Na sasluÅ”anju o stabilnosti na Zapadnom Balkanu Max Primorac je upozorio da Hrvati u BiH trpe duboku diskriminaciju, da im je uskraÄeno pravo birati legitimne predstavnike te naglasio da samo hrvatski administrativni entitet može sprijeÄiti daljnje uruÅ”avanje njihove zajednice.
Primorac tvrdi da BiH bez dubinskih reformi ostaje āpropala državaā
Na sasluÅ”anju Pododbora za Europu ZastupniÄkog doma, Max Primorac istaknuo je da trideset godina nakon Daytona, unatoÄ milijardama dolara pomoÄi, Bosna i Hercegovina ostaje neuÄinkovita i duboko podijeljena državna tvorevina. Upozorio je da je gospodarstvo u kolapsu, institucije pod trajnim pritiskom, a broj stanovnika dramatiÄno pada. Prema njegovim rijeÄima, āvrijeme je da se prekine neuspjeli eksperiment izgradnje nacijeā.
Posebno je naglasio duboko nepovjerenje meÄu trima konstitutivnim narodima i rastuÄu politiÄku nestabilnost koja godinama onemoguÄava funkcioniranje sustava. PoruÄio je da je takvo stanje posljedica pogreÅ”nih meÄunarodnih politika koje su ignorirale stvarne odnose snaga u BiH.
TreÄi entitet kao odgovor na diskriminaciju Hrvata
NajveÄu pozornost izazvalo je PrimorÄevo upozorenje da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, trpe duboku i sustavnu diskriminaciju boÅ”njaÄke veÄine. Naglasio je da je hrvatskoj zajednici uskraÄeno temeljno pravo birati vlastite politiÄke predstavnike te da je posljedica toga katastrofalna demografska slika s padom populacije Äak 62 %.
āSamo treÄi entitet na veÄinski hrvatskim podruÄjima može spasiti ovu progonjenu krÅ”Äansku zajednicuā, poruÄio je, istiÄuÄi da se radi o nužnom preduvjetu stabilnosti i jednakopravnosti u BiH. Time je dodatno uÄvrstio argumente hrvatskih politiÄkih predstavnika koji godinama upozoravaju na sliÄne probleme.
Zahtjev za ukidanje OHR-a i kritika ameriÄke politike
Primorac je zatražio ukidanje Ureda visokog predstavnika, navodeÄi da strana administracija āsmjenjuje izabrane Äelnike, stavlja veto na zakone i zabranjuje svakoga tko joj se ne sviÄaā, Äime se, prema njegovom miÅ”ljenju, uniÅ”tava suverenitet BiH i sprjeÄava razvoj demokratskih institucija.
Kritizirao je i politiku State Departmenta, upozorivÅ”i da pokuÅ”aji stvaranja centralizirane boÅ”njaÄki dominirane države krÅ”e daytonska naÄela i guraju regiju prema novoj nestabilnosti. Ocijenio je da takav pristup potiÄe separatistiÄke tendencije u Republici Srpskoj i stvara dodatne rizike.
Srbija, energetska sigurnost i ameriÄka strategija u regiji
U drugom dijelu izlaganja, Primorac je naglasio da stabilnost regije neÄe biti moguÄa bez ānormalizacije Srbijeā, optuživÅ”i tamoÅ”nje politiÄko vodstvo za suradnju s Moskvom, Pekingom i Teheranom. Pozvao je Sjedinjene Države na snažnije vodstvo po modelu politike predsjednika Trumpa, ukljuÄujuÄi energetske i investicijske projekte koji bi potisnuli ruski utjecaj.
Izdvojio je važnost ameriÄke energetske dominacije, posebno LNG infrastrukture, naglasivÅ”i da su pojedini projekti u BiH blokirani zbog āboÅ”njaÄke politiÄke nepopustljivosti u Sarajevuā. Upozorio je da se time otvara prostor za jaÄanje protivnika Zapada.
Regionalni potencijali: minerali, NATO ulaganja i Inicijativa triju mora
Primorac je naglasio da Balkan posjeduje znatna nalaziÅ”ta strateÅ”kih minerala važnih za zapadna gospodarstva koja žele smanjiti ovisnost o Kini. Podsjetio je i na velike investicijske moguÄnosti kroz poveÄanje NATO-ovih obrambenih rashoda, posebno u prometnu i energetsku infrastrukturu.
Kao kljuÄnu priliku istaknuo je Inicijativu triju mora, koja Äe iduÄeg proljeÄa biti održana u Hrvatskoj, navodeÄi da bi taj format mogao postati glavna platforma za regionalne dogovore, ukljuÄujuÄi i ameriÄke investicijske programe.
PrimorÄeva poruka: vrijeme je za potpuno novu ameriÄku politiku
Za kraj, Primorac je poruÄio da aktualna ameriÄka strategija, temeljena na vanjskoj pomoÄi i slabljenju državnog suvereniteta, viÅ”e ne može donijeti stabilnost. Umjesto toga, predložio je sveobuhvatni investicijski paket koji bi trajno povezao zapadnobalkanske države sa Zapadom, ojaÄao energetsku sigurnost i ograniÄio utjecaj Rusije, Kine i Irana.
Kamenjar.com
