Predstavljanje zbornika u Mostaru
U Mostaru je u petak predstavljen zbornik radova “Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”.
Zbornik, čiji je glavni urednik Dragan Čović, a izvršni urednik Mladen Bevanda, predstavljen je u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru na 30. godišnjicu Daytonskog sporazuma. Događaj je okupio brojne političke i društvene predstavnike iz BiH, prenosi Fena.
Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović, a zatim su govorili predsjednik HAZU-a u BiH Mladen Bevanda, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić te recenzentica Ana-Mari Bošnjak.
Poruke urednika i uvodna izlaganja
Mladen Bevanda naglasio je da ovo nije prvi put da HAZU u BiH javno govori o daytonskoj strukturi države i njenim izazovima.
Podsjetio je da je Akademija više puta upozorila na probleme u funkcioniranju BiH te poručio da se oni koji vode državu trebaju bolje organizirati.
Kazao je da je u Zborniku na više od 300 stranica obrađeno 17 tema kroz radove 22 autora. Posebno je istaknuo misao vodilju: “BiH ne treba staratelje”.
Potreba za dogovorom i ravnopravnošću
Bevanda je naglasio da je cilj da BiH bude funkcionalna država triju konstitutivnih naroda, što može biti primjer svijetu. Po njemu, identiteti su formirani, a mir i stabilnost mogu se graditi samo na ravnopravnosti.
Istaknuo je da su tri naroda “drevni narodi na ovim prostorima” te da svi moraju imati jednaka prava.
Naveo je primjere Švicarske, Belgije i Španjolske kao uspješnih federalnih država u kojima se federalni model ne doživljava kao podjela.
„Ništa što su Hrvati tražili u ovom Zborniku nije na štetu drugih naroda. Naprotiv“, zaključio je Bevanda.
Čović: Dayton je donio mir, ali i probleme
Dragan Čović osvrnuo se na manjkavosti Daytona, ali je istaknuo i njegovu najveću vrijednost – uspostavu mira nakon rata.
Rekao je da je implementacija sporazuma bila očekivano teška te da je u tri desetljeća daytonske BiH dominirao Ured visokog predstavnika (OHR).
Čović je naveo da je OHR donio više od 900 odluka, često bez dovoljno razumijevanja povijesti i strukture BiH.
Potrebne ustavne promjene i nova vizija BiH
Dodao je da Dayton nije predvidio daljnje faze političkog razvoja BiH, iako je prva faza – uspostava mira – bila nužna i uspješna. Po njemu, već odavno je trebalo ući u proces ustavnih izmjena temeljenih na konstitutivnosti.
Čović smatra da Zbornik nudi pogled u budućnost te da bi u “bogatstvo BiH trebala biti ugrađena tri različita entiteta”. Ponovio je stav da je OHR trebalo davno ugasiti, jer su njegove odluke često bile na štetu i Hrvata i same BiH.
„Tada bi domaći političari morali preuzeti odgovornost i prestati voditi alibi politiku“, rekao je.
Akademski osvrt i značaj Zbornika
Recenzentica Ana-Mari Bošnjak istaknula je da Zbornik predstavlja prigodno obilježavanje zrelosti BiH, 30 godina nakon Daytona.
Posebno je naglasila važnost analize odnosa međunarodnih čimbenika prema BiH, koji se u Zborniku opisuju izrazom “status nedonoščeta”.
Dodala je da Zbornik donosi niz znanstvenih radova koji ga čine vrijednim akademskim djelom.