U godini u kojoj je održano Svjetsko nogometno prvenstvo, Zimske olimpijske i paraolimpijske igre u Pekingu te svjetska i europska prvenstva u atletici i plivanju, prema podacima HOO-a, hrvatski sportaši su na ZOI, svjetskim i europskim prvenstvima, Mediteranskim igrama te natjecanjima Svjetskog kupa u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojili 267 medalje, od čega je 91 zlatna, 73 srebrne i 103 brončane.
“Vatreni” ponovno zapalili Hrvatsku
Nogometna 2022. svoj vrhunac je imala koncem godina kada je u Katru održano 22. svjetsko nogometno prvenstvo. Bilo je to sasvim sigurno najneobičnije svjetsko prvenstvo do sada. Prvo ikada koje se održalo tijekom zime na sjevernoj hemisferi, te prvo u nekoj od arapskih zemalja. Bila je to i najkompaktnija verzija turnira u modernoj povijesti budući da je najveća udaljenost između stadiona bila tek nešto više od 60 km. Bez ikakve sumnje bilo je to i najskuplje SP, troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara, što je oko 20 puta više od cijene prethodnog SP-a u Rusiji prije četiri godine.
Za nas je Katar ponovo bio poseban jer hrvatska reprezentacija treći put u povijesti osvojila medalju, ovoga puta broncu. Svakako najveći uspjeh ostvarila je 2018. u Rusiji osvojivši drugo mjesto, a ima i dvije bronce iz 1998. i sada iz Katra. Gotovo nestvarno zvuči podatak da su “Vatreni” u svom šestom nastupu na svjetskim prvenstvima treći put osvojili medalju. Svaki put kada bi prošla skupinu (1998., 2018., 2022.) Hrvatska bi osvojila medalju.
SP smo otvorili “mršavim” remijem protiv Maroka (0-0), uslijedila je pobjeda protiv Kanade (4-1), pa još jedna “nula” protiv Belgije. U osmini finala su “Vatreni” su boljim izvođenjem jedanaesteraca porazili Japan (3-1) nakon što je susret završio 1-1. U četvrtfinalu na isti način smo srušili jednog od najvećih favorita Brazil (4-2). U polufinalu je Hrvatska izgubila od Argentine (0-3), da bi u susretu za broncu bila bolja od Maroka (2-1).
U velikom finalu Argentina je u fantastičnoj utakmici pobijedila Francusku 4-2 boljim izvođenjem jedanaesteraca. Nakon 90 minuta igre bilo je 2-2, a nakon produžetaka 3-3. Za najboljeg igrač SP-a izabran je Argentinac Lionel Messi, najbolji strijelac je Francuz Kylan Mbappe s osam golova, najbolji vratar je Argentinac Emiliano Martinez, dok je i nagrada za najboljeg mladog igrača otišla u Argentinu, dobio ju je Enzo Fernandez, premda smo se nadali kako bi ju mogao dobiti hrvatski stoper Joško Gvardiol koji je bio jedno od otkrića turnira.
U lipnju i rujnu odigrane su kvalifikacije Lige nacija, još jednog natjecanja koje će ove godine ostati u sjajnom sjećanju “Vatrenima”. Hrvatska je u teškoj grupi s Francuskom, Danskom i Austrijom osvojila prvo mjesto i u lipnju iduće godine nastupit će na završnom turniru s domaćinom Nizozemskom, Španjolskom i Italijom. Hrvatska je startala domaćim porazom 0-3 od Austrije, a potom upisala četiri pobjede (dva puta Danska, Francuska, Austrija) i remi (Francuska) što je bilo dovoljno za prvo mjesto s bodom više od Danske.
Ligu prvaka osvojio je Real Madrid koji je u finalu u Parizu porazio Liverpool sa 1-0, dok je Europsku ligu osvojio Eintracht iz Frankfurta koji je boljim izvođenjem jedanaesteraca pobijedio Rangers sa 5-4. U premijernom izdanju Konferencijske lige do kraja je otišla Roma pobjedom protiv Feyenoorda sa 1-0 u finalu odigranom u Tirani. Hrvatski prvak Dinamo je svoj europski put zaključio u play-offu za ulazak u osminu finala Europske lige porazom od Seville.
U domaćem prvenstvu nije bilo promjena. Dinamo je postao prvak sa sedam bodova više od Hajduka. Bila je to peta uzastopna titula “Modrih”, te 16. u zadnjih 17 godina. Hajduk je bio pobjednik Kupa nakon što je u finalu porazio Rijeku sa 3-1.
Dinamo je u ovoj sezoni izborio plasman u grupnu fazu Lige prvaka, a u skupini u kojoj su još bili Chelsea, Milana i RB Salzburg “Modri” su sa četiri boda osvojili posljednje mjesto. Ostali naš predstavnici, Osijek, Rijeka i Hajduk, igrali su u Konferencijskoj ligi i svi su ispali u kvalifikacijama. Osijek je ispao u 2. pretkolu od kazahstanskog Kizilžara, u istoj rundi Rijeka je zapela protiv švedskog Djurgardensa, dok je Hajduk dogurao do play-offa u kojem je ispao od Villarreala.
Vaterpolisti u Splitu do europskog zlata
Godina će se dugo pamtiti u hrvatskom vaterpolu jer je u Splitu više nego uspješno organizirano Europsko prvenstvo na kojemu su hrvatski vaterpolisti osvojili drugi naslov europskog prvaka.
Od 27. kolovoza do 10. rujna Spaladium Arena u Splitu bila je poprište prvenstva Staroga kontinenta. U predivnom ambijentu Spaladium Arene, u koju je ugrađen bazen, Hrvatska je, praćena gotovo uvijek s 9000 navijača, svladala u grupi Maltu (19-5) i Francusku (13-7), te remizirala s Grčkom (5-5). U četvrtfinalu je nadigrana Gruzija (15-5), a potom u polufinalu i Italija (11-10), da bi u dramatičnom finalu izabranici Ivice Tucka svladali Mađarsku 10-9 i došli do zlata, koje im je malo tko predviđao prije prvenstva. Hrvatske vatrepolistice su osvojile osmo mjesto s pobjedama nad Rumunjskom i Njemačkom.
Da je hrvatska vaterpolska reprezentacija uspješno napravila smjenu generacija, svjedoči i četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti krajem lipnja. Hrvatska je u skupini remizirala s Grčkom (8-8), te pobijedila Njemačku i Japan, u osmini finala je svladala Gruziju s 13-7, da bi u četvrtfinalu sjajnom izvedbom izbacila favoriziranu Srbiju s 14-12. U završnici natjecanja nije bilo snage za medalju – u polufinalu je bolja bila Španjolska (5-10), a u utakmici za broncu Grčka (7-9).
Prvak Hrvatske je dubrovački Jug, koji je u napetom finalu bio bolji od Jadrana, a Splićanima ostaje utjeha da su po prvi puta u povijesti pobjedom nad Jugom osvojili nacionalni Kup.
Sandrino šesto europsko zlato, Mihaljeviću prvo
Proteklu atletsku godinu obilježila su četiri velika natjecanja. Vrhunac sezone bilo je Svjetsko atletsko prvenstvo u Eugeneu u srpnju, mjesec dana kasnije bilo je i Europsko prvenstvo u Munchenu, dok je u ožujku u Beogradu održano i svjetsko dvoransko prvenstvo. Dodajmo tome i Mediteranske igre u Oranu u srpnju.
Jedinu medalju u Eugeneu osvojila je Sandra Perković koja je bila druga s rezultatom 68.45, dok je zlato iznenađujuće osvojila Kineskinja Bin Feng sa 69.12. Marija Tolj je bila osma (63.07). Filip Mihljević je u kugli bio šesti (21.82), Martin Marković 23. u disku (60.59), a Sara Kolak na koplju nije imala niti jedan ispravan hitac.
Europsko prvenstvo u Münchenu bilo naše najuspješnije EP, a osvojene su tri medalje – Sandra Perković u bacanju diska šesti put uzastopce osvojila je zlato (67.95), a slavio je i Filip Mihaljević u bacanju kugle ss 21.88., dok je Matea Parlov Koštro bila druga u maratonu s rezultatom 2:28:42. Bila je to prva trkačka medalja za Hrvatsku još od Branka Zorka koji je 1994. bio brončani na EP-u u Helsinkiju.
Na tablici osvojenih medalja od 29 zemalja koje su u Münchenu osvajale medalje, Hrvatska je bila na visokom 11. mjestu.
Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu imali smo dvoje predstavnika – Filip Mihaljević je u bacanju kugle bio četvrti s rezultatom 21.83. Za Filipa hitac centimetar kraći od njegova rekorda ipak nije bio dovoljan za odličje jer su trojica osvajača medalja bacali preko 22 metra. Ivana Lončarek je na 60 m prepone s rezultatom 8.19 imala ukupno 28. vrijeme i nije se plasirala u polufunale.
U Oranu na Mediteranskim igrama, hrvatski atletičari su osvojili dvije medalje – Marija Tolj je u bacanju diska slavila s osobnim rekordom 64.71 metara, dok je srebro osvojio Martin Marković u bacanju diska (62.49).
Spomenimo kao je ove godine “Hanžekovićev memorijal” prvi put održan na tri lokacije – Trgu bana Josipa Jelačića (motka, troskok, skok u dalj), gradskim Fontanama (kugla) i stadionu SRC Mladost (ostatak programa). Najbolja hrvatska atletičarka je na Hanžeku ostvarila svoju jubilarnu 10. pobjedu. Pobjednik 72. memorijalne utrke “Boris Hanžeković” je bio svjetski prvak na 110 metara s preponama, Amerikanac Grant Holloway (13.19).
Veliki povratak Borne Ćorića
Tenisku godinu je obilježio veliki povratak Borne Ćorića nakon teške ozljede i operacije ramena, koji je kulminirao njegovim najvećim uspjehom u karijeri, osvajanjem naslova na Masters 1000 turniru u Cincinnatiju, na kojem je, između ostalih, svladao Nadala, Auger-Aliassimea i u finalu Tsitsipasa. Skok sa 278. mjesta ATP ljestvice do 26. na kojem je završio sezonu, Ćoriću je donio nagradu za povratnika godine.
Marin Čilić je ponovno godinu završio kao najbolje rangirani hrvatski tenisač, na 17. mjestu ATP ljestvice, iako je ostao bez ijednog naslova. No, po prvi put u karijeri je došao do polufinala u Roland Garrosu, a najbliže naslovu je stigao u Tel Avivu, gdje ga je u finalu svladao Novak Đoković.
Nakon prošlogodišnjeg poraza od Rusije u finala, hrvatska Davis Cup reprezentacija je ponovno bila uspješna i bila udaljena jedan set od novog finala. Malaga je bila domaćin nokaut faze Davis Cup koju su hrvatski tenisači započeli pobjedom 2-0 u četvrtfinalu protiv Španjolaca, koji su bili bez Alcaraza i Nadala. O plasmanu u finale odlučivao je dvoboj protiv Australaca koji su slavili sa 2-1 nakon što su ključni meč dobili Purcell i Thompson protiv Mektića i Pavića (6-7, 7-5, 6-4).
Nikola Mektić i Mate Pavić su drugu godinu zaredom bili jedan od najboljih svjetskih parova, a sezonu su završili nastupom u meču za naslov na ATP Finalu u Torinu, na kojem je nastupio i Ivan Dodig s Amerikancem Austinom Krajicekom.
Sva trojica hrvatskih tenisača među deset su najboljih na svjetskoj ljestvici parova (Pavić 5., Mektić 8., Dodig 9.). Tijekom godine Mektić i Pavić su osvojili pet ATP turnira te nastupili u još četiri finala od kojih se ističe ono u Wimbledonu, u kojem je Pavić nastupio sa napuklom kosti u desnoj podlaktici. Dodig je s Krajicekom slavio na tri turnira te odigrao još četiri finala, od kojih je najvažnije bilo ono u Roland Garrosu.
Petra Martić se vratila u krug osvajačica WTA naslova trijumfom na turniru u Lausannei, a sezonu je završila na 38. mjestu pojedinačne ljestvice. Među 100 najboljih na svijetu je završila i Donna Vekić (69.), koja će 2022. ponajviše pamtiti po turniru u San Diegu na kojem je iz kvalifikacija stigla do finala i izgubila od najbolje tenisačice svijeta, Poljakinje Ige Šwiatek, u tri seta.
Da će i budućnost hrvatskog tenisa biti ispunjena uspjesima najavili su 17-godišnja Petra Marčinko i 18-godišnji Mili Poljičak. Petra je u siječnju osvojila juniorski Australian Open, a do kraja sezone se s tri naslova na ITF turnirima popela do 189. mjesta na WTA ljestvici. Mili je svoje ime upisao na listu osvajača juniorskog Wimbledona u pojedinačnoj konkurenciji, a slavio je i u parovima na Roland Garrosu.
Krajem godine je hrvatska ženska reprezentacija dobila priliku ući u viši rang Billie Jean King Cupa, ali je u dvoboju odigranom u Rijeci Njemačka slavila sa 3-1, što je Hrvatsku ostavilo u Prvoj euro-afričkoj skupini.
Zrinka Ljutić svjetska juniorska prvakinja u slalomu
Najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić je na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu u veleslalomu osvojio deseto mjesto. Slalomska olimpijska utrka bila je ispunjenija Hrvatima pa su tako trojica završila među 20 najboljih, Samuel Kolega na 15., Zubčić na 18. te Matej Vidović na 20. mjestu.
Kod skijašica u slalomu je Leona Popović zauzela 23., a Zrinka Ljutić 25. mjesto, s tim da su te dvije hrvatske skijašice napravile novi slalomski iskorak u aktualnoj sezoni. Nakon 14. mjesta Popović u redoslijedu slaloma prošle sezone u Svjetskom kupu, tijekom ove sezone ona i Zrinka Ljutić sve ozbiljnije napadaju gornji slalomski dom. U redoslijedu slaloma su među dvanaest najboljih, a u finskom Leviju su, između ostaloga, ostvarile plasman među deset najboljih slalomašica. Popović je bila šesta, a Ljutić sedma, čime su ponovile rezultat iz 2009. godine kada su Ana Jelušić i Nika Fleiss, kao posljednje Hrvatice u jednoj utrci slaloma, ostvarile plasman među deset najboljih.
Aktualnu sezonu Svjetskog kupa slabije je otvorio Filip Zubčić koji je prošlu završio kao 23. u ukupnom redoslijedu. Veliki Kristalni globus osvojio je Švicarac Marc Odermatt, a Zubčić je još u slalomu zauzeo 22., a u veleslalomu 14. mjesto.
Osim u alpskom skijanju, Hrvatska je na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu imala predstavnike u skijaškom trčanju (Vedrana Malec, Tena Hadžić, Marko Skender), snowboardu (Lea Jugovac) i po prvi put u brzom klizanju na kratkoj stazi (Valentina Aščić).
Valentina Aščić je bila 23. na 500 metara i 25. na 1500 metara s novim hrvatskim rekordom. Lea Jugovac je osvojila 28. mjesto u kvalifikacijama discpline “Big Air”, što nije bilo dovoljno za plasman u finale.
Trkačice Vedrana Malec i Tena Hadžić su bile 10. u polufinalu ekipnog natjecanja u sprintu, a u pojedinačnim nastupima u ovoj disciplini su osvojile 53. i 71. mjesto. Malec je bila 73., a Hadžić 83. na 10 km klasičnim načinom. Marko Skender je bio 69. u sprintu, 85. na 15 km klasično te 57. u ski-maratonu (50 km).
Odbojkašice ušle u Svjetsku ligu, odbojkaši najbolji na Mediteranu
Na Svjetskom prvenstvu odbojkašica kojem su domaćini bili Poljska i Nizozemska, Hrvatska je u svojoj skupini upisala pet poraza u pet utakmica (Turska, Tajland, Dominikanska Republika, Poljska i Južna Koreja), a Hrvatice su po jedan set otkinule samo dvjema potonjim reprezentacijama.
Muška odbojkaška reprezentacija nije nastupala na SP-u, ali je zato osvojila zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu. U polufinalu su hrvatski igrači svladali Italiju 3-1, a u finalu Španjolsku 3-0. Djevojke su, pak, u Oranu zauzele sedmo mjesto.
Odbojkaši su bili treći u Zlatnoj Europskoj ligi, dok su djevojke, pak, u Zadru osvojile Challenger kup. Pobjedom protiv Belgije u finalu osigurale su nastup u svjetskoj Ligi nacija iduće godine.
U domaćim okvirima nastavila se dominacija odbojkaša i odbojkašica Mladosti koji su osvojili nove naslove prvaka. Odbojkaši Mladosti su u finalu svladali Ribolu Kaštelu, dok su djevojke bile bolje od Marina Kaštele, a ujedno su odbojkašice Mladosti u sezoni 2021./22. bile druge u MEVZA ligi iza ljubljanskog ACH Volleyja. Odbojkaši Mladosti su osvojili i Kup, dok je u ženskoj konkurenciji slavila Marina Kaštela, pobjedom u finalu protiv lokalnih rivalki Kaštela.
Rukometaši sedmi, rukometašice desete na EP-u
Rukometna 2022. protekla je u znaku Europskih prvenstava na kojima su hrvatski rukometaši zauzeli sedmo, a rukometašice deseto mjesto.
Muški EURO održavao se u siječnju u Mađarskoj i Slovačkoj, a ostat će upamćen po neviđenom kaosu zbog tada još aktualnog koronavirusa. Izbornici reprezentacija praktički do zadnjeg trenutka nisu znali koga uopće mogu poslati na parket zbog učestalih testiranja i prave poplave pozitivnih slučajeva. Hrvoje Horvat je za ovo natjecanje koristio preko 30 rukometaša i u tom sveopćem kaosu Hrvatska nije dobro prošla.
Nakon početnog poraza od Francuske (22-27) u skupini, uslijedile su pobjede nad Srbijom (23-20) i Ukrajinom (38-25), da bi u četvrfinalnoj skupini uslijedili porazi od Crne Gore (26-32) i Danske (25-27), a pobjeda nad Islandom (23-22) i remi s Nizozemskom (28-28) bili su dovoljni tek za konačno sedmo mjesto.
Rukometašice su u studenom u Sloveniji, Makedoniji i Crnog Gori branile senzacionalnu broncu s prošlog EURA, no nisu uspjele ponoviti taj uspjeh. Pobjeda nad Mađaricama i remi sa Švicarkama donio je prolaz skupine, no u daljnjem natjecanju Kraljice šoka su poražene od Slovenije (18-26), Danske (17-26) i Švedske (27-31), te su okončale kao desete.
Otkriće sezone su rukometaši našičkog Nexea, koji su se plasirali na Final Four Europske lige i SEHA lige, a u domaćem prvenstvu su opasno zaprijetili nedodirljivom PPD Zagrebu, koji je nikad teže došao do naslova. PPD Zagreb je osvojio jubilarni, 30. naslov, a u finalnoj utakmici SEHA lige je poražen od mađarskog Veszprema.
Kod rukometašica su domaći naslov, četvrti u povijesti, osvojile igračice zagrebačke Lokomotive, koje su prekinule osmogodišnju dominaciju Podravke.
Dva velika finala za Filipa Udea, Žugecu zlato na MI
Na dva najveća ovogodišnja gimnastička natjecanja, Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu i Europskom prvenstvu u Muenchenu, 36-godišnji veteran Filip Ude stizao je do finala, ali ne i do medalje. Na SP-u je Ude bio osmi, dok je na EP-u zauzeo sedmo mjesto.
Podbacio je srebrni olimpijac iz Tokija te svjetski prvak iz 2017. na preči Tin Srbić koji je na SP-u u kvalifikacijama napravio veliku pogrešku i zauzeo 46. mjesto.
Mlade snage dobile su priliku na Mediteranskim igrama u Oranu. Mateo Žugec osvojio je zlato, a Jakov Vlahek srebro u vježbi na konju s hvataljkama.
Sinkovići na europskom tronu
Po prvi put nakon 2009. godine trofejna hrvatska braća Valent i Martin Sinković sa svjetskog su se prvenstva vratili bez odličja. Braća Sinković vratila su se u dvojac na pariće, ali su na SP održanom u češkim Račicama zauzeli četvrtu poziciju. Ipak, niti 2022. nije prošla bez uspjeha za Sinkoviće jer su na Europskom prvenstvu u Muenchenu osvojili zlato. Sestre Josipa i Ivana Jurković također su stigle do finala SP-a u dvojcu bez kormilara te su zauzele šesto mjesto.
Govorčinović blistala na SP-u, Tot na EP-u
Za sjajne vijesti iz kajakaštva na mirnim vodama pobrinula se Anamaria Govorćinović koja je na Svjetskom prvenstvu u kanadskom Halifaxu osvojila srebro u kajaku jednosjedu na 500 metara te broncu na 1000 metara.
Govorčinović nije imala snage ponoviti odlične rezultate i na Europskom prvenstvu u Muenchenu, gdje je stigla do finala smao na 500 metara i zauzela deveto mjesto. No, zato je u Muenchenu zablistala kanuistica Vanesa Tot osvojivši dvije bronce, u kanuu jednokleku na 200 i 500 metara.
Brođanka je tim odličjima dodala i naslov prvakinje do 23 godine na 500 metara na Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj.
Plivačica Pavalić do svjetskog juniorskog naslova, srebro za Hribara
Za sjajne plivačke vijesti u 2022. pobrinuli su se 15-godišnja Jana Pavalić i 18-godišnji Jere Hribar na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Limi. Pavalić je na 50m leptir postala svjetskom prvakinjom, dok je Hribar osvojio srebro na 100m slobodno i broncu na 50m slobodno.
Iako je Svjetsko seniorsko prvenstvo ove godine održano u susjednoj nam Budimpešti, na njemu je nastupila samo jedna hrvatska predstavnica, 18-godišnja Meri Mataja koja je na 50 metara prsno zauzela 34. mjesto. Mataja je nastupila i na Europskom prvenstvu u Rimu, gdje je također na 50m prsno bila 24.
U Rimu je hrvatsko plivanje imalo još dvije predstavnice te jednoga predstavnika, a Ana Blažević i Amina Kajtaz su s nacionalnim rekordima stizale do polufinala na 200m prsno, odnoso 200m leptir. Blažević je na 200m prsno zauzela konačno 12. mjesto, a nastupila je i na 100m prsno gdje je bila 21., dok je Kajtaz zauzela 12. mjesto na 200m leptir.
U konkurenciji plivača nastupio je Nikola Miljenić te zauzeo 23. mjesto na 50m slobodno, 26. mjesto na 50m leptir i 34. mjesto na 100m leptir.
Svjetske bronce za Jurišića i braću Fantela
Filip Jurišić osvojio je brončano odličje na Svjetskom prvenstvu olimpijske klase ILCA 7 (nekadašnji Laser) u meksičkom Riviera Narayitu, dok je Tonči Stipanović završio kao peti. Za hrvatsko jedrenje ovo je peta svjetska medalja u Laseru, a Jurišić je postao treći hrvatski jedrilličar s osvojenom medaljom u ovoj olimpijskoj klasi.
Na Europskom prvenstvu ILCA 7 u francuskom Hyeresu Stipanović je bio deveti, a Jurišić 18.
Hrvatski olimpijci, braća Mihovil i Šime Fantela, osvojili su brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu jedriličarske klase 49er u kanadskom Halifaxu. Zadranima je ovo bila druga svjetska medalja nakon što su iznenađujuće uzeli naslov svjetskih prvaka prije četiri godine u danskom Aarhusu. Šime Fantela je 2016. s Igorom Marenićem osvojio naslov olimpijskih pobjednika u klasi 470, a godinu dana kasnije je odlučio s mlađim bratom Mihovilom prijeći u klasu 49er, u kojoj su nastupili na OI-ju u Tokiju i zauzeli osmo mjesto.
Hrvatska jedriličarska posada Tonči Stipanović i Tudor Bilić osvojila je srebrno odličje na Svjetskom prvenstvu klase Zvijezda u Marbleheadu. Ovo im je bilo drugo svjetsko srebro u ovoj drevnoj klasi, čije je prvo Svjetsko prvenstvo održano prije točno 100 godina. Na Europskom prvenstvu ove klase u Kopenhagenu Stipanović i Bilić su osvojili naslov europskih prvaka.
Maričiću europska bronca u zračnoj pušci
Hrvatski strijelci i streljašice navikli su svake godine s najvećih natjecanja donositi odličja, a iznimka nije ni godina na izmaku. Na EP-u u gađanju zračnim oružjem u norveškom Hamaru Miran Maričić je osvojio broncu u pušci, a odličje istog sjaja osvojio je i u momčadskoj konkurenciji u kojoj su mu se na postolju pridružili Petar Gorša i Borna Petanjek.
U istom sastavu i u istoj disciplini naši su strijelci osvojili zlato na prvom natjecanju Svjetskog kupa u Kairu, gdje je Petar Gorša osvojio i brončanu medalju u gađanju malokalibarskom puškom, u disciplini trostav. Novi sjajan rezultat u Svjetskom kupu ostvarili su u Rio de Janeiru Petar Gorša i Miran Maričić, osvojivši zlato i broncu u gađanju zračnom puškom. Nažalost, na SP-u u Kairu naši su strijelci ostali bez odličja. Miran Maričić je s Mediteranskih igara u Oranu donio srebro u zračnoj pušci.
Kolekciju medalja obogatili su i strijelci u gađanju letećih meta, ali su i oni ostali bez odličja na Svjetskom prvenstvu kojem je domaćin bio Osijek. Anton i Josip Glasnović te Francesco Ravalico vratili su se s momčadskim srebrnim odličjem u trapu s Europskog prvenstva u Larnaki. Anton Glasnović je na tom natjecanju ispao u polufinalu, a s Mediteranskih igara u Oranu vratio se sa srebrnim odličjem.
U natjecanjima Svjetskog kupa Giovanni Cernogoraz je osvojio zlato u Konyi i srebro u Nikoziji, a Josip Glasnović je bio drugi u Lonatu, gdje su obojica spomenutih uz doprinos Antona Glasnovića osvojili momčadsko zlato. Josip Glasnović je sezonu završio pobjednički, osvojivši President’s Cup u Kairu, pozivno natjecanje na kojem je sudjelovalo po 12 najboljih strijelaca i streljašica svijeta u pojedinoj disciplini.
Lena Stojković svjetska i europska prvakinja
U svibnju je u Manchesteru održano EP na kojem je Hrvatska osvojila čak sedam medalja – dva zlata, jedno srebro i pet bronci. Lena Stojković je obranila naslov europske prvakinje u kategoriji do 46kg, a zlatom se okitio i Ivan Šapina (+80kg), dok je srebro osvojila Nika Klepac (-73 kg). Blizanke Bruna i Ivana Duvančić osvojile su bronce u kategorijama do 49, odnosno do 53 kilograma, a isti je uspjeh ostvario i Josip Teskera (-54kg). Brončane medalje osvojili su i Paško Božić (+87 kg) te brončani olimpijac iz Tokija Toni Kanaet (-80 kg).
Nakon EP-a hrvatski su se tekvondo borci u lipnju okušali na Mediteranskim igrama u Oranu gdje su osvojili dvije zlatne medalje i tri bronce. Olimpijska pobjednica Matea Jelić osvojila je zlatnu medalju u svojoj kategoriji do 67 kg, a Ivan Šapina je europskom zlatu pridružio i zlato na MI u kategoriji iznad 80 kg. Do bronce su stigli Nika Petanjek (+67 kg) te Bruna Duvančić (-49 kg) i Lovre Brečić (-68 kg).
Godinu su tekvondoisti završili Svjetskim prvenstvom u Guadalajari gdje je Lena Stojković osvojila naslov svjetske prvakinje, a brončanu medalju osvojila je Ivana Duvančić (-53 kg).
Ova godina je donijela i veiko priznanje za hrvatski tekvondo, naime u Kuću slavnih tekvondoa u New Jerseyu primljeni su Tamara Pradegan, trenerica i majstorica (Grand Master) tekvondoa, nositeljica 9. DANA majstorskog pojasa i jedina Europljanka s najvišim zvanjem, te Tomislav Horvat u kategoriji za životno djelo. Horvat je u tekvondou aktivan tijekom 51 godine, nositelj je crnog pojasa 8. DAN, bivši je uspješni natjecatelj, državni prvak i reprezentativac te višegodišnji izbornik muške seniorske reprezentacije i dugogodišnji predsjednik Zagrebačkog tekvondo saveza, a ujedno je i aktivni predsjednik TK Osvit.
Barbara Matić obranila svjetsko zlato, Lari Cvjetko srebro
Džudaši su natjecateljsku godinu također otvorili Europskim prvenstvom u Sofiji gdje je 20-godišnja Solinjanka Ana Viktorija Puljiz u kategoriji do 52 kilograma osvojila broncu.
U lipnju su džudaši nastupili na Mediteranskim igrama u Oranu otkuda su se vratili s tri medalje.
Iva Oberan je osvojila broncu u kategoriji do 63 kg, Ana Viktorija Puljiz (do 52 kg) je medalji s Europskog prvenstva pridružila srebro s MI, dok je još jedno brončano odličje za Hrvatsku osvojila Dubrovkinja Petrunjela Pavić u kategoriji do 78 kg.
Na Svjetskom prvenstvu u Taškentu najbolja hrvatska džudašica i prva na svjetskoj rang listi Barbara Matić obranila je naslov prvakinje u kategoriji do 70 kg. Bio je to povijesni trenutak za hrvatski džudo, jer je Matić u finalu pobijedila drugu hrvatsku predstavnicu Laru Cvjetko.
Luka Plantić i Sara Beram brončani na EP-u
Hrvatski boks se može pohvaliti da je u godini na izmaku imao osvajače medalja na europskim prvenstvima u svim dobnim kategorijama. Luka Plantić je osvojio brončano odličje u poluteškoj kategoriji na seniorskom EP-u u Jerevanu, dok je Sara Beram (do 63 kg) medalju istog sjaja osvojila na EP-u seniorki u Budvi.
Poreč je bio domaćin Europskog prvenstva za mlađe seniore, a na njemu je do naslova prvaka u kategoriji do 75 kg došao Gabrijel Veočić. Srebrnu medalju osvojila je Nikolina Ćaćić (do 52 kg), a bronca je pripala Noi Ježeku (do 71 kg). Hrvatska ima još dvije europske prvakinje: Marielu Šteko u juniorskoj konkurenciji te Lorenu Horvat među kadetkinjama.
Hrvatskom teškašu Filipu Hrgoviću 2022. će ostati u lijepom sjećanju, nakon što je u kolovozu u Saudijskoj Arabiji jednoglasnom odlukom sudaca pobijedio Kineza Zhanga Zhileija. Bila mu je to 15. uzastopna profesionalna pobjeda, a donijela mu je status izazivača za naslov svjetskog prvaka po verziji IBF. Njegov suparnik u toj borbi trebao bi biti Ukrajinac Oleksandr Usik, ali taj meč još uvijek nije dogovoren.
Karatašice i Anđelo Kvesić na europskom vrhu
Karataši su u 2022. nastupili na Europskom prvenstvu i na Mediteranskim igrama. Sa EP-a održanog u svibnju u Turskoj hrvatski su se karataši vratili s četiri medalje. Zlatne medalje su osvojili ženska vrsta u borbama (Lea Vukoja, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak) i Anđelo Kvesić u kategoriji +84 kg. Srebro je pripalo Enesu Gariboviću u kategoriji -84 kg, dok je do bronce stigla Jelena Pehar u kategoriji -50 kg.
U lipnju su karate borci nastupili u Oranu na Mediteranskim igrama gdje je Anđelo Kvesić naslovu europskog prvaka dodao zlato s MI. Njegov brat olimpijac Ivan Kvesić osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 84 kg.
Finci košarkašima zagorčali život
Gledajući kroz prizmu hrvatske muške košarkaške reprezentacije 2022. će biti upamćena kao godina neuspjeha, pri čemu je ulogu “krvnika” imala reprezentacija Finske i njen najbolji igrač Lauri Markkanen.
Finci su hrvatske košarkaše pobijedili dvaput u razmaku od 70 dana, izbacili ih iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2023. i spriječili ih da se plasiraju u četvrtfinale Europskog prvenstva. Markkanen je 3. srpnja u Rijeci pogodio pobjedničku tricu za 81-79, a 11. rujna u osmini finala na EuroBasketu u Berlinu ubacio čak 43 koša u trijumfu Finaca 94-86.
Ispadanjem iz kvalifikacija za SP 2023. hrvatski košarkaši su gurnuti u pretkvalifikacije za EuroBasket 2025., što bi moglo biti prvo veliko sljedeće natjecanje za reprezentaciju koja je nekada bila kandidat za medalju na svakom natjecanju na kojem se pojavila.
Poraz u osmini finala Europskog prvenstva rezultirao je odlaskom Damira Mulaomerovića s pozicije izbornika, ali i ostavkom predsjednika Hrvatskog košarkaškog saveza Stojka Vrankovića, koji je na toj dužnosti bio gotovo šest godina. Već prije EuroBasketa s dužnosti predsjednika Stručnog savjeta za mušku košarku otišao je Dino Rađa, jer je Upravni odbor ukinuo to stručno tijelo HKS-a.
HKS je početkom listopada dobio privremenog predsjednika do novih izbora u 2023., a jednoglasno je izabran Nikola Rukavina, koji je u prijašnjem sazivu bio na dužnosti dopredsjednika. Za sportskog direktora Saveza izabran je Aleksandar Petrović, koji je na sebe preuzeo i zadatak da u ulozi izbornika reprezentaciju dovede do kvalifikacija za Eurobasket 2025.
Tijekom ljeta Petrović je bio angažiran u građanskoj akciji za spas Cibone, kad se nekadašnji dvostruki europski prvak našao na rubu propasti zbog nagomilanih dugova. Neizvjesnost oko opstanka kluba prisilila je na odlazak većinu igrača i slovenskog trenera Gašpera Okorna koji je svojim dolaskom u siječnju preporodio momčad pa je Cibona nakon devet godina ponovno osvojila dvostruku domaću krunu.
Prvakinje Hrvatske su drugu godinu zaredom postale igračice dubrovačke Raguse koje su u pet utakmica finala svladale Plamen Požegu.
Dva zlata i tri svjetske bronce za boćare
Hrvatsko boćanje je u 2022. zauzelo status jednog od najuspješnijih neolimpijskih sportova. Na Svjetskom prvenstvu u turskom Mersinu Pero Ćubela je postao prvakom u bližanju i izbijanju u krug, a zlato su u klasičnom paru osvojili Marin Ćubela i Karlo Šaban. Marin Ćubela je bio treći u pojedinačnoj konkurenciji, a brončano odličje je zaradio i Marino Miličević u brzinskom izbijanju. U raffa boćanju je Ana Juginović osvojila broncu u preciznom izbijanju.
Hrvatska je u rujnu u Ljubljani dobila europsku prvakinju u pojedinačnoj konkurenciji klasičnim načinom, a zlato je osvojila Carrolina Bajrić. U klasičnom paru su Nives Jelovica i Nikol Marelja-Bošnjak došle do bronce.
Klovar u jednom dahu zaronio do 132 m
Činjenica da su se Mirela Kardašević i Petar Klovar našli među prvim dobitnicima pojedinačnih godišnjih nagrada u neolimpijskim sportovima i disciplinama na Velikom danu hrvatskog sporta, najbolje govori o tome koliko su hrvatski predstavnici u ronjenju bili uspješni u 2022.
Petar Klovar je na Svjetskom prvenstvu u Kasu zaronio do 132 metra, što nikada nije uspjelo nijednom čovjeku u bilo kojoj disciplini. Na istom natjecanju je Vitomir Maričić sa zaronom do 110 metara osvojio srebrnu medalju. Na SP-u u dubinskim disciplinama brončano odličje je osvojila Sanda Delija.
U 2022. Mirela Kardašević je postala prva žena u povijesti koja je uspjela postaviti svjetske rekorde u bazenskim i dubinskim disciplinama. Na Svjetskom prvenstvu u Beogradu je osvojila dva zlata i postavila dva svjetska rekorda u bazenskim disciplinama, da bi na Svjetskom kupu u turskom Kasu zaronila do 75 metara bez peraja te tako postala i vlasnicom dubinskog svjetskog rekorda u toj disciplini.
Još jedna uspješna godina za parasportaše
Iza hrvatskih parasportaša još jedna je uspješna godina, a središnji događaj bile su Zimske paraolimpijske igre u Pekingu na kojima je nastupilo četvero hrvatskih predstavnika – alpinci Damir Mizdrak i Lucija Smetiško, snowboarder Bruno Bošnjak, te nordijac Josip Zima.
Najbolji rezultat od hrvatskih paraolimpijaca ostvarila je Lucija Smetiško koja je u slalomu stojećih bila peta. Bruno Bošnjak je u Pekingu branio broncu iz Pjongčanga u banked slalomu, no nije uspio ponoviti taj uspjeh. Na koncu je bio deveti, dok je u crossu ispao u četvrtfinalu. Mizdrak je bio sedmi u slalomu i veleslalomu, dok je Zima bio pri dnu poretka.
Najbolji hrvatski paraplivač Dino Sinovčić osvojio je zlatnu medalju na 100 metara leđno u disciplini S6 na SP-u portugalskom Funchalu na Madeiri obranivši tako zlato osvojeno na SP-u 2019. u Londonu. Zlato i to četvrto u nizu na Europskim prvenstvima osvojio je najbolji hrvatski paratekvondaš Ivan Mikulić je Manchesteru, dok je najbolji hrvatski paratriatlonac Antonio Franko osvojio brončanu medalju na EP-u u poljskom Olsztynu.
Veliki uspjeh ostvarila je i najbolja hrvatska parastolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić koja je osvojila srebrnu medalju u kategoriji 3 na SP-u u španjolskoj Granadi.
Daniela Topić se na Europskom parakarate prvenstvu u turskom gradu Gaziantepu uspela na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja osvojivši zlatno odličje u kategoriji K22, sportaša s intelektualnim poteškoćama. Na taj način Hrvatska je prvi put u povijesti dobila osvajačicu najsjajnijeg odličja na EP-ima u parakarateu. Dodajmo da je paradžudašica Jelena Brešković osvojila brončanu medalju u kategoriji do 57 kg na IBSA EP-u za slijepe i slabovidne u Caglijariju.
Veliki uspjeh ostvarila je i hrvatska paraboćarka Dora Bašić osvojivši srebrnu medalju u kategoriji BC1 na SP-u u bocci u Rio de Janeiru. Hrvatski parastrijelac Fran Skračić osvojio je broncu u disciplini VIP (Visual impaired) 10m zračna puška ležeći na Svjetskom prvenstvu u parastreljaštvu u Al Ainu.
(Hina)