”iÄkog kraja.
Godine 2012. pokrenut je postupak za KuhariÄevo proglaÅ”enje blaženim, a pokojni kardinal automatski dobiva naslov sluga Božji (lat. Servus Dei).
Dvojica velikana iz āDoline Kardinalaā, blaženi Alojzije Stepinac i sluga Božji Franjo KuhariÄ, roÄeni su blizu jedan drugog. Ukopani su joÅ” bliže, jedan pored drugog, u zagrebaÄkoj Katedrali koju Hrvati pohode ÄasteÄi i moleÄi za zagovor na grobovima velikana teÅ”kog hrvatskog 20. stoljeÄa.
Mrtvi na Zemlji, i kao žive duÅ”e u Bogu, oni stoje kao vjeÄni spomen na protekla bremenita vremena i snaga hrvatskog naroda za buduÄa vremena koja su pred nama.
Iz oporuke kardinala KuhariÄa
āKao zagrebaÄki nadbiskup i metropolita, molim svoju veliku duhovnu obitelj ā ZagrebaÄku nadbiskupiju i cijelu Crkvu u hrvatskom narodu da Äuva i živi cjelovitu katoliÄku vjeru, vjeru u osobnom, obiteljskom i narodnom životu. Istina Äe vas osloboditi! Božje zapovjedi su temelj života svakog Äovjeka, obitelji i naroda.ā

(Narod.hr / Kamenjar.com)
