Pratite nas

Komentar

Potkradeni Domovinski rat

Objavljeno

na

Nije na smrtniku da anticipira i potkrada budućnost, ta opaka želja graniči s ludošću; ali ne smije se niti po prošlost grabiti kako se hoće i s namjerom, pogotovo ne po tuđoj povijesti: manipulirati podacima i potom namjerno izvlačiti krive zaključke.

Ružno je i nezahvalno licitirati hrvatsku povijest za vlastiti račun i nadati se da će baš sve pokriti čuvena hrvatska šutnja. Nije ni ta šutnja toliko cjelovita, uvijek netko progovori. U ovom slučaju kako se Domovinski rat potkrada hrvatskim braniteljima i njime licitira za vlastitu slavu i probitak.

Već se neko vrijeme, na primjer u Novom listu od 8. rujna 2013., u Wikipediji, u pozdravnim govorima i obraćanjima bošnjačkih prvaka spominju neke čudne i, rekao bih, zlonamjerne brojke u kontekstu Domovinskog rata. I te se brojke u prigodnim govorima i člancima već uzimaju ne kao povijesno pretjerivanje već kao provjereni povijesni artefakti, enciklopedijski i udžbenički podatci, u svakoj prigodi kad se govori o bošnjačkoj manjini i njihovu suživotu u Hrvatskoj. Spominje i neprestano ponavlja podatak da je u Domovinskom ratu učestvovalo 25 000 Bošnjaka, da je to postotno najveći doprinos jednog naroda u obrani Hrvatske (Wikipedija). Ministar hrvatskih branitelja ide korak dalje, on kaže: Bošnjaci su bili veliki stradalnici Domovinskog rata, u ukupnom broju branitelja sudjelovali su s pet posto, a među poginulima su čak deset posto. Ako je i od ovakvog ministra, previše je.Bošnjacima svaka čast i hvala na svakom ratniku u teškim trenucima srpske/srbijanske agresije na Hrvatsku, međutim ta brojka, koju je prvi iznio i stalno ponavlja Predsjednik udruge branitelja Domovinskog rata, Hamddija Malić, jednostavno nije moguća, netočna je i vrijeđa zdravi razum.

Jasna je namjera da Bošnjaci u Hrvatskoj žele istaknuti svoje mjesto u Hrvatskoj, svoju poziciju u obrani Hrvatske i tu nema zamjerke, međutim samo nas istina oslobađa i vodi dobru zajedničku budućnost. Jednostavno takve su izjave neprimjerene: brojka od 25 tisuća Bošnjaka sudionika Domovinskog rata nije moguća i ne služi veličanju uloge bošnjačke zajednice u stvaranju hrvatske države, nego šalje krivu i opasnu poruku.

Naime, prema službenom popisu iz 1991. u Hrvatskoj je bilo 43 469 deklariranih Muslimana (rubrika Bošnjak nije postojala) i iz te populacije, koja u svojoj strukturi ima mnoštvo djece, mobilizirati 25 000 boraca jednostavno nije moguće. Ponavljati tu brojku i gurati je u pisanu povijest vrijeđa struku i povijesno pamćenje te podsjeća na komunističku i srpsku historijografiju koje su stvorile svoju sliku o NDH, stvorili pojam „endehazija“ kojom se automatski i bez razmišljanja podrazumijeva genocidnost, nacifašizam i klerofašizam. Zašto sada Bošnjaci deseterostruko povećavaju sudjelovanje u Domovinskom ratu i HV?

Vojna povijest bilježi podatak od najviše 13% odaziva od ukupne populacije u vojne postrojbe. Taj postotak nije premašen i smatra se izuzetnim, uobičajni postotak je 4 – 5%. Ako stavimo u srazmjer podatak o broju Bošnjaka u Hrvatskoj 1991. I spomenutu brojku od 25 000 Bošnjaka u HV, dolazimo do podatka da je svaki drugi Bošnjak u Hrvatskoj bio u HV?! Ako sad u ukupnu populaciju uvrstimo dobnu strukturu bošnjačke populacije, žene, djecu, starce… ne smijem ni izgovoriti zaključak. Takvu akrobaciju brojkama ni srpska mitomanija ne bi mogla producirati, a u tome im nema premca.

Hrvatski narod imao je i previše poteškoća, platio visoku cijenu dok u očima slobodnog i demokratskog svijeta sa sebe nije isprao stigmu genocidnosti, izbrisao izmišljene brojke jasenovačkih žrtava i ulaskom u NATO i EU dokazao svoju demokratsku vjerodostojnost. Kako se ne bi bilo zabune što se s Bošnjacima u Hrvatskoj događalo nakon 1991., u službenom popisu 2001., dakle nakon rata u Hrvatskoj popisano je 20 755 Bošnjaka.

Domovinski rat i hrvatska povijest jednostavno nisu na rasprodaji i nitko, pa ma kako zaslužan bio, koliko god zadužio Hrvatsku, nema pravo licitirati s brojkama, potkradati i rugati se zdravoj pameti, čak ni kad računa na uobičajenu hrvatsku šutnju. Domovinski rat ne treba braniti nikakvim krivim brojkama niti on može bilo kome poslužiti za vlastitu promociju. Još je gore potkradati hrvatsku svetinju, pretvorit je u mrijesilište laži, a to je upravo ta brojka od 25000 Bošnjaka u HV. Naime u redovima HV u Domovinskom ratu borilo se 917 boraca koji su se početkom devedesetih izjašnjavali Muslimanima.

L. C.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Zlatko Hasanbegović o nestalom Mesićevom dosjeu: Trebala bi se provesti istraga i ustanoviti koliko još takvih ima

Objavljeno

na

Objavio

Na desetke Mesića u Državnom arhivu. Ali – ne i dosje bivšeg predsjednika. Taj dokument nikad nije stigao do njih. S druge strane, iz Sigurnosno-obavještajne agencije – za Novu TV demantiraju da su dosje ikad imali – i o svemu su pokrenuli istragu.

“Jedino što možemo reći da on u arhiv nikada nije došao i da ga mi nemamo”, rekao je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva i dodao: “Godine 2015. smo dobili elektronički zapis što se sve nalazilo u SOA-i i tamo postoji da je taj dosje tamo bio. Je li on još tamo, gdje je on, tko ga je uzeo iz SOA-e to mi naravno ne znamo.”

Iz SOA-e tvrde suprotno: “Na primopredajnim zapisnicima dosjea koje je SOA, odnosno njezine zakonske prednice, u više navrata predala Hrvatskom državnom arhivu ne nalazi se ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Također, utvrdili smo da u arhivama SOA-e ne raspolažemo dosjeom g. Mesića, te provjeravamo i utvrđujemo činjenice vezane uz njegovo postojanje, odnosno preuzimanje i čuvanje.”

Bivši predsjednik bez komentara. Njegova tajnica poručuje – trenutačno je opet u Kini. U MUP-u mimo kamera kažu: u slučaj će se uključiti tek na prijavu. A istragu traži šef SDP-a Davor Bernardić.

“Mogu samo reći, ako je istina da očekujem da se slučaj istraži i rasvijetli. Ova zemlja zaslužuje istinu”, kaže Bernardić.

Lider Mosta Božo Petrov hvali se otvaranjem arhiva. I kaže – ako je dosje postojao – njegov gubitak nije šlamperaj. “Ništa nije slučajnost, pogotovo kada sam u politici zadnje dvije godine, pa vidim što se sve događa. Ali mislim da je i građanima jasno da to nije slučajnost”, rekao je Petrov.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović vjeruje da nema razloga sumnjati u tvrdnje čelnika Državnog arhiva.

“Trebala bi se provesti istraga i odgovarajuće državno povjerenstvo bi trebalo ustanoviti koliko takvih dosjea još ima, a nisu predani državnom arhivu”, kaže Hasanbegović.

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

 

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u Koprivnici je, gdje je otvorila privremeni ured, komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora.

Upitana je za komentar o kaznenoj prijavi raketiranja Banskih dvora, koja je podignuta nakon 26 godina. Novinari su predsjednicu pitali je li činjenica da je od raketiranja do kaznene prijave prošlo 26 godina posljedica nesposobnosti institucija.

“Mislim da to jest moglo doći ranije, međutim nisu bili dostupni ključni svjedoci i podaci. Kad podignete optužnice, morate biti svjesni da moraju biti čvrste i utemeljene kako ne bi bile odbačene. Pravda treba stići, nekada kasno, ali dobro je da stigne”, kazala je predsjednica.

Mladen Pavković: Na ovu i ovakvu kaznenu prijavu zločinci se mogu samo smijati!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari