Država će se prvi put uključiti u financiranje redovitog poslovanja dječjih vrtića koje je dosad isključivo ovisilo o mogućnostima osnivača – gradova i općina, a pritom dovelo do enormnih razlika, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo uredbu koja propisuje način utvrđivanja iznosa sredstava za fiskalnu održivost vrtića.
Prvu financijsku injekciju od oko 19 milijuna eura za posljednja četiri mjeseca 2023. gradovi i općine trebali bi dobiti početkom rujna. Nije riječ o jednokratnoj mjeri, već trajnom modelu sufinanciranja. Temeljem tih sredstava gradovi i općine moći će donijeti odluke o povećanju vrtićkih kapaciteta, većim primanjima zaposlenika, zapošljavanju novog kadra, ali i smanjenju iznosa cijene vrtića koju plaćaju roditelji.
Ključan element po kojemu će lokalne samouprave dobivati iznos vezan je uz indeks njihove razvijenosti. Uredbom je predviđeno da najslabije razvijeni gradovi i općine dobivaju najviši iznos, i to 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na nivou Hrvatske po djetetu, dok bi najrazvijeniji, poput Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Pule ili Varaždina, od države dobivali najmanji iznos – 6,25 posto.
Po novome modelu, Zagreb bi iz državnog proračuna godišnje dobio oko 50 milijuna kuna, Osijek deset, Slavonski Brod osam, Vukovar sedam milijuna, a primjerice Sisak šest. Babinoj Gredi s lošim indeksom razvijenosti pripalo bi godišnje 50 posto po djetetu, odnosno milijun kuna za samo 74 vrtićka djeteta. Time će, objašnjavaju u Ministarstvu, dobiti više nego što su dosad ulagali, a riječ je o 730.000, pri čemu je roditeljska participacija iznosila visokih 43 posto.
Sustav ranog i predškolskog odgoja dosad je bio u potpunosti decentraliziran i zapostavljen od države, što je dovelo do neujednačenosti obuhvata djece vrtićima, razlikama u kapacitetima, opremljenosti, cijeni koju plaćaju roditelji, kao i plaćama zaposlenika koje variraju od grada do grada odnosno općine.
Cilj uvođenja novog modela financiranja jest osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Ova dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima kao i unapređenja kadrovskog potencijala. Lokalna je odluka da li sredstva preusmjeriti na povećanje plaća ili osiguranje novih kadrova, primjerice pomoćnika ili stručnih suradnika, obrazlažu u ministarstvu.
Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu ni privatni vrtići, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek. (Hina)