Plenković: Da se cijene energenata nisu mijenjale, inflacija bi bila oko tri posto
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je rast inflacije u travnju od 5,8 posto izravna posljedica rasta cijena energenata, osobito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, a da se cijene energenata nisu mijenjale, inflacija bi bila oko tri posto.
DZS objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena
Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto.
Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je rast cijena energije odgovoran za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju. “Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko tri posto”, kazao je Plenković, apostrofirajući posljedice vanjskog šoka, prije svega zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koje su prisutne i u drugim članicama EU-a.
Tako, istaknuo je Plenković, 16 država članica EU-a bilježi ubrzavanje inflacije.
Inače, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (usporedive s inflacijom u članicama EU), prema prvoj procjeni, u travnju 2026. u odnosu na travanj 2025. u prosjeku su više za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto. Po podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u EU imala je Bugarska, 6,2 posto, a nakon nje slijedi Hrvatska.
Plenković se nada da će postupnim smirivanjem ratnih aktivnosti na Bliskom istoku i stabiliziranjem cijena na svjetskom tržištu nafte doći i do obuzdavanja rasta cijena naftnih derivata, što će onda i ublažiti inflatorne pritiske.
Određeni ohrabrujući trendovi
Istovremeno, apostrofirao je i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini.
Tu je i činjenica da na mjesečnoj razini cijene hrane i pića nisu rasle, što ide u prilog tome da za sada nije došlo do potpunog “prelijevanja” cijena goriva na ostale segmente.
Ustvrdio je da su tome sigurno pridonijele i Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata i osiguravanja stabilnih cijena struje i plina do 1. listopada.
– Nije moguće u potpunosti neutralizirati ovakav globalni šok, ali ćemo mjerama koje poduzimamo nastaviti ublažavati što je moguće više utjecaj energetske krize na kućanstva i pritom jamčiti sigurnost opskrbe energentima, poručio je predsjednik Vlade.
Izvijestio je i da se pripremaju odluke Vlade u pogledu cijena goriva za iduća dva tjedna. U ponedjeljak će tako biti održana telefonska sjednica Vlade, a preciznije procjene cijena Vlada će imati ovog vikenda, rekao je Plenkovič.
Još jednom je poručio svim akterima u gospodarstvu da u ovako zahtjevnim okolnostima vanjskih šokova učine napore da se što manje cijene “prelijevaju” na građane i ostale gospodarske subjekte koji nisu izravno povezani s aktualnom krizom.
Inicijativa triju mora
Plenković se osvrnuo i 11. sastanak na vrhu i poslovni forum Inicijative triju mora, koji su se protekla dva dana održali u Dubrovniku, koje je ocijenio kao i možda najveći iskorak u odnosima sa SAD-om od Domovinskog rata.
Između ostalog, u Dubrovniku je potpisan i sporazum Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, “na kojem se dugo radilo”.
– Na taj način naslanjamo naše energetsko čvorište – LNG terminal na Krku, i na mogućnosti transporta plina u Bosnu i Hercegovinu, osobito na područje Federacije BiH, gdje na velikom dijelu tog entiteta nema plinifikacije, izjavio je Plenkovič.
Apostrofirao je partnerstvo s američkim investitorima i snažnu podršku američke vlade tom projektu, za kojeg se “nada da će u predstojećim godinama biti realiziran na dobrobit svih”.
Kazao je i da se u okviru pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) treba naći sredstva za financiranje projekata u “vertikalnom povezivanju Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora”, kako bi se povezanost u pogledu prometa, energetike i digitalne transformacije digla na još višu razinu.