Na osnovu kretanja u travnju i svibnju Hrvatska narodna banka procjenjuje da je hrvatski BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju pao između 12 i 13 posto, piše u utorak Večernji list.
Hrvatska je u ljeto ušla s približno 52.000 zaposlenih radnika manje nego što ih je imala početkom srpnja 2019. godine i 37.000 nezaposlenih više. Manjak u državnoj blagajni dosegnuo je 17 milijardi kuna, što je bilo očekivano s obzirom na karantenu i lomove koje je ona izazvala.
Naplata poreza smanjena je za pet milijardi kuna, a troškovi su porasli za sedam milijardi. Koliki je točno bio pad domaće ekonomije u drugom tromjesečju, znat će se potkraj ovog mjeseca, no svi poznati podaci sugeriraju da će biti dvoznamenkast, slično kao i na razini EU koja je potonula oko 15 posto.
Hrvatska je imala dvostruki udar jer je potres u Zagrebu proizveo gotovo jednake materijalne gubitke kao i korona. Jesen donosi pojačanu neizvjesnost i zbog mogućeg drugog vala i straha od nekontroliranog širenja zaraze zbog kojega mnoge države uvode mjere koje ograničavaju kretanje stanovništva, čime automatski dolazi i do smanjene potrošnje, posebno turističke.
Dva su parametra u Hrvatskoj ugodno iznenadila, prvi je vezan uz industrijsku proizvodnju koja je u prvom dijelu 2020. na godišnjoj razini pala samo 3 posto, te turizam u špici sezone koji bi mogao prebaciti polovinu lanjskog prometa. Važno je to jer su se ranije procjene o godišnjem padu BDP-a od desetak posto temeljile na pretpostavci da će zemlja ostvariti samo 30 posto lanjskog prihoda od turizma. Povoljniji ishod u turizmu otvorit će prostora za dodatne intervencije države prema pogođenim sustavima, piše dnevnik.
Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da će oporavak biti spor i izrazito neujednačen te se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine. Jedino IT industrija solidno posluje i u razdoblju karantene, dok se građevina polako vraća.
Jesen će svakako biti teška za ljude bez posla i obitelji sa smanjenim prihodima te oko tristo tisuća blokiranih građana jer slijedi odmrzavanje moratorija na ovrhe. More nepovoljnih događaja donekle razbija očekivani osjetniji priljev sredstava iz zajedničke europske blagajne.
I guverner Vujčić smatra da će veća raspoloživa sredstva iz EU popraviti životni standard i stabilnost gospodarstva, ali ona automatski neće jamčiti i bržu konvergenciju. Hrvatska godinama stagnira u odnosu na prosječnu razvijenost ostalih zemalja članica EU, piše u utorak Večernji list.