Pratite nas

Vijesti

PENAVA: Sa zebnjom gledam što će se dogoditi ako dođe do erupcije nezadovoljstva građana

Objavljeno

na

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, gost je Dnevnika Nove TV, nakon što je javno poručio da ne namjerava poštovati odluku Ustavnog suda.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protiv je odluke Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar.

„Ako stradalnici Domovinskog rata 28 godina čekaju na pravdu, onda u ovoj državi u kojoj se kunemo u Domovinski rat, branitelje i Vukovar, doista shvatite da svi drugi morate čekati dok naši ljudi ne naiđu na pravdu, dok Vukovar ne nađe svoj mir“, poručio je Penava na konferenciji za novinare.

Na Penavine izjave reagirao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, poručivši mu da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati te da provedbu njihovih odluka osigurava Vlada.

Reagirali su i politički predstavnici vukovarskih Srba. Dragana Jeckov je poručila kako je iz Penavinih izjava jasno da gradonačelnik ne priznaje kolektivna prava, nego kolektivizira krivicu svih Srba u Vukovaru. „To je ono što mi nikako ne možemo prihvatiti“, kaže Jeckov.

Miroslav Šeparović poručio Penavi: ‘Ustavni sud se mora slušati’

O ovoj temi uživo u Dnevniku Nove TV razgovarali su s gradonačelnikom Penavom.

Zašto mislite da još uvijek nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru?

Zato što postoji niz odredbi Ustava koji se tiču temeljnih ljudskih prava koje nažalost u 28 godina većina građana Vukovara nije imao prilike konzumirati. Država nije našla snage provesti odredbe Ustava i naprosto u smislu reda i pravde nepojmljivo mi je da inzistiramo na provedbi nečega što je puno, puno manje znači od ljudskog život, pravo na dostojanstven život, protiv zlostavljanja, što sve skupa u Vukovaru imamo, što je većina građana ovoga grada na svojoj koži osjetila.

Nažalost, pravdu u to smislu nije dočekala. Svi građani grada Vukovara bez obzira na nacionalnost složit će se samnom i reći da onaj tko je bacio avionsku bombu na vukovarsku bolnicu ili granatirao naš grad, treba za to odgovarati.

Čuli smo predsjednika Ustavnog suda. Ističe da se njihove odluke moraju poštovati, a za provedbu je odgovorna Vlada. Imate li potporu Vlade?

Slažem se s predsjednikom Ustavnog suda. Izvukao sam jedan primjerak Ustava RH. Vi ćete tu naći svašta. Na tragu ovoga što je rekao predsjednik Ustavnog suda, ne samo da bi se trebalo i moraju se poštivati odluke Ustavnog suda. Svaku odredbu ovog dokumenta mora poštivati svaki građanin i svaka institucija u ovoj državi. Tu ćete naći i niz odredbi koje pobijaju to sve skupa, od članka 22,23, 24, koje govore o otme da svatko ima pravo na život. ”Svako ljudsko biće ima pravo na život. Čovjekova osobnost i sloboda je nepovrediva. Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja”. Pitam se znamo li da je 30.000 ljudi prošlo itekakve torture u srpskim koncentracijskim logorima i da za to nitko nije odgovarao. Naravno da je Vlada sa svojim institucijama dužna poštivati Ustav. I svi građani grada Vukovara to očekuju od Vlade. Imam li potporu Vlade to je pitanje za premijera. Bilo bi nekorektno da kažem da ta Vlada nije napravila izuzetno puno za grad Vukovar, napravila je izvrsne pomake za sve građane i na tome im mogu samo zahvaliti.

Jeste li se čuli s premijerom?

Čuo sam se s premijerom nekoliko puta. On razumije to. Gospodin Plenković je otvoren, širok tip. Ima razumijevanja za tu situaciju. Zatekli su ga problemi kao i sve nas. I ne vrijedi se puno na to obazirati. Problemi su nagomilani godinama, pogotovo oni koji su jako emotivni, potrebna je suradnja sa susjednom državom, traže jako puno energije, vremena, živaca. Ali nema nam druge nego to zajedno rješavati. U potpunosti razumije situaciju i dogovor je da stvari rješavamo.

Što je rekao premijer, hoće li se ići u provedbu?

Rekao je da je potrebno zadržati mir i stabilnost i kroz dijalog pokušavati riješiti ovu situaciju. Znam da je u potpunosti svjestan težine problema s kojim se mi u gradu suočavamo svaki dan, a posljedično s tim i Vlada i mislim da svatko razuman, pa tako i Vlada RH će se držati slova zakona i načela pravednosti i uvažiti da ipak sukladno Ustavom se neke stvari poput ljudskog života i ljudskog dostojanstva puno značajnije od nekih stvari i da prvo trebamo riješiti te nesretne okolnosti i zločine koji su počinjeni tijekom domovinskog rata, a onda nastaviti na čistim temeljima graditi bolje društvo i državu gdje će biti prostora za svakog, pa i najmanje pravo koje se tiče bilo nacionalnih manjina, bilo ikoga drugoga tko živi u ovoj državi.

Bojite li se nereda kakvi su bili 2013. godine kada su postavljene dvojezične ploče?

Bojim. Moram reći da se bojim jako. Ne bih tu u prvi plan stavio srpsku nacionalnu manjinu niti bilo koga drugoga. Mislim da problem koji imamo u gradu Vukovaru nije zapravo uzrokovan kako je to u medijima često prezentirano odnosima nacionalne manjine, bilo koje prema većinskom narodu. Bojim se da se ispod površine zapravo kuha u većinskom narodu jer odnos institucija, na kraju krajeva poštivanja Ustava, temeljnih akata ove države nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Primjera radi, mi u Vukovaru smo prisiljeni živjeti u okolnostima primjer bista Zadri Blagi na Trpinjskoj cesti ponosno stoji, ali jednako tako niti dva kilometra od nje stoje spomenici četnicima i četničkim vojvodama. Što nam okvir poručuje? Da je između žrtve i agresora znak jednakosti, da je znak jednakosti između branitelja i četnika, šahovnice i zvijezde petokrake ili četničke kokarde. Drugi primjer koji je možda još eklatantniji i još aktualniji – da je 30 ljudi odgovaralo, presuđeno i platilo kazne za razbijanje ploča prije nekoliko godina. Tom prigodom je razbijena glava jednom maloljetnom hrvatskom branitelju, dragovoljcu koji je nažalost preminuo od posljedica razbijanja te njegove glave i za to nitko ni dan danas nitko nije odgovarao. Bojim se što nam se ista stvar ponavlja i nakon 28 godina. Možete misliti kakvu razinu frustracije to generira u Vukovaru i naravno da me strah i da sa zebnjom gledam što će se dogoditi ako dođe do erupcije tog nezadovoljstva.

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

Objavljeno

na

Objavio

Kada karnevalska šala više nije šala i je li u Imotskom satira s paljenjem istospolnog para i djeteta s likom političara prerasla u poticanje mržnje i diskriminaciju, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog  govorili su gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić, Daniel Martinović iz Duginih obitelji, sociolog Slaven Letica te psihologinja Bruna Profaca, prenosi HRT.

– Slažem se na neki način da je ova manifestacija osramotila Imotski jer je to tako interpretirano kroz javnost. Uvjeren sam, budući da su mnogi povrijeđeni – da to nije bila namjera organizatora. Ta se manifestacija održava u našem gradu više od 150 godina i svjedoci smo da često bude takvih poruka, jer se radi o paljenju karnevala, izjavio je Ivan Budalić koji, kako kaže, do samog početka povorke nije znao što se sprema. “Razmotrit ćemo ovaj čin i donijeti određene zaključke”, odgovorio je Budalić. Potvrdio je da je za KUD Bakove svečanosti iz proračuna Imotskog predviđeno 20 tisuća kuna, ali im novac ove godine još nije isplaćen.

Martinović: S pozicija manjine postoji opravdani strah

Daniel Martinović ponovio je kako je zastrašujuće ono što se dogodilo. “Po čemu je gay par koji želi udomiti napušteno dijete – problem. Zašto je to uzeto kao primjer zla? Koja je poruka da je bolje spaliti dijete, nego da ono bude u istospolnoj obitelji? upitao je. Kazao je kako sama tradicija spaljivanja ništa dobro nije donijela. Smatra da bi bolje bilo slaviti postignuća i okrenuti se pozitivnome. Vezano za podnošenje kaznene prijave napomenuo je da se organizator povorke u Imotskome slikao sa svastikom i da s pozicija manjine postoji opravdani strah.

Profaca: Djeci koja odrastaju u istospolnim obiteljima sada je jako teško

Bruna Profaca
smatra da je u ovom slučaju netko tko je drugi i drukčiji – prikazan kao izvor svih zala. Sve je to dobilo još i druge konotacije, jer je dijete imalo lice političara. Posebno zabrinjavajućim smatra to što se sve dogodilo u situaciji s puno obitelji i djece koja su na to reagirala kao na zabavu. To je poruka djeci da je dobro biti agresivan, kazala je. Smatra da je ovo prilika za roditelje i učitelje da popričaju s djecom o tome kako je biti drukčiji, o tome kako je biti u tuđim cipelama. Dodala je kako ima mnogo djece koja odrastaju uz jednog roditelja ili istospolni par. Njima je sada jako teško, poznam takvu djecu – i znam da jest”, zaključila je Profaca.

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

– Stvorena je moralna panika koju potenciraju najviši državni dužnosnici. U tradiciji je pokladnih svečanosti ne samo satira nego i dogma kako ne postoje zabranjene teme. Interpretacija tih lutaka koje su spaljene je manipulativna i pristrana. Radi se o Nenadu Staziću, djetetu – kao manifestaciji čovjeka -djeteta, a istospolne partnere možemo gledati kao Miroslava Šeparovića i Vladimira Šeksa. Očito da u Imotskom većina stanovnika ima nešto protiv udomljavanja u “Duginim obiteljima”, rekao je Slaven Letica. Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića koji u Saboru sustavno vrijeđa sve drugo i drukčije. Veliko bi zlo bilo, vezano za Poklade, uvoditi nove verbalne delikte”, zaključio je.

Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz?

Umjesto kaznenih prijava i priopćenja treba raditi da se promijene ti stavovi, kazao je Slaven Letica koji je nekoliko puta bio spaljivan kao Krnje. Kaže da mu nije napamet palo da od toga radi “graju”. Dodao je kako bi se “pojam tolerancije/netolerancije sjekao na drugim mjestima da je bilo pravodobnih reakcija na izjave Nenada Stazića i Kreše Beljaka da UDBA i KOS nisu pobili dovoljan broj ljudi”. Za Budalića je rekao da je pametan čovjek koji neće reagirati na prvu loptu. Smeta mu to što lutke u Imotskom nisu bile veliki “piece of art”. Također je kazao kako je Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz također bila velika provokacija za ljude iz Dalmatinske zagore i drugih dijelova zemlje.

Budalić: Treba pitati organizatore što su htjeli postići

– Da se nije digla ovolika javnost mislim da bi to prošlo kao šala i običaj vezan za poklade. Imotski ima svoje tradicionalne vrijednosti. Ovo je tolerantan kraj i uvažavaju se različitosti. Ako pogledamo alegorijski i način na koji se pripremaju maske i sve ostalo u tom danu – vidimo da tu ništa nije sporno. Treba pitati organizatore kakva je njihova poruka i što su htjeli postići u javnosti. Treba tek utvrditi treba li se to posve osuditi ili sankcionirati. Dobro da se javnost senzibilizira, ali nije dobro da prođe na način koji nikome nije prihvatjiv – da se prikaže kao osvećivanje, mržnja ili netolerancija.

Za Imotski je Letica kazao kako se radi o prekrasnom gradu koji je demografski devastiran. Ovo manipuliranje o osjećajima djece je val fraza koje ponavljaju sve tri pravobraniteljice i državni vrh. To su sve gluposti. Imamo tradiciju koja je pretkršćanska. Nema zabranjenih tema, i to je moja definitivna pozicija. Hoće li spaliti mene ili Nenada Stazića, jučer su u Kaštelima spalili Zorana Milanovića i Orsata Miljenića. Vješali su kardinale i sad bi trebalo biti zlatnih krava, tvrdi Letica. I manjine se moraju nositi s negativnim publicitetima kao i mi.

Odgovorila mu je Bruna Profaca. Kazala je kakodjeci koja su gledala povorku nije jasna lutka Stazića u liku djeteta. Djeca su najprije vidjela  – istospolni par s djetetom. S pozicije djece to je nešto što je drukčije i prema čemu je super biti agresivan. To ne mogu podržati upravo stoga što radim s djecom i različitim obiteljima, istaknula je.

– Pitam se koliki je doseg civilizacije, kad nekoga nazivate primitivcem  s obzirom  na to da dolazi iz ruralne sredine koja je okrenuta tradicionalnim vrijednostima kao što su crkva, Domovinski rat i sve vrijednosti koje smo utkali od samostalnosti RH. Nije dobro osuđivati sve ono što se osuđuje bez javnosti i razgovora. Tu se pokazuje pozicija moći i u tom smo slučaju ugroženi kao zajednica, kao građani Imotskog, rekao je Budalić. Dodao je kako osobno poštuje različitost i želi pridonijeti razvoju Imotskoga, ali ne želi osuđivati jer je verbalni delikt puno naštetio tom gradu. Ovomu je Letica dodao kako Nenada Stazića može biti sram što hoće cijeli imotski kraj proglasiti primitivnim, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministar Horvat: Prijedlog kako regulirati rad nedjeljom uskoro na javnoj raspravi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat u subotu je u Prelogu najavio da će prijedlog o tome na koji način regulirati rad nedjeljom doći na javnu raspravu tijekom slijedećeg mjeseca.

Po njegovim riječima, prošle su godine napravljene pomne analize, neke od njih još traju, a sve bi trebalo biti pripremljeno za javnu raspravu do travnja, nakon što se razgovora s koalicijskim i sa socijalnim partnerima.

“Velika većina ih je bila kod mene u kabinetu i u velikoj se većini slažemo s prijedlogom koje je Ministarstvo gospodarstva stavilo na stol. U ovom trenutku ne razgovaramo ni o kakvim zabranama, razgovaramo o regulaciji rada nedjeljom”, rekao je ministar.

Napomenuo je da u Europi postoji tri skupine zemalja unutar kojih je taj problem riješen.

“Jedna grupa zemalja, među kojima je danas i Hrvatska, ima potpuno liberaliziran stav i nema nikakve regulacije, a drugi skup zemalja je onaj u kojima je nedjelja zabranjena. Ono što mi želimo je regulirati rad nedjeljom u skladu s mišljenjima poslodavaca, sindikata i svih onih koji od toga imaju ili bi trebali imati određene koristi”, istaknuo je Horvat.

Ministar je dodao da je u protekla tri mjeseca razgovarao sa sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca te s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.

“U nečemu se u potpunosti slažemo, a ima nekih stvari u kojima se razilazimo. Želim visoku dozu konsenzusa i nismo daleko od toga”, rekao je.

Horvat: U Hrvatskoj se ne zagovara stajalište da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani

Na pitanje hoće li se rad nedjeljom zabraniti potpuno ili parcijalno, ministar Horvat odgovorio je da se u Hrvatskoj ne zagovara stav da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani.

Ministarstvo gospodarstva je spremno s poslodavcima definirati koliko bi se nedjelja radilo, dodao je.

“Unutar tih nedjelja dali bismo priliku da poslodavci u svojoj internoj komunikaciji odrede broj nedjelja određenom dinamikom unutar kojih bi se radilo, i teritorijalno, ali i unutar HUP-a. Takav je prijedlog naišao na odobravanje. Hoće li to biti 12, 14 ili 15 nedjelja, taj ćemo stav usuglasiti”, kazao je ministar Horvat.

Istaknuo je i da Ministarstvo gospodarstva ima ingerencije samo nad primjenom ili konstruiranjem Zakona o trgovini unutar kojega je vezana mogućnost da se regulira rad nedjeljom samo trgovinama.

“Za ostale službe ili gospodarske subjekte ta će se priča eventualno otvoriti ili regulirati kroz neke druge zakone, prvenstveno kroz Zakon o radu”, dodao je.

Na pitanje nada li se podršci koalicijskih partnera kad je riječ o reguliranju rada nedjeljom, Horvat je odgovorio kako na tu temu s koalicijskim partnerima još nisu razgovarali.

“Medijskim prostorom kolaju raznorazne riječi ili rečenice. Mi sa svojim koalicijskim partnerima, koji u ovom trenutku čine saborsku većinu, na tu temu još nismo porazgovarali. Napomenut ću još jednom – onoga trenutka kada sve analize budu na stolu, kada budemo sigurni u svoj prijedlog, počet ćemo razgovore s koalicijskim partnerima i ne vidim razloga zbog kojeg bi oni bili protiv”, zaključio je ministar Horvat. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari