Neka ova spomen-soba trajno čuva sjećanje na zlo koje se ovdje događalo, ali još više na časna imena hrvatskih branitelja i civila koji su žrtvu svojega zatočeništva i mučeništva ugradili u slobodnu Domovinu, komentirala je Predsjednica RH Kolinda Grabar Kiatrović prilikom otkrivanja ploče na ulazu u Spomen-sobu u logoru Gline.
prigodi obilježavanja Dana Grada Gline, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je svečanom otvaranju Spomen sobe – logor Glina te obišla mjesto predaje tzv. 21. korpusa neprijateljske vojske u Gornjem Viduševcu, izvijestio je Ured predsjednice.
Obraćajući se bivšim zatočenicima i obiteljima zatočenika srpskih koncentracijskih logora te hrvatskim braniteljima, Predsjednica je kazala kako je današnji dan ispunjen ponosom i zahvalnošću zbog pobjede, ali i dostojanstvenim sjećanjem na sve naše poginule, umrle i nestale branitelje i civile, čije su žrtve temelj naše slobode.
Istaknula je kako je u taj temelj ugrađena i žrtva brojnih hrvatskih zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a kako je jedan od najvećih takvih logora bio u Glini. Prošlo je gotovo četvrt stoljeća od rata, ali nije nimalo manje potresno slušati i čitati svjedočanstva glinskih logoraša. Strašno je i zamisliti što su sve preživjeli, a koliko je onda strašno bilo proživjeti torture i neizvjesnost, podnositi udarce, uvrede i poniženja i svakog trenutka biti suočen sa smrću, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako su ovdje počinjeni zločini imali sva obilježja zločina protiv čovječnosti, protiv ratnih zarobljenika i civila i protiv humanitarnog prava te je ponovno pozvala nadležna državna tijela da ustrajno istražuju odgovornost onih koji su zapovjedili osnutak takvih logora, koji su njima upravljali i činili pojedinačne ili masovne zločine nad zatočenicima i da zločince privedu pravdi.
„Neka ova spomen-soba trajno čuva sjećanje na zlo koje se ovdje događalo, ali još više na časna imena hrvatskih branitelja i civila koji su žrtvu svojega zatočeništva i mučeništva ugradili u slobodnu Domovinu“, zaključila je Predsjednica Republike.
U Gornjem Viduševcu Predsjednica je podsjetila kako se na tom mjestu generalu Stipetiću predao 21. korpus vojske tzv. Republike Srpske Krajine te kako snimke toga događaja pripadaju najvažnijim uspomenama Domovinskoga rata.
„Bila je to jedna od posljednjih operacija pobjedonosne „Oluje“, koja je u četiri dana jednostavno pomela mit o srpskoj vojnoj nadmoći i nepobjedivosti koji je građen tako uspješno da su u njega povjerovali i mnogi svjetski političari i obavještajni stručnjaci“, istaknula je Predsjednica Republike, dodavši kako je predsjednik Tuđman duboko vjerovao u snagu Hrvatske vojske.
„Oslobođenje Knina središnje je mjesto naše pobjede. Ali u ime Knina utkano je ime svakog našeg oslobođenog hrvatskog sela i grada, od Drniša preko Gračaca do Petrinje i Hrvatske Kostajnice“, naglasila je te podsjetila kako su toj pobjedi pridonijeli mnogi, počevši od gardijskih brigada, Hrvatskog gardijskog zdruga i specijalne policije, preko domobranskih postrojbi i postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane do raznih posebnih postrojbi i službi.
„Domovinski rat nije bio mit nego svjedočanstvo snage naše nacije da ostvari najveći povijesni cilj: slobodnu i samostalnu hrvatsku državu. No moramo biti svjesni kako je pobjeda u Domovinskom ratu samo početak dugog puta izgradnje države. O nama ovisi kakva će biti, a ja želim da Hrvatskom u miru budemo još ponosniji nego što smo bili u ratu“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović svoje prigodno obraćanje.