Pratite nas

Događaji

‘Oštar’ govor Predsjednice: Ne trebamo glumiti prijateljstvo sa Srbijom, jer do toga će još mnogo vode proteći Dunavom

Objavljeno

na

Pobjedom alkara Ante Zorice u Vukovaru je jučer završila Svečana sinjska alka trčana u počast braniteljima toga grada i cijele Hrvatske, a događaju koji je okupio na tisuće posjetitelja nazočila je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u govoru ukazala na probleme s kojima se suočava hrvatsko društvo te je spomenula odnose sa Srbijom poručivši kako se zalaže da dvije države podvuku crtu i krenu graditi bolje odnose.

Govor predsjednice prenosimo u cjelosti:

“Vjerujem da srce svakog domoljuba danas u Vukovaru, u Hrvatskoj i diljem svijeta kuca radošću i ponosom! Okupio nas je velik i jedinstven događaj: trčanje svečane Alke u gradu heroju Vukovaru. Sinj, grad junak iz boja 1715. došao je u pohod bratskom Vukovaru, junaku obrane Hrvatske 1991. godine.

Sinjska alka izraz je našega domoljublja i časne vojničke tradicije i ako je igdje izvan Sinja treba trčati, onda je treba trčati u Vukovaru. Dva su grada, dvije su bitke, ali jedno je junaštvo, jedno domoljublje, jedna Hrvatska! I kao što je obrana Sinja zaustavila posljednji veliki pokušaj Osmanlija da prodru u Dalmaciju, kolijevku hrvatske države, tako je u naše vrijeme obrana Vukovara zaustavila pohod četnika i tzv. JNA dublje u Hrvatsku u namjeri da se stvori Velika Srbija. Vukovar je tada razoren do temelja, ali Hrvatska je pobijedila.

Hrvatski branitelji časno su branili, obranili i oslobodili Hrvatsku i na tome im duboka hvala. Ponosni smo stoga na svoju pobjedu, ponosni smo na naše branitelje i na Domovinski rat, kao temelj hrvatske države. U ovome gradu i danas stoga ovom svečanom Sinjskom alkom posebno izražavamo poštovanje svim našim žrtvama i divljenje svim hrvatskim herojima.

No kao što prošlost nismo i nećemo zaboraviti, isto tako ne želimo ostati zarobljeni u njoj. Isto očekujemo i od Srbije. Moramo se prestati stalno vraćati u Drugi svjetski rat i sijati klice novih zala. Želimo, naprotiv, ići naprijed i gledati u budućnost. I zato odavde, iz Vukovara, vrlo jasno poručujem: Republika Hrvatska želi s Republikom Srbijom graditi suradnju u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Želimo pomoći Srbiji da što prije uđe u Europsku uniju, štiteći, dakako, hrvatske nacionalne interese. Pritom ne trebamo glumiti prijateljstvo, jer, da bi do toga došlo, još će mnogo vode proteći Dunavom.

Ali, radi interesa i dobrobiti i hrvatskoga i srpskoga naroda, i obiju država, a i radi stabilnosti jugoistoka Europe imamo obvezu učiniti sve da izgrađujemo što bolje odnose. Vrijeme je da Hrvatska i Srbija podvuku crtu i krenu graditi odnose međusobnog uvažavanja. Kao hrvatska predsjednica, ali i kao majka ne želim da ikada više ijedna majka tuguje za djetetom poginulim u ratu. Učinit ću sve što je potrebno da sačuvamo mir i stabilnost, a za to je ključan novi iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima.

Pritom osobito mislim na rješenje problema pronalaska nestalih, pitanje tzv. univerzalne jurisdikcije Srbije, aktivno rješavanje graničnoga pitanja i promicanje prava nacionalnih manjina, posebice prava Hrvata u Srbiji. Želimo da njihova prava budu na razini prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj. Proteklih dana svjedočili smo napetostima na političkoj sceni. Želim jasno istaknuti jedno: moramo činiti sve da Hrvatska bude politički stabilna država, u kojoj će se problemi rješavati odgovorno i konstruktivno, uz najveći mogući konsenzus.

Stoga je izgradnja domovinskog zajedništva i odgovornosti prema državi od najveće važnosti. Znamo koji su naši temeljni problemi i zadaće: prije svega, demografska obnova, reforma obrazovanja, zapošljavanje i pravo na pravednu i dostojnu plaću, nužnost deblokade trista trideset tisuća blokiranih hrvatskih građana, sustav domovinske sigurnosti, promjena nepravednog Ovršnog zakona. Ovom prigodom želim posebno naglasiti našu obvezu izgrađivati državu u kojoj ćemo našim mladima omogućiti budućnost.

Bila sam nedavno u Irskoj i slušala svjedočanstva naših ljudi. Mnogi bi se sutra vratili samo ako bi plaće bile veće, a radno mjesto sigurnije. Ako nam raste društveni proizvod, ako se smanjuje deficit, onda se to mora osjetiti i na plaćama, onda se to mora osjetiti na sniženju kamata, onda se to mora osjetiti u standardu naših ljudi. Hrvatski narod nije se borio za svoju državu da u njoj bude socijalno ugrožen, nego da svaki čovjek u Hrvatskoj ima priliku ostvariti svoju egzistenciju na način kako to želi i najbolje zna.

Želim ovdje u Vukovaru posebice naglasiti i obvezu izgradnje sustava domovinske sigurnosti. Geopolitički položaj Hrvatske te aktualne međunarodne političke i sigurnosne prilike ne dopuštaju nam ni trenutak opuštanja ili slabosti. Stoga se i Hrvatska vojska vraća u Vukovar, tamo gdje joj je mjesto i odakle je više nitko nikada neće maknuti. Imamo vrijedne ljude i divnu domovinu, koju smo obranili i sačuvali u teškim vremenima višestoljetne borbe za slobodu i državnu neovisnost. Sve je sada u našim rukama. Uvjerena sam da ćemo uspjeti. Trebamo samo i dalje strpljivo graditi zajedništvo u konstruktivnoj odgovornosti za opće dobro. To je važno prije svega zbog naše budućnosti, ali je važno i zbog naše prošlosti.

Moramo svojim radom, svojom odgovornošću opravdati žrtve koje su pale za našu domovinu, ne samo u Domovinskom ratu. Moramo opravdati suze naših majki, rane naših branitelja i molitve i nade generacija prije nas. Sinj i Vukovar, dva simbola naše časne povijesti, upućuju nas tim putem zajedništva. A naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman dao nam je u tome čvrst putokaz: uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što! Čestitam slavodobitniku i njegovu momku!

Čestitam svim alkarima na viteškom nadmetanju. I neka nam živi Sinj i Sinjska alka, neka nam živi herojski Vukovar, neka nam živi jedina i najdraža domovina Hrvatska!”, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović svoj govor u Vukovaru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari