Neformalni summit Europske unije na Cipru u četvrtak i petak okupit će čelnike svih država članica, a u hrvatskoj delegaciji sudjeluje premijer Andrej Plenković. Na dnevnom redu su dva ključna pitanja europske agende: Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. te aktualne geopolitičke okolnosti – s posebnim naglaskom na rusku agresiju na Ukrajinu i nestabilnost Bliskog istoka.
Što donosi neformalni summit EU na Cipru
Program koji je objavila Vlada Republike Hrvatske predviđa radnu večeru europskih čelnika u četvrtak navečer u marini Agia Napa na krajnjem jugoistoku Cipra. Petak je rezerviran za dva odvojena bloka: neformalni radni susret s ključnim regionalnim partnerima s Mediterana i Bliskog istoka, a potom i zajednički radni sastanak šefova država ili vlada EU-a s predstavnicima zemalja južnog susjedstva – skupinom mediteranskih i bliskoistočnih partnera obuhvaćenih Europskom politikom susjedstva (EPS).
Summitu predsjedava predsjednik Europskog vijeća António Costa, a domaćin je ciparsko predsjedništvo na čelu s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom. Cipar trenutačno predsjedava Europskom unijom u sklopu rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva, što ovom skupu daje i simboličnu težinu: mediteranska dimenzija EU-a rijetko je u ovakvoj mjeri u prvom planu europske diplomatske agende.
Zelenski se videovezom obraća čelnicima EU-a
Jedan od očekivanih trenutaka skupa jest obraćanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog videovezom. Zelenski će europskim čelnicima iznijeti najnoviji razvoj događaja na frontu i diplomatskom planu u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, koja traje od veljače 2022. i koja je u ovoj godini ušla u treću kalendarsku godinu punorazmjernog rata.
Ovakvi formati izravnog obraćanja pokazali su se kao učinkovit mehanizam održavanja kontinuiteta europske potpore Kijevu. Dok formalni summiti Europskog vijeća nude strukturiranu platformu za usvajanje zaključaka i paketa pomoći, neformalni skupovi pružaju prostor za otvoreniju raspravu o strateškom smjeru – pitanjima kao što su dugoročna sigurnosna jamstva, tempo pregovora o pristupanju Ukrajine EU-u i okviri za poslijeratnu obnovu. To upućuje na to da će Zelenski nastojati iskoristiti ovaj format upravo za razgovore koji izlaze iz diplomatskih formalnosti.
VFO 2028.-2034.: pregovarački maraton počinje neformalno
Paralelno s geopolitičkim temama, na ciparski summit dolazi i pitanje koje će obilježiti europsku agendu do kraja desetljeća: novi Višegodišnji financijski okvir EU-a. Pregovori o proračunskom okviru koji pokriva sedam godina uvijek su jedni od najtežih unutar EU-a, a ovaj put dolaze u trenutku kada Unija balansira između potrebe za povećanjem obrambenih izdataka, nastavka zelene i digitalne tranzicije te pritisaka za fiskalnom disciplinom koji dolaze osobito iz sjevernih i središnjih država članica.
Neformalni format Cipra pogoduje upravo izviđanju pozicija – bez obveze postizanja konsenzusa, čelnici mogu testirati kompromise i crtovnice za pregovore koji će se voditi kroz 2026. i 2027. Hrvatska, kao neto primatelj iz europskih fondova, ima neposredan interes u strukturi novog VFO-a, osobito u pogledu kohezijske politike i poljoprivrednih fondova čije će razine biti predmet intenzivnih pogađanja.
Ciparski summit neće donijeti obvezujuće odluke, no u diplomatskim krugovima takvi skupovi nerijetko postavljaju nevidljive temelje za kasnija formalna rješenja. Koliko će se europski čelnici uspjeti uskladiti o temama kojima nema brzog odgovora – ni o miru u Ukrajini, ni o proračunskim prioritetima – vidjet će se iz tona koji će uslijediti po povratku delegacija kućama.