Connect with us

BiH

Na korak do Dubrovnika trebala bi niknuti ‘ruska baza’: Je li to dio tajnog dogovora Putina i Dodika?

Objavljeno

-

Foto: RTRS

Srbija je spremna investirati 70 milijuna eura u izgradnju i još 35 milijuna eura u opremanje zračne luke Trebinje u Bosni i Hercegovini.

Nositelj ove državne investicije trebala bi biti tvrtka Aerodromi Srbije koja inače upravlja aerodromima u Nišu i Kraljevu. Inače, ta dva aerodroma zajedno bilježe manji godišnji promet putnika nego što ih Zračna luka Split otpremi mjesečno. Vlada Srbije, kao investitor, od sudionika traži izradu projekta za pistu dugu 3500 metara. To je jednako dužini piste beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”, par metara kraće od aerodroma u Sofiji, a mimo toga aerodrom u malom trebinjskom selu Taleža ne bi imao konkurenta ni na 500 kilometara zračne linije.

Iako je ideja o izgradnji aerodroma u Trebinju starija i od izgradnje Zračne luke Dubrovnik, skepsu izaziva prošlogodišnji tajni dogovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i lidera Republike Srpske Milorada Dodika, piše Slobodna Dalmacija

Na taj se dogovor četvrtog dana ruske agresije na Ukrajinu pozvao ruski ministar vanjskih poslova te naložio Dodigu da se krene u realizaciju dogovorenih projekata.

‘PILA NAOPAKO’ ANE BRNABIĆ

Da se radi o političkom projektu govori i informacija koju je prošle godine objavila Al Jazeera, ukazujući da je Vlada Srbije zatražila da kontrolu zračnog prostora iznad Trebinja preuzme bosanskohercegovačka agencija za zračnu kontrolu ili SMATSA (Agencija za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore, u kojoj Srbija ima 93 posto vlasništva). Problem im je što prostor iznad Trebinja, zbog pristupnih ruta dubrovačkog aerodroma, kontrolira Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Cijeli projekt sad je ušao u novu fazu realizacije. Vijeće ministara BiH odobrilo je početkom travnja izgradnju i donijelo Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao “Slobodna zona Trebinje”, prve takve u Republici Srpskoj. Srpska premijerka Ana Brnabić rekla je ovog tjedna, tijekom Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, kako ne razumije skepsu koju je projekt izazvao u Hrvatskoj. Uostalom, od njega će koristi imati i Dubrovnik, pripomenula je.

Želju Trebinja da i ono ima aerodrom nitko ne treba osporavati. No u planiranim gabaritima ovaj projekt znači samo jedno – da će Srbija u Republici Srpskoj (BiH) izgraditi još jednu rusku bazu kakva već funkcionira u Nišu pod krinkom “Rusko-srpskog humanitarnog centra”. Ruski djelatnici ovog centra još nisu dobili diplomatski status iako je to svojedobno “zamolio” šef vanjske obavještajne službe SVR-a Sergej Nariškin. Isti onaj kojeg je predsjednik Putin uoči agresije na Ukrajinu pred TV kamerama “izribao” riječima – “Sergeju, reci to glasnije” (jer ovaj nije preko usta mogao prevaliti opravdanje za rusku invaziju).

Od zapaženijih djelovanja “Rusko-srpskog humanitarnog centra”, valja zabilježiti donaciju pendreka, vizira i druge zaštitne opreme srpskoj policiji prije dvije godine. Da stvar bude suspektnija, taj centar djeluje u neposrednom susjedstvu 63. padobranske brigade, ozloglašenih “niških specijalaca” koji su zajedno s Arkanovim “Belim orlovima” počinili nebrojene ratne zločine u Hrvatskoj, BiH te kasnije na Kosovu. Episkop niški i vojni Arsenije ovoj je postrojbi uručio Orden sv. Save drugog reda, koji im je za “veliku ulogu u odbrani otadžbine i zaštiti srpskog naroda” dodijelio Sveti arhijerejski sinod SPC-a.

Sve je to izazvalo jezu kod dubrovačkoga gradonačelnika Mata Frankovića i župana Nikole Dobroslavića, koji se prisjećaju Domovinskog rata i višemjesečnog bombardiranja s područja Trebinja.

Službeno ‘ništa protiv’, neslužbeno ‘to je prijetnja’

Na službenoj razini, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić ne žele se protiviti izgradnji zračne luke na pola puta između Trebinja u Republici Srpskoj i Dubrovnika. U neslužbenom razgovoru ovaj projekt smatraju političkom provokacijom, čak i prijetnjom, piše Slobodna Dalmacija

Namjera Srbije da izgradi aerodrom u drugoj državi nije im nimalo jasna, ali se u ovom trenutku zadržavaju na ekološkom aspektu projekta.

– Šokirala me reakcija vodećih ljudi Vijeća ministara BiH gdje ističu da mi želimo zaustaviti njihov projekt, kako smo ljubomorni što grade zračnu luku, a nisu ušli u meritum stvari i činjenice da su njihovi prethodnici, njihova država, preuzeli okolišne obveze koje su dužni poštovati – pojasnio je gradonačelnik za televiziju N1. U dopisu Vijeću ministara BiH, kojim traži obustavu trenutnih aktivnosti na ovom projektu, Franković je podsjetio da su osim Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina i Srbija potpisnice Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO konvencije, kao i Protokola o strateškoj procjeni okoliša, uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (SEA protokol).

Na sve to osvrnuo se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavom da Frankovića treba ignorirati, a da mu sugovornik može biti jedino Vlada RH. Vlada RH se o ovom projektu još nije oglasila. Bojazan o poštovanju ekoloških standarda u međunarodno visoko reguliranom zračnom prometu doista nije neki snažan argument. Najveću ekološku prijetnju zračne luke predstavljaju u segmentu zagađenja zraka, te zvučnog i svjetlosnog zagađenja. Otpadne i oborinske vode rješavaju se razmjerno lako, a ozbiljniju prijetnju po vodni sustav bi predstavljale zrakoplovne katastrofe, koje bi dovele do zatvaranja aerodroma. Izvan toga, treba naglasiti da se odleđivanje zrakoplova mješavinom vode i glikola radi na posebno zaštićenim površinama, dok se operativne površine, dakle pista i stajanka, od zaleđivanja štite ureom, odnosno natrijevim ili kalijevim acetatom.

Franković Vijeću ministara BiH: Zaustavite izgradnju zračne luke Trebinje

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas